Panorama
HTZ i Ministarstva turizma i sporta pokreće akciju “Mjesec hrvatskog turizma”

Od 1. listopada kreće akcija „Mjesec hrvatskog turizma“, projekt Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice u sklopu kojeg će brojne turističke usluge i doživljaji biti dostupni po minimalno 35 posto povoljnijim cijenama. Tako će svi hrvatski građani, ali i inozemni gosti koji će tijekom listopada boraviti u Hrvatskoj, po atraktivnim cijenama moći doživjeti i iskusiti turističke usluge u svim dijelovima Hrvatske koje će biti dostupne na portalu „Mjesec hrvatskog turizma“.
“Zajedno s projektom kreće i marketinška kampanja koja za cilj ima dodatno informiranje i poticanje turističkih subjekata za sudjelovanjem u projektu, ali i samih građana koje i ovom prilikom pozivamo da iskoriste ovu priliku za putovanjima i doživljajima po znatno pristupačnijim cijenama. U našoj zemlji i dalje boravi oko 200 tisuća turista, a posezona i jesensko razdoblje idealni su za kraći odmor i otkrivanje novih destinacija. Vjerujemo u vrlo dobre rezultate ovog projekta, odnosno u njegov doprinos ukupnim turističkim rezultatima u ovoj godini“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, pritom naglasivši važnost daljnjeg pridržavanja svih propisanih epidemioloških mjera i odgovornog ponašanja.
Svi ljubitelji putovanja moći će kroz ovu akciju posjetiti različite dijelove Hrvatske te konzumirati brojne turističke proizvode i usluge, od smještaja, prijevoza, kulturnih, povijesnih, prirodnih znamenitosti i turističkih atrakcija pa sve do ugostiteljskih usluga i različitih doživljaja.
“Akcijom Mjesec hrvatskog turizma želimo potaknuti domaće i strane turiste na istraživanje Hrvatske, a istovremeno i produžiti sezonu. Zbog velikog interesa za prošlogodišnju akciju Tjedan odmora vrijedan, odlučili smo da ove godine kroz cijeli mjesec, diljem zemlje, turistima budu na raspolaganju niz usluga po posebnim pogodnostima i popustima od najmanje 35 posto. Vjerujemo kako će im to biti dodatni motiv za putovanja i otkrivanje destinacija koje još nisu posjetili. U dosadašnjem dijelu posezone bilježimo izvrsne rezultate koji nam potvrđuju kako Hrvatska ima sve predispozicije postati cjelogodišnja turistička destinacija, što je i naš strateški cilj. Pozivam sve dionike u turizmu da se uključe u Mjesec hrvatskog turizma, a turiste, kako domaće, tako i strane, da iskoriste pogodnosti koje im se nude i otkriju sve ljepote Hrvatske koja je predivna u svako doba“, poručila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Projekt „Mjesec hrvatskog turizma“ predstavlja nastavak iznimno uspješnog prošlogodišnjeg projekta „Tjedan odmora vrijedan“ koji se provodio u razdoblju od 16. do 25. listopada, a koji u ovoj godini, zbog velikog interesa turističkih subjekata i samih građana, obuhvaća razdoblje čitavog listopada. Dodajmo kako je osnovni cilj projekta produljenje turističke sezone kroz poticanje domaćeg, ali i inozemnog turističkog prometa u razdoblju posezone.

Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura

58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika

Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
Zanimljivosti
Milijunaš u Poljskoj gradi najveći kip Djevice Marije u Europi

Jedan od najbogatijih Poljaka u rodnom Kikolu, 170 kilometara sjeverozapadno od Varšave, želi podići kip Djevice Marije visok 55 metara. Prema riječima gradonačelnice Renate Golebiewske, gradić je već odobrio gradnju, prenose poljski mediji.
Inicijator i financijer su multimilijunaš Roman Karkosik (73) i njegova supruga Grazyna. Kip Djevice Marije trebao bi biti najveći u Europi, nadmašujući skulpturu Majke Božje u blizini gradića Miribel u zapadnoj Francuskoj.
Francuski kip podignut je prije više od 80 godina i visok je 35 metara. Najveći svjetski kip Djevice Marije već nekoliko godina stoji na obalnom brdu Monte Maria, oko 20 kilometara južno od grada Batangas na Luzonu, na Filipinima. Mjeri više od 90 metara.
Očekuje se da će novi poljski kip biti dovršen sljedeće godine. U planu je 40 metara visoka skulptura na 15 metara visokom postamentu u obliku krune. Rečeno je da će zgrade koje već stoje na imanju izvan malog grada biti srušene. Nalazište se nalazi u blizini marijanskog svetišta u selu Konotopie.
Već prije 15 godina izgradnja goleme figure Krista izazvala je pomutnju u Poljskoj. Kip u Swiebodzinu, u zapadnoj Poljskoj, visok je 52 metra uključujući bazu i stoga je manji od trenutnog građevinskog projekta. Najveći kip Isusa na svijetu je građevina visoka 61 metar u Indoneziji, koja je svečano otvorena 2024. godine.
You must be logged in to post a comment Login