Connect with us

Vijesti

Izraelska znanstvenica: Cilj ne može biti da se cijepimo svaka četiri mjeseca

Objavljeno

na

Voditeljica izraelske studije o učinkovitosti cjepiva protiv covida ističe da brojke pokazuju peterostruko povećanje antitijela nakon primitka četvrte doze, što smatra “dobrim, ali nedovoljnim”.

“Vidimo određeni porast antitijela, ali taj porast nije jako dojmljiv”, rekla je profesorica Gili Regev izraelskoj novinskoj stranici Ynet, pozivajući se na preliminarne rezultate studije.

U sudionika istraživanja se već nedugo nakon primitka četvrte doze cjepiva razina antitijela vratila na istu razinu kakvu su imali nakon treće doze, rekla je Regev, napominjući da je očekivala više od takozvanog drugog boostera.

Cilj ne može biti da se protiv koronavirusa cijepimo svaka četiri mjeseca, rekla je Regev. No dodala je da joj je drago što je Izrael ranjivim skupinama, kao što su imunokompromitirani i stariji od 60 već dao četvrtu dozu.

“Ali zaista nisam sigurna je li nužno sada svima dati četvrtu dozu. Trebamo više informacija.”

Istodobno Regev ističe golemu važnost prvog boostera, piše HINA.

“Oni koji su primili prvu i drugu dozu hitno trebaju primiti i treću. Trebaju ‘otrčati’ u centar za cijepljenje”, kazala je.

U međuvremenu je u izraelskoj bolnici Shiba počelo još jedno ispitivanje četvrte doze cjepiva. Ovaj se put radi o 150 sudionika koji su primili četvrtu dozu Modernina cjepiva nakon triju doza Pfizerova.

“Možda bi kombinacija cjepiva bila bolja. Vidjet ćemo”, kaže Regev. To je prvo ispitivanje četvrtog cijepljenja kombiniranim cjepivima u svijetu”, kaže.

Oko 61 posto od 9,4 milijuna Izraelaca smatra se potpuno cijepljenima. Trideset posto populacije uopće nije cijepljeno, a za devet posto je istekla valjanost cijepljenja.

Oko 254 tisuće Izraelaca primilo je četvrtu dozu cjepiva protiv koronavirusa u prvome tjednu nakon što je cjepivo bilo dostupno, podaci su ministarstva zdravstva.

Zasad su samo osobe starije od 60 godina, medicinsko osoblje i oni sa slabim imunitetom prioritetni za cijepljenje četvrtom dozom.

Zbog širenja jako prenosive varijante koronavirusa, omikrona, zemlja je zabilježila neviđen dnevni porast novozaraženih.

S obzirom na sve veći broj slučajeva zaraze, i među medicinskim radnicima, ministarstvo zdravstva razmatra mogućnost da dopusti liječnicima i medicinskim sestrama nastavak obavljanja posla čak i kada test pokaže da su pozitivni na koronavirus, sve dok ne pokazuju nikakve simptome, navode mediji.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Vijesti

Grad od 11.000 stanovnika postavio radar: U godinu dana naplaćeno milijun eura kazni!

Objavljeno

na

U Njemačkoj je kontrola brzine na cestama postala svakodnevica, a vlasti su poduzele mjere kako bi obeshrabrile vozače od prekoračenja brzine. Iako na njemačkim autocestama (Autobahn) na određenim dionicama nije postavljeno ograničenje brzine, situacija na urbanim i magistralnim cestama uvelike se razlikuje. Na tim dionicama jasno su postavljena ograničenja brzine, a kako bi se osigurala sigurnost, te ceste često pokrivaju kamere i radari.

Nedavno su njemačke vlasti pooštrile kazne za prebrzu vožnju, koje sada iznose od 30 pa sve do 800 eura, ovisno o stupnju prekoračenja dozvoljene brzine. Ove mjere pokazale su se vrlo učinkovitima, a jedno mjesto u Bavarskoj postalo je primjer kako se mogu postići visoki prihodi od kazni, piše Auto klub..

Naime, u gradiću Kirchseeon, koji broji točno 11.220 stanovnika, vlasti su postavile radar nakon što su brojni građani i roditelji djece koja pohađaju osnovnu i srednju školu, počeli izražavati zabrinutost zbog prebrze vožnje i buke koju stvaraju vozila. Glavna cesta koja prolazi kroz grad povezuje veće gradove u okolici, a dnevno njome prođe čak 16 tisuća vozila. Kako bi se poboljšala sigurnost u ovoj prometnoj zoni, postavljen je radar, što je u samo prvom mjesecu rezultiralo s čak četiri tisuće prekršaja.

Nakon godinu dana, rezultati su bili iznenađujući. U prosjeku, radar je mjesečno snimao oko tri tisuće prekršaja, a ukupno je ograničenje brzine od 50 km/h bilo prekoračeno 34.500 puta. Iako većina vozača nije drastično prekoračila brzinu (kretali su se između 6 i 10 km/h iznad dopuštene), bilo je i ozbiljnijih prekršaja, uključujući čak 13 vozila koja su vozila brzinom od najmanje 110 km/h.

Tako je Kirchseeon, iako maleni grad, tijekom 12 mjeseci od prikupljenih kazni za prebrzu vožnju uspio prikupiti oko milijun eura. Za usporedbu, München, koji ima 1,6 milijuna stanovnika, zahvaljujući radarima prikuplja oko 1,5 milijuna eura godišnje.

Prihodi od kazni neće biti samo usmjereni na financiranje državnog proračuna. Grad planira iskoristiti taj novac za obnovu osnovne škole, čiji je objekt u lošem stanju, te za obnovu bazena koji je trenutno zatvoren. Osim toga, dio novca bit će uložen u izgradnju novog vatrogasnog doma i nabavku novih vatrogasnih kamiona.

Sustav rada radara očito je imao značajan utjecaj na ponašanje vozača, čime je postignuta sigurnost na cestama, ali i očigledno pozitivno utjecao na financijsku situaciju u gradu. Mještani se sada nadaju da će se, uz poboljšanje infrastrukture, i kvaliteta života u Kirchseeonu značajno poboljšati.

Nastavi čitati

Vijesti

Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”

Objavljeno

na

Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.

„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.

Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.

„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.

Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.

„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:

„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“

Nastavi čitati

Svijet

Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj

Objavljeno

na

By

Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.

Zid će se postupno proširivati

Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.

Sporazum između Turske i EU-a

Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.

Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.

Nastavi čitati
LM