Connect with us

Austrija

Kako je hrvatski jezik nestao iz Marchfelda

Objavljeno

na

Tisuće ljudi iz Marchfelda nekoć su govorili hrvatskim jezikom, u nekim selima ga je govorila čak i većina stanovništva. Ali za razliku od Gradišća, u Donjoj Austriji hrvatski jezik je izumro. Pozadinu je sada opsežno istražilo Sveučilište u Beču.

Danas se dokazi hrvatskog naseljavanja Marchfelda nalaze prvenstveno na grobljima. Brojna hrvatska prezimena svjedoče o nekoć uspješnoj hrvatskoj manjini u selima kao što su Wagram an der Donau, Eckartsau, Breitensee i Haringsee (sva u okrugu Gänserndorf). U nekim mjestima, uključujući Loimersdorf, Engelhartstetten i Kopfstetten (također okrug Gänserndorf), Hrvati su čak činili većinu, objašnjava lingvistica Agnes Kim sa Sveučilišta u Beču. Njihovi su dijalekti davno izumrli, piše ORF.at.

Posljednjih godina Kim je uz pomoć starih crkvenih zapisa i nadgrobnih ploča rekonstruirala povijest i sudbinu hrvatskih obitelji u Marchfeldu. Pisani izvori samih ljudi nisu sačuvani, ali opisi dijalekta koji se govorio u to vrijeme mogu se koristiti za opisivanje podrijetla i kronologije. Za svoje istraživanje Kim je prošle godine od pokrajine Donje Austrije dobila nagradu Science Future Prize.

Povijest Marchfeldskih Hrvata započela je klimatskim i geopolitičkim promjenama na europskom kontinentu. Od kraja 13. stoljeća prosječne temperature u srednjoj Europi naglo su pale, a povjesničari klime govore o malom ledenom dobu koje je uslijedilo nakon srednjovjekovnog toplog razdoblja. Niske temperature imale su strašne posljedice: “To je značilo da su velika područja zemlje koja nisu bila toliko plodna napuštena”, objašnjava Kim. To također uključuje Marchfeld, koji je u to vrijeme bio pjeskovit i težak za kultiviranje.

Tome su pridodani i krvavi osvajački pohodi Osmanlija, koji su okončani tek drugom neuspješnom turskom opsadom Beča 1683. godine. Ravni Marchfeld bio je stalno poprište nasilnih ratnih činova. Znanstvenica ga opisuje kao “devastirano područje”. Nakon dvije turske opsade u nekoliko generacija, Marchfeld je doslovno opustošen, a bilo je i pothranjenosti zbog hladne klime. Broj stanovnika u Marchfeldu drastično se smanjio.

“To je značilo da su stanodavci morali pronaći nove radnike i nove stanovnike za prostor”, kaže Kim. Osim svojih seoskih posjeda u okolici Beča, mnogi su austrougarski plemići posjedovali i zemlju u udaljenim područjima carstva, poput Hrvatske.

“U to vrijeme na Balkanu su bili i turski ratovi, Osmanlije su osvojile velike dijelove Balkana, a ljudi su odatle morali bježati”, objašnjava lingvistica Kim. Mnogi zemljoposjednici iskoristili su priliku i obećali svojim podanicima novi početak u središtu carstva.

Istraživači danas pretpostavljaju da je narod prvenstveno došao iz središnjeg hrvatskog područja uz granicu s BiH, objašnjava Kim. Unovačeni hrvatski doseljenici brzo su se učvrstili u Marchfeldu. Crkveni umrlici u Loimersdorfu bilježe prvi spomen građana s hrvatskim imenima već 1733. godine. Od 1700. nadalje može se pretpostaviti da su u Marchfeldu živjeli Hrvati, kaže Kim. U selima kao što je Loimersdorf, koja su bila posebno naseljena Hrvatima, oko 300 do 350 od 300 do 400 stanovnika vjerojatno je u 18. stoljeću govorilo hrvatskim jezikom.

“Može se pretpostaviti da se način na koji ruralno stanovništvo međusobno komunicira, čak i na višejezičnim mjestima, uglavnom temelji na skladu, zajedničkom životu i slaganju”, kaže Kim. Ali jezik se uvijek koristio kao sredstvo politike moći u multietničkoj monarhiji, naglašava ona.

Sumnjičavo se gledalo na širenje hrvatskog jezika izvan vrata prijestolnice, osobito među donjoaustrijskim staležima. “Već u 17. stoljeću staleži su pokušali ograničiti privilegije hrvatskog govornog stanovništva, posebice u vlastitoj crkvenoj službi”, objašnjava Kim. Godine 1792. veleposjednici u Loimersdorfu nameću njemački kao crkveni jezik i time posredno označavaju kraj hrvatskog jezika u Marchfeldu.

“Upravo je ta institucionalna uporaba jezika najvjerojatnije prije ili kasnije dovela do germanizacije, do toga da ljudi mijenjaju svoj jezik”, kaže Kim. Razloge koji stoje iza intenzivnih napora germanizacije u Marchfeldu danas je teško rekonstruirati, kaže Kim. “Jedna od pretpostavki je da su središte Habsburškog Carstva jednostavno za sebe prisvojili posjednici koji su govorili njemački i plemstvo koje je govorilo njemački.”

Germanizacija je bila uspješna, a najkasnije do 1900. hrvatski više nije bio vitalni jezik u Marchfeldu. Kim sumnja da je ipak bilo ljudi koji su odrasli govoreći hrvatski sve do 1930-ih, a možda i do 1950-ih i 1960-ih. “Nažalost, ni hrvatski dijalektolozi ih više nisu mogli pronaći, pa nemamo konkretnih dokaza za jezik.”

Jezična politika bila je sasvim drugačija samo nekoliko kilometara južnije. Gradišćem, kao dijelom mađarske polovice Carstva, dominiralo je mađarsko plemstvo. Unatoč naporima za mađarizaciju, veća društvena višejezičnost bila je uobičajena u Mađarskoj, kaže Kim. Osim toga, jezik crkve u Ugarskoj bio je bez iznimke latinski.

Danas nas samo nekoliko mjesta podsjeća na nekadašnji cvat hrvatskog života u Marchfeldu. U Groß-Enzersdorfu (okrug Gänserndorf) nekadašnja jugoistočna gradska vrata i danas se nazivaju “Kroatentor”. Krajem 19. stoljeća Kroatisch Wagram preimenovan je u Wagram na Dunavu, koji je i danas u upotrebi. Deutsch Wagram, koji je nekoć dobio “Deutsch” da bi se razlikovao od Kroatisch Wagrama, i danas nosi sufiks.

Advertisement

Austrija

Radite u Austriji i niste dobili plaću? Evo što možete uraditi

Objavljeno

na

By

Prije svega, treba znati da u Austriji za svoj rad dobivate Gehalt (kao namještenik) odnosno Lohn (kao radnik), što su dva naziva za plaću. Uz to u kolektivnom ugovoru za vašu branšu može biti ugovoreno da morate dobivati i određene doplatke na osnovnu plaću/Zulagen, Zuschläge. Onda se vaš cjelokupni prihod naziva „Entgelt“. U ugovoru o radu, odnosno u tarifnom pravilniku piše koliku plaću dobivate za svoj posao i kojeg vam se datuma ona isplaćuje.

Ako zarađujete više od tzv. Geringfügigkeitsgrenze (granica zarade do koje se ne plaćaju doprinosi), vi ste na temelju svojeg radnog odnosa automatski potpuno osigurani. To znači da imate zdravstveno i mirovinsko osiguranje, te da ste osigurani u slučaju nezgode na radu i nezaposlenosti. Ako zarađujete ispod gornje granice, osigurani ste samo u slučaju nesreće na radu.

Na kraju mjeseca poslodavac vam mora dati obračun plaće/Lohn- bzw. Gehaltsabrechnung. Tu možete vidjeti kolika vam je bruto-plaća, koliko vam je oduzeto na temelju zakonskih doprinosa (socijalnog osiguranja i poreza na plaću), kao i koliko vam je neto isplaćeno.

No, što učiniti kad vam poslodavac ne isplati plaću?

U tom slučaju zaposleni moraju preporučenim pismom poslodavcu poslati zahtjev za isplatu zaostale plaće. To je važno zbog toga što u kolektivnim i radnim ugovorima stoji da se pravo na dobivanje plaće gubi ako se ona u određenom roku ne zahtijeva pismeno. Tko ne zna kako se to radi, treba se o tome telefonom raspitati u AK, prenosi kroativ.at

No, u svakom slučaju najbolje je otići u Radničku komoru (AK) koja će za vas (ako je opravdano) pokrenuti proceduru za dobivanje vaše teško zarađene plaće.

Nastavi čitati

Austrija

Na AMS-u ste i radite: Evo koliko možete legalno zaraditi

Objavljeno

na

By

Često dobivamo pitanja o tome koliko osoba koja prima novac od AMS-a ili neku drugu socijalnu naknadu poput naknade za hitne slučajeve može legalno zaraditi dok prima te oblike pomoći.

Prema promjenama koje se stupile na snagu s početkom 2024. godine, granični dohodak kojeg mjesečno možete legalno zaraditi je 518,44 eura bruto mjesečno.

“Ovo je iznos koji možete zaraditi do praga graničnog dohotka bez smanjenja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. U 2024. granični dohodak iznosi 518,44 eura bruto mjesečno. U 2023. iznosio je 500,91 eura bruto mjesečno.”, stoji na stranicama AMS-a.

Dazuverdienen können Sie bis zur Geringfügigkeitsgrenze, ohne dass Arbeitslosengeld oder Notstandshilfe gekürzt werden. 2024 beträgt die Geringfügigkeitsgrenze 518,44 Euro brutto pro Monat; 2023 betrug sie 500,91 Euro brutto pro Monat.

Nastavi čitati

Austrija

Šef AMS-a ima novu ideju vezanu za naknade koje se vežu za azilante

Objavljeno

na

U raspravi koja se već mjesecima vodi o ponovnom spajanju obitelji sirijske djece i žena i povezanoj neravnoteži – gotovo sve obitelji živjeti idu u Beč – šef AMS-a Johannes Kopf predlaže svojevrsni “zahtjev socijalne skrbi”. Kako prenosi “profil” (online), države bi mogle sklopiti sporazum u kojem stoji sljedeće: Samo savezna država u kojoj je osoba imala prebivalište tijekom postupka azila odgovorna je za pružanje minimalne sigurnosti izbjeglicama.

Kad bi se potom iz Tirola preselili, primjerice, u Beč, tamo više ne bi bilo nikakvih socijalnih davanja. Izbjeglice ne bi mogle podnijeti novi zahtjev. Prema Kopfovim riječima, to bi se reguliralo takozvanim 15a sporazumom između saveznih država. Ako cijela obitelj živi od minimalca, gubici bi bili još veći da se presele u Beč. Nasuprot tome, takav “zahtjev socijalne pomoći” mogao bi zadržati ljude u regijama gdje ima više posla i mogu brže izaći iz minimalnog dohotka.

Nastavi čitati
LM