Connect with us

Ekonomija

Istraživanje: Koliko za kvadrat stana treba raditi u Beču, a koliko u Zagrebu, Sarajevu,…

Objavljeno

na

Posljednjih nekoliko godina cijene nekretnina u većini europskih gradova rasle su brže od plaća pa je građanima stambeni prostor sve nedostupniji. Tportal.hr je provjerio koliko zaposleni s prosječnom plaćom u Hrvatskoj i zemljama iz okruženja treba raditi da bi si priuštio stambeni kvadrat

Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupna kupnja stambene nekretnine. On predstavlja omjer prosječne cijene kvadratnog metra stana i prosječne godišnje plaće po zaposlenom.

Visoka vrijednost indeksa ukazuje na nisku priuštivost kupnje i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 20 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stambenog prostora.

Prema istraživanju Ekonomskog instituta, indeks priuštivosti u velikim hrvatskim gradovima u 2021. kretao se od 7,9 u Sisku do 31,6 u Dubrovniku, a za Zagreb je iznosio 14,8.

U analizi je uspoređeno priuštivost stanova u glavnim gradovima 12 zemalja u hrvatskom širem okruženju, a na temelju podataka iz globalne baze Numbeo. Za izračun su uzete cijene kvadratnog metra dvosobnog stana u širem centru i prosječna neto plaću u navedenim gradovima.

Rezultati pokazuju da je zbog visokih cijena nekretnina u svim promatranim gradovima priuštivost stambenog prostora za građane s prosječnim plaćama razmjerno niska. Kupnja stana najdostupnija je građanima Varšave i Berlina (indeks 16,2), a do njega najteže mogu doći građani Praga (indeks 24,3).

Pritom razina plaća nije odlučujući faktor priuštivosti, s obzirom na to da su cijene nekretnina u gradovima s visokim plaćama osjetno više nego u gradovima s niskim plaćama.

Tako primjerice stanovnik Ljubljane za kvadratni metar stana treba izdvojiti 2,41 plaću, a stanovnik Podgorice manje od dvije plaće.

Građani hrvatske metropole nalaze se negdje u sredini ljestvice. S indeksom priuštivosti 18,5, za kvadrat stana trebaju izdvojiti 2,22 mjesečne plaće, odnosno 18,5 posto godišnje plaće, približno jednako kao i građani Sarajeva i Budimpešte.

Uz već spomenute Varšavu i Berlin, u kojima za kvadrat stana treba izdvojiti 16,2 posto godišnje plaće, dostupnije stanove u odnosu na Zagreb imaju građani Beča (16,6%), Rima (16,7%) i Podgorice (16,3%).

Advertisement

Ekonomija

Austrijska tvrtka ima veliki pad dobiti

Objavljeno

na

By

Prva tri kvartala 2024. godine nisu dobro prošla za proizvođača kartona Mayr-Melnhof. Kompanija je u utorak izvijestila o velikom padu dobiti, pri čemu je dobit prije oporezivanja pala za 40,4 posto na 70,9 milijuna eura, a neto dobit razdoblja za 42,7 posto na 52,3 milijuna eura.

Prodaja je pala za četiri posto na nešto ispod 3,1 milijardu eura, a bilo je i operativnih padova: prilagođeni poslovni rezultat pao je za 33,7 posto na 126,3 milijuna eura, a prilagođena dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je za 17,6 posto na 295,7 milijuna eura.

Kao razlog ponekad su se navodile niže cijene i istodobno povećanje troškova. “Kao što se očekivalo, rezultat u trećem tromjesečju bio je ispod i prethodnog tromjesečja i trećeg kvartala prethodne godine zbog planiranih godišnjih obustava rada u Board & Paperu, što je prvenstveno utjecalo na tvornice celuloze u Poljskoj i Finskoj”, rekao je izvršni direktor Peter Oswald .

Za četvrto tromjesečje 2024., međutim, sada pretpostavljamo “stabilan razvoj u odjelima pakiranja” i “ponovno blago pozitivan rezultat u kartonu i papiru”, rekao je Oswald.

Međutim, za 2025. nastavio je prognozirati “slabu dinamiku potražnje na krajnjim tržištima” i “stalnu nedovoljnu iskorištenost u industriji kartona”. Tvrtka za pakiranje željela bi se suprotstaviti tome u budućnosti poboljšanjem marži i stalnim stvaranjem novca.

Nastavi čitati

Ekonomija

AMS isplata u studenom: Novac stiže ovih dana

Objavljeno

na

By

Prema podacima službe za tržište rada, broj osoba prijavljenih kao nezaposleni ili na obuci u Austriji znatno je veći nego u istom razdoblju prošle godine, te je u listopadu porastao za 9,7 posto. Ukupno 371.648 ljudi već čeka svoj AMS novac.
Krajem listopada u Austriji je 371.648 osoba bilo registrirano kao nezaposleno ili na školovanju. To znači da je broj nezaposlenih 9,7 posto ili 32.752 osobe veći nego u istom razdoblju prošle godine. U odnosu na prošli mjesec rujan, nezaposlenih je gotovo 17.000 više.

Tih više od 371.000 ljudi već čeka na isplatu AMS novca u studenom 2024. Isplata se obično vrši retroaktivno u sljedećem mjesecu – tj. u studenom za mjesec prava listopad 2024

Auszahlungstermine im November 2024

Monat
(Anspruch)
per Überweisungper Post
Oktober 202406.11.2024 (Mittwoch)08.11.2024 (Freitag)

Ovisno da li se novac šalje virmanom na račun ili poštom, datumi se razlikuju nekoliko dana.
Datumi isplate naknade za nezaposlene od AMS Austria mogu varirati od mjeseca do mjeseca. Isplata se obično vrši početkom sljedećeg mjeseca. Novac se obično isplaćuje retroaktivno u prvom tjednu sljedećeg mjeseca. Zbog subota, nedjelja ili državnih praznika, početak isplata može varirati po mjesecu.

Da biste imali pravo na AMS novac, morate biti prijavljeni kao nezaposleni u Austriji. Iznos – tj. neto stopa zamjene – obično je 55 posto zadnje plaće.

Nastavi čitati

Ekonomija

Ogroman red prije otvaranja nove trgovine u SCS-u

Objavljeno

na

By

U ranim jutarnjim satima stotine ljudi već su stajale ispred Media Markta u Vösendorfu.

Nakon obnove, Media Markt je otvoren u Vösendorfu u četvrtak u 7 ujutro. Čudne scene događale su se ispred dućana već oko 6 ujutro, gotovo da je izgledalo kao da je danas sve besplatno.

No, kupci su očito namirisali ekstremne popuste: mobiteli, laptopi, televizori itd. nudili su se po atraktivnim cijenama. Naravno samo do isteka zaliha.

Za stotine ljudi ponude za otvaranje bile su dovoljan razlog da stanu u red sat vremena prije stvarnog vremena otvaranja. Rezultat je bio red oko zgrade. Svatko je želio dočepati se jedne od željenih kupovina. Prema riječima očevidaca, red je bio dug nekoliko stotina metara.

Nastavi čitati
LM