Ekonomija
Istraživanje: Koliko za kvadrat stana treba raditi u Beču, a koliko u Zagrebu, Sarajevu,…
Posljednjih nekoliko godina cijene nekretnina u većini europskih gradova rasle su brže od plaća pa je građanima stambeni prostor sve nedostupniji. Tportal.hr je provjerio koliko zaposleni s prosječnom plaćom u Hrvatskoj i zemljama iz okruženja treba raditi da bi si priuštio stambeni kvadrat
Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupna kupnja stambene nekretnine. On predstavlja omjer prosječne cijene kvadratnog metra stana i prosječne godišnje plaće po zaposlenom.
Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stambenog prostora.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta, indeks priuštivosti u velikim hrvatskim gradovima u 2021. kretao se od 7,9 u Sisku do 31,6 u Dubrovniku, a za Zagreb je iznosio 14,8.
U analizi je uspoređeno priuštivost stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u hrvatskom širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze Numbeo. Za izračun su uzete cijene kvadratnog metra dvosobnog stana u širem centru i prosječna neto plaću u navedenim gradovima.
Rezultati pokazuju da je zbog visokih cijena nekretnina u svim promatranim gradovima priuštivost stambenog prostora za građane s prosječnim plaćama razmjerno niska. Kupnja stana najdostupnija je građanima Varšave i Berlina (indeks 16,2), a do njega najteže mogu doći građani Praga (indeks 24,3).
Pritom razina plaća nije odlučujući faktor priuštivosti, s obzirom na to da su cijene nekretnina u gradovima s visokim plaćama osjetno više nego u gradovima s niskim plaćama.
Tako primjerice stanovnik Ljubljane za kvadratni metar stana treba izdvojiti 2,41 plaću, a stanovnik Podgorice manje od dvije plaće.
Građani hrvatske metropole nalaze se negdje u sredini ljestvice. S indeksom priuštivosti 18,5, za kvadrat stana trebaju izdvojiti 2,22 mjesečne plaće, odnosno 18,5 posto godišnje plaće, približno jednako kao i građani Sarajeva i Budimpešte.
Uz već spomenute Varšavu i Berlin, u kojima za kvadrat stana treba izdvojiti 16,2 posto godišnje plaće, dostupnije stanove u odnosu na Zagreb imaju građani Beča (16,6%), Rima (16,7%) i Podgorice (16,3%).
Ekonomija
U Austriji provalili u AMS – ukrali laptope, korisnici zabrinuti za podatke
Melk (Austrija) – U noći s 30. rujna na 1. listopada nepoznati počinitelji provalili su u zgradu Arbeitsmarktservice (AMS) u Melku. Idućeg jutra zaposlenici su otkrili razbijena vrata i nestalu tehničku opremu. Prema prvim informacijama, iz ureda je odneseno oko 20 prijenosnih računala.
Policija je odmah pokrenula veliku istragu. Još u srijedu tijekom dana svjedoci su opisali jak policijski angažman ispred poslovnice u Babenbergerstraße: kriminalisti u civilu fotografirali su zgradu i ulaz, a forenzički timovi skupljali tragove. Za sada, međutim, nije poznato tko stoji iza provale niti kojim putem su provalnici ušli u zgradu.
Briga zbog osobnih podataka
Vijest o provali izazvala je uzbunu među klijentima AMS-a. Jedna korisnica koja prima naknadu za nezaposlene anonimno je izjavila:
„Bojim se da će kriminalci sada imati pristup mojim osobnim podacima. Što ako ih objave?“
Ta zabrinutost nije bez osnove – jer prilikom prijave u AMS klijenti predaju velik broj privatnih podataka, od adresa i kontakata do financijskih i radnih podataka.
Smirenje iz AMS-a
Voditelj poslovnice Helmut Fischer nastoji smiriti situaciju:
„Laptopi jesu ukradeni, ali svi su zaštićeni lozinkama. Osim toga, podaci klijenata se ne nalaze na samim uređajima, već isključivo na centralnom serveru AMS-a, kojem imaju pristup samo naši zaposlenici.“
Prema njegovim riječima, nema razloga za strah od curenja podataka. Dodaje i da je krizni menadžment AMS-a u Donjoj Austriji reagirao brzo – već istog poslijepodneva mogla su se obavljati prva savjetovanja s klijentima.
Istraga u tijeku
Policija zasad nije objavila nikakve detalje o počiniteljima. Još nije jasno jesu li provalnici ciljano išli na tehničku opremu ili je riječ o slučajnoj krađi. Vrijednost ukradene opreme procjenjuje se na nekoliko desetaka tisuća eura.
Za sada je jedino sigurno da će poslovnica AMS-a u Melku nastaviti s radom, a svi koji se trebaju prijaviti kao nezaposleni mogu to i dalje nesmetano učiniti.
Ekonomija
Austrija sve zaduženija: Austrijski deficit i državne obveze u porastu
Prema najnovijim podacima Statistik Austria, proračunski deficit Austrije u prvoj polovici godine popeo se na 5,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je više nego u istom razdoblju lani kada je iznosio 4,8 posto. Istodobno, nastavljen je rast državnog duga, koji je dosegnuo 412,3 milijarde eura, odnosno 82,3 posto BDP-a.
Rast rashoda nadmašio prihode
Unatoč tome što su državni prihodi porasli za 3,2 posto (odnosno 3,8 mlrd. eura) te su dosegli 123,4 mlrd. eura, rashodi su rasli još brže – za 4,1 posto (5,4 mlrd. eura), dosegnuvši 136,7 mlrd. eura.
Rezultat toga je financijski manjak od 13,3 mlrd. eura. Glavni razlozi povećanih izdataka, prema riječima Manuele Lenk, glavne direktorice sektora za financijsku statistiku u Statistik Austria, leže u socijalnim transferima te u rastu plaća u javnom sektoru.
Raspodjela državnog duga
Od ukupnih 412,3 mlrd. eura duga:
- 348,7 mlrd. eura otpada na saveznu razinu,
- 29 mlrd. eura na savezne pokrajine (bez Beča),
- 24,8 mlrd. eura na općine uključujući Beč,
dok su nositelji socijalnog osiguranja uspjeli smanjiti dug za 200 milijuna eura.
Najveći rast zaduženja u općinama
Najizraženiji porast duga bilježi se u općinskom sektoru, koji je u odnosu na prethodnu godinu povećao dug za 1,1 mlrd. eura. Time je do kraja lipnja deficit općina iznosio 2,4 mlrd. eura. S druge strane, pokrajine su uspjele zadržati relativno uravnotežene proračune, naglasila je Kerstin Gruber iz Direkcije za makroekonomiju.
Austrija se suočava s nastavkom rasta proračunskog deficita i zaduženosti, pri čemu rashodi države – osobito socijalna davanja i plaće u javnom sektoru – rastu brže od prihoda. Poseban izazov predstavljaju općinska zaduženja, dok savezne pokrajine uspijevaju zadržati stabilniju fiskalnu sliku.
Ekonomija
Stanovnici Austrije nikad bogatiji – evo koliko novca ima prosječni građanin!
Privatno bogatstvo u svijetu dosegnulo je povijesni rekord – građani su 2024. godine zajedno posjedovali 269 bilijuna eura, pokazuje novi Allianzov “Global Wealth Report”. U istom razdoblju, i Austrijanci su postali bogatiji nego ikada prije, s prosječnim neto financijskim imetkom od 75.770 eura po stanovniku, što Austriju svrstava na 17. mjesto najbogatijih zemalja svijeta.
Globalni rast bogatstva
U usporedbi s 2023., financijsko bogatstvo kućanstava poraslo je za 8,7%, čime je premašeno i snažno povećanje iz prethodne godine (8,0%). Prognoze za 2025. predviđaju dodatni rast od 6%.
U analizi su uključene gotovina, štedni ulozi, dionice, obveznice, mirovinski i osiguravateljski fondovi, ali ne i nekretnine ili državne mirovine.
Tko je najbogatiji?
Na vrhu liste su Sjedinjene Američke Države, gdje prosječni građanin ima čak 311.000 eura neto imovine. Slijede Švicarska (268.860 €) i Singapur (197.460 €). Ključ rasta u SAD-u je ulaganje u dionice, koje su 2024. porasle za 12%, dvostruko više nego štedni ulozi ili osiguranje.
Ogromne razlike
Unatoč rastu ukupnog bogatstva, nepravedna raspodjela i dalje dominira:
10% najbogatijih (oko 570 milijuna ljudi u 57 analiziranih zemalja) posjeduje čak 85% ukupnog neto financijskog bogatstva.
