Izbori u Beču održavaju se 11. listopada, a oko 30 posto stanovnika glavnog grada neće moći glasovati jer nema austrijsku putovnicu odnosno državljanstvo. Građani Europske unije, među koje spadaju i Hrvati mogu glasovati samo za Općinska vijeća ovisno o mjestu prebivalištu po omogućenom pravu glasa državljana Europske unije. No, ni građani EU ne mogu glasovati za Gradsko vijeće, koje je ujedno i Vijeće Beča kao pokrajine, jer je to pravo omogućeno samo austrijskim državljanima.
U odnosu na druge europske zemlje, stopa naturalizacije u Austriji iznimno je niska, a Beč je upravo zbog imigracije i prosjeku i najmlađa savezna država u Austriji. Isto tako, brojčano gledano, svaka treća osoba u austrijskoj metropoli neće moći glasati na izborima, što je negdje oko 480 000 ljudi bez prava glasa. Najviše njih živi u 15. bečkom kotaru, gdje čak 44,1 posto stanovnika tog kotara nema pravo glasa.
Mladi posebno pogođeni
Među stanovništvom posebno su pogođene osobe mlađe životne dobi, oni između 16 i 24 godine, od kojih su neki čak i rođeni u Beču, ali nemaju austrijsku putovnicu. Mnogi od njih si ne mogu ni priuštiti naturalizaciju.
“Jaz između opće populacije i birača koji imaju pravo glasa godinama raste. Trećina ljudi koji ovdje žive isključena je iz demokratskog procesa”, – ističe Gerlinde Affenzeller, direktorica Udruge SOS-a Mitmensch, koja vodi projekt “Izbori – bez obzira na putovnicu”.
Organizacije za ljudska prava već godinama napominju taj paradoks, oslanjajući se na službene austrijske statističke podatke da praktično na lokalnim bečkim izborima oko 30 posto onih koji žive i rade u Beču već godinama praktično je isključeno od mogućnosti odlučivanja prvenstveno zbog svoga državljanstva. To je sasvim sigurno jako velik broj osoba koji ovdje žive, a nemaju pravo glasa.
R.P
Foto: kroativ / arhiva
