Ekonomija
Istraživanje: Koliko za kvadrat stana treba raditi u Beču, a koliko u Zagrebu, Sarajevu,…
Posljednjih nekoliko godina cijene nekretnina u većini europskih gradova rasle su brže od plaća pa je građanima stambeni prostor sve nedostupniji. Tportal.hr je provjerio koliko zaposleni s prosječnom plaćom u Hrvatskoj i zemljama iz okruženja treba raditi da bi si priuštio stambeni kvadrat
Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupna kupnja stambene nekretnine. On predstavlja omjer prosječne cijene kvadratnog metra stana i prosječne godišnje plaće po zaposlenom.
Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stambenog prostora.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, indeks priuštivosti u velikim hrvatskim gradovima u 2021. kretao se od 7,9 u Sisku do 31,6 u Dubrovniku, a za Zagreb je iznosio 14,8.
U analizi je uspoređeno priuštivost stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u hrvatskom širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze Numbeo. Za izračun su uzete cijene kvadratnog metra dvosobnog stana u širem centru i prosječna neto plaću u navedenim gradovima.
Rezultati pokazuju da je zbog visokih cijena nekretnina u svim promatranim gradovima priuštivost stambenog prostora za građane s prosječnim plaćama razmjerno niska. Kupnja stana najdostupnija je građanima Varšave i Berlina (indeks 16,2), a do njega najteže mogu doći građani Praga (indeks 24,3).
Pritom razina plaća nije odlučujući faktor priuštivosti, s obzirom na to da su cijene nekretnina u gradovima s visokim plaćama osjetno više nego u gradovima s niskim plaćama.
Tako primjerice stanovnik Ljubljane za kvadratni metar stana treba izdvojiti 2,41 plaću, a stanovnik Podgorice manje od dvije plaće.
Građani hrvatske metropole nalaze se negdje u sredini ljestvice. S indeksom priuštivosti 18,5, za kvadrat stana trebaju izdvojiti 2,22 mjesečne plaće, odnosno 18,5 posto godišnje plaće, približno jednako kao i građani Sarajeva i Budimpešte.
Uz već spomenute Varšavu i Berlin, u kojima za kvadrat stana treba izdvojiti 16,2 posto godišnje plaće, dostupnije stanove u odnosu na Zagreb imaju građani Beča (16,6%), Rima (16,7%) i Podgorice (16,3%).
Austrija
Imali ste kredit u Austriji – sada možete vratiti dio novca od banaka
Beč – Nakon što su austrijske banke posljednjih godina već morale vraćati klijentima razne netransparentne ili nedopuštene naknade, nova presuda Vrhovnog suda (OGH) otvara mogućnost za dodatne povrate novca. Riječ je ponajprije o previsoko obračunatim naknadama za obradu kredita, koje se prema sudskim odlukama u mnogim slučajevima smatraju nezakonitima.
Prema navodima Udruge za zaštitu potrošača (VKI), u proteklim mjesecima postignuto je više nagodbi s domaćim bankama o povratu sredstava za klijentice i klijente. Temelj su bile, između ostalog, netransparentne provizije i naknade. Nakon novih odluka OGH-a, taj se krug potencijalnih potraživanja dodatno širi.
Vrhovni sud je u više presuda utvrdio da banke moraju vratiti prekomjerno naplaćene naknade za obradu kredita. Sud je pritom naglasio da takve naknade ne smiju „grubo premašivati“ stvarni trošak koji banka ima prilikom obrade kredita. Tužbe je podnio Savez za zaštitu potrošača (VSV).
Na temelju tih odluka, naknade za obradu kredita u mnogim su slučajevima nedopuštene te se moraju vratiti klijentima. U međuvremenu su se pojavile i tvrtke koje nude besplatnu provjeru mogućih potraživanja prema bankama, poput poduzeća Jufina.
Zahtjevi mogući i do 30 godina unatrag
Prema VSV-u, potraživanja se mogu postavljati i do 30 godina unatrag. Predsjednica VSV-a Daniela Holzinger ističe da mnogi potrošači sada imaju dobre izglede za povrat novca ili za sklapanje nagodbe s bankama.
Već su ranije sudske odluke utvrdile da je obračun naknade kao fiksnog postotka iznosa kredita nezakonit, budući da stvarni administrativni trošak ne ovisi o visini kredita. Također, prema OGH-u, sve naknade moraju biti transparentno i jasno prikazane. Paušalne naknade posebno su problematične jer nije jasno za koju se konkretnu uslugu naplaćuju, što predstavlja kršenje Zakona o zaštiti potrošača.
Primjerice, ako je kod kredita od 400.000 eura naplaćena uobičajena naknada za obradu od tri posto, klijent je platio 12.000 eura. Taj iznos, uvećan za kamate, sada se može zatražiti natrag.
Povrati i kod investicijskih proizvoda
Osim kreditnih naknada, povrati novca mogući su i za klijente fondovskih proizvoda. Riječ je o tzv. trajnim provizijama (Bestandsprovisionen), odnosno naknadama koje su banke godinama primale od fondovskih društava za distribuciju njihovih proizvoda. Prema VKI-u, te provizije barem do kraja 2017. nisu bile dovoljno transparentno objavljene, iako zakon nalaže da banke moraju točno informirati klijente o vrsti i opsegu takvih plaćanja.
Rok za pridruživanje skupnoj tužbi protiv Raiffeisen Landesbank Niederösterreich-Wien istekao je krajem 2025., no u ostalim saveznim pokrajinama još je moguće podnijeti zahtjev. U Gornjoj Austriji i Koruškoj rok istječe u travnju, dok u ostalim pokrajinama traje do kraja veljače.
Dugogodišnji uspjesi u zaštiti potrošača
Austrijske organizacije za zaštitu potrošača, poput Radničke komore (AK), VSV-a i VKI-a, posljednjih su godina uspješno izborile brojne povrate sredstava za građane pogođene nezakonitim poskupljenjima i naknadama. U novije vrijeme postignute su i nagodbe s pojedinim streaming servisima te mobilnim operaterima, što dodatno potvrđuje trend jačanja potrošačkih prava.
Ekonomija
Oštra zima: Porasla potrošnja električne energije i plina u Austriji
Beč – U Austriji je tijekom 2025. godine zabilježen rast potrošnje i električne energije i prirodnog plina u usporedbi s prethodnom godinom. Kako je danas priopćila regulatorna agencija E-Control, ukupna potrošnja električne energije porasla je za 2,6 posto te je dosegnula 66,75 teravatsati (TWh).
Još izraženiji rast zabilježen je kod plina. Isporuka krajnjim potrošačima povećala se za 8,8 posto, na ukupno 80,9 TWh. Istodobno je domaća proizvodnja i električne energije i plina pala, što je dovelo do povećanog oslanjanja na uvoz.
Mješoviti rezultati obnovljivih izvora
Unatoč rastu potrošnje, domaća proizvodnja električne energije smanjila se na godišnjoj razini za 10,6 posto te je iznosila oko 73,3 TWh. Hidroelektrane su osigurale nešto više od polovice ukupne proizvodnje, dok su termoelektrane sudjelovale s nešto manje od jedne četvrtine.
Kod obnovljivih izvora energije zabilježeni su različiti trendovi. Proizvodnja iz vjetroelektrana pala je za 7,6 posto, dok su solarne elektrane, zahvaljujući snažnom širenju kapaciteta, proizvele 28,3 posto više električne energije nego godinu ranije. Time je udio solarne energije u ukupnoj proizvodnji dosegnuo 13,4 posto.
Podaci upućuju na rastuće energetske potrebe zemlje, ali i na izazove povezane s padom domaće proizvodnje i povećanom ovisnošću o uvozu.
Ekonomija
Skočile cijene nafte
Cijene nafte poskočile su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 70 dolara, odražavajući strahovanja ulagača od američkog napada na Iran i prijetnje opskrbi s Bliskog istoka. Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 1,90 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 70,30 dolara. Na američkom tržištu barel je bio skuplji za 1,78 dolara i stajao je 64,99 dolara. Trgovce je ovaj tjedan zabrinulo zaoštravanje američke retorike prema Iranu.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je Teheranu u utorak da je krajnje vrijeme za dogovor o nuklearnom programu. Američka vojska objavila je prošli vikend da će izvesti vježbu u bliskoistočnoj regiji “kako bi demonstrirala sposobnost angažmana, raspršivanja i održavanja vojne snage u zraku”.
U ponedjeljak su dužnosnici za Reuters rekli da su u bliskoistočnu regiju stigli nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln i nekoliko razarača s navođenim projektilima. Neimenovani dužnosnik napomenuo je istodobno da je SAD “spreman za posao” ako ih Iran želi kontaktirati.
Trump je u međuvremenu pojačao pritisak na Teheran, napisavši na Truth Socialu da se nada da će “brzo sjesti za stol” i pregovarati o nuklearnom sporazumu. U lipnju prošle godine SAD je s Izraelom napao nuklearna postrojenja u Iranu i brojne vojne lokacije. Iran je odgovorio napadom na mete u Izraelu i na američku vojnu bazu u Kataru.
Trgovce su zabrinule američke poruke, raspirivši strahovanja od poremećaja u opskrbi. Iran proizvodi oko 3,3 milijuna barela nafte dnevno, a izvozi oko 1,5 milijuna barela dnevno. Sukob bi mogao potaknuti Teheran da zatvori Hormuški tjesnac kojim dnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte.
Ujedinjeni Arapski Emirati upozorili su da neće ustupiti svoj teritorij za napade na Iran, a pridružila im se i Saudijska Arabija. Turska je poručila da se protivi stranoj intervenciji u Iranu, istaknuvši da je spremna posredovati.
Teheran se “priprema za vojni sukob i istodobno koristi diplomatske kanale”, rekao je za Reuters neimenovani iranski dužnosnik, no Washington, po njegovim riječima, ne pokazuje da je otvoren za diplomaciju.
Iran nije protiv dijaloga sa SAD-om, ali diplomatska komunikacija mora se temeljiti na uzajamnom poštovanju, jamstvima i zaštiti nacionalnih interesa, rekao je u srijedu u razgovoru za CNN predsjednik iranskog parlamenta Bagher Ghalibaf.
Diplomacija uparena s vojnim pritiskom gubi vjerodostojnost, dodao je Ghalibaf. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi trebao bi pak u petak posjetiti Ankaru i razgovarati s turskim kolegom Hakanom Fidanom.
Odvojeni izračuni Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 1,63 dolara i stajao je 65,13 dolara, najviše od početka studenog prošle godine.
