Austrija
Istraživanje: Evo koliko je građana Austrije spremno ići u rat
Rat je, ne samo daleko, nego i u Europi. Studija Sveučilišta u Innsbrucku sada se bavila stanjem vojne pripravnosti u slučaju napada na Austriju.
Rezultat nakon oko 3000 ispitanih: četvrtina muškaraca očito je spremna osobno uzeti oružje za obranu vlastite zemlje u slučaju rata. Za žene je to sedam posto – što je ključni pokazatelj vojne spremnosti. U hitnim slučajevima uključivanje u druge vojne aktivnosti, kao što je opskrba vojnika ili civilne medicinske službe, nema presudan utjecaj.
“Imamo vojnu spremnost koja je jedna od najnižih na svijetu”, rekao je za vol.at stručnjak za sigurnost Franz Eder, koji je s kolegama radio na istraživanju. Slične vrijednosti u Europi imaju Slovačka, Litva, Nizozemska, Španjolska i Portugal.
U skandinavskim zemljama stvari su bitno drugačije. Tamo je to oko 80 do 90 posto. Ogromna razlika leži u “percipiranoj prijetnji”. Prema Ederu, veća je u Švedskoj i Finskoj nego kod nas zbog Rusije.
No, stručnjak vidi i drugi razlog: “U Austriji političari izbjegavaju te teme. Radije ostavljaju dojam da ne moramo ništa učiniti jer nas neutralnost navodno štiti.”
Prema Ederovim riječima, to pokazuje i postojeća sigurnosna strategija iz 2013., gdje je Rusija i dalje navedena kao strateški partner. Zeleni i ÖVP po tom pitanju dosad nisu ništa promijenili. Stanovništvo se, međutim, ne može kriviti. “Govoriti o dezerterima bilo bi nepošteno. Podići svijest je politička odgovornost”, rekao je Eder.
Ali također ističe još jedan uzbudljiv aspekt: 72 posto ispitanih smatra da bi druge države EU trebale pružiti vojnu pomoć u slučaju napada na Austriju. Međutim, samo 14 posto je za takvu potporu Austrije ako bi neka druga članica bila napadnuta.
Eder pak vidi sve jasno: vojna ofenziva protiv Austrije je “vrlo malo vjerojatna”. Ne zna nijedan scenarij po kojem bi se to dogodilo. Ali još uvijek je važno odgovoriti na ta pitanja. “Mi smo dio EU-a, dio zajednice vrijednosti, ne možemo jednostavno biti slobodni jahači”, rekao je stručnjak za sigurnost.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
