10.6 C
Beč
21. ožujka 2023.
Hrvati u BiH Hrvati u iseljeništvu Hrvati u svijetu Hrvatska

Hrvatskoj prijeti novi iseljenički val

Hrvatsko katoličko sveučilište te Zaklada Konrad Adenauer organizirali su u četvrtak u Zagrebu predstavljanje nove studije dr. sc. Tade Jurića. Rezultati studije pod nazivom “Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama” donijeli su neke zanimljive, ali ne baš ohrabrujuće rezultate za hrvatsku demografsku sliku.

Prema riječima Tade Jurića, glavni cilj rada bio je predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija te generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika. Pored toga, studijom se nastoji dati doprinos novo-nastajućoj znanstvenoj disciplini tzv. „digitalnoj demografiji”. Sama studija, odnosno modeli predviđaju migracije i stupnje integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristili su analitičke alate Google Trends (GT) i Facebook (FB).

Među rezultatima studije Jurić je istaknuo da je studija pokazala da podaci koje generira Facebook po saveznim pokrajinama Njemačke koreliraju sa službenim podacima te da odstupanja gotovo ni nema, dok podaci za pojedinačne gradove odstupaju. Analiza digitalnih tragova pokazala je da prilikom planiranja migracije, iseljenici u Hrvatskoj najčešće pretražuju pojam “posao“ i “zamolba za posao“, a za njima slijedi pojam “životopis”. Indikativno je da se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao na njemačkom jeziku “bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku. To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku. Ono što se također može iščitati iz podataka same studije je da se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u inozemstvu.

Jurić je istaknuo da se navedenim alatima može dosta pouzdano pratiti i stupanj integracije hrvatskih iseljenika u njemačko društvo, naročito putem analize FB interesa. istraživanje je pokazalo i da hrvatski iseljenici u Njemačkoj pokazuju najveći interes za učenje njemačkog jezika, što je snažan pokazatelj želje i volje za integracijom u njemačko društvo. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju upravo stranice na kojima se može učiti njemački jezik.

Zanimljivo, prema istraživanju se može zaključiti i da raste broj razvoda brakova među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj. Taj trend se bilježi kako u Facebook rubrikama „životni događaji“ i „status veze“, ali i na alatu Google Trends. Jurić naglašava kako Google Trends ne bilježi pojmove koji se ne pretražuju u većem opsegu, primjerice pojam „Stjepan Radić“ nije dovoljno pretraživan da bi ga Google indeksirao u Njemačkoj. Zato je pojam „razvod braka“ za hrvatske iseljenike relevantan pojam budući da pretraživanja sugeriraju da se pojavljuje u jako velikom opsegu.

Zanimljivi uvidi se dobiju i kada se analizira pogled iz Njemačke. Primjerice Nijemci najviše postavljaju pitanje „Jesu li Hrvati muslimani?“ te drugo najtraženije pitanje je “Koliko Hrvata prima socijalnu pomoć u Njemačkoj?

Istraživanje se mora shvatiti kao poziv na uzbunu

Novo istraživanje hrvatskog stručnjaka Tade Jurića trebao bi biti poziv na uzbunu svim onim kojima je stalo do Hrvatske, a pogotovo onim koji u odlučuju u ime građana. Hrvatsku već dugo muče demografski problemi, a rezultati istraživanja samo potvrđuje ozbiljnost situacije. Demografska slika Hrvatske sve je poraznija, a sve su prilike da će se Hrvatska suočiti sa sve većim odljevom stanovništva u budućnosti. Ni okolnosti koje slijede nakon pandemije koronavirusa ne idu u prilog demografskoj slici Hrvatske.

Problem demografije je problem koji se u Hrvatskoj već dugo gura pod tepih i krajnje je vrijeme da se o tome problemu sustavno posveti.

R.P
Foto: vinkovcinet


Povezane vijesti:

“Schengen granica” – Prošle godine na hrvatskim granicama plaćeno preko 16 milijuna eura kazni

KROATIV

Veliki broj Hrvata ‘servisira’ automobile u BiH: Mnogi se pitaju – trebaju li sad to prijaviti?!

KROATIV

Na granici kažnjen s 1650 eura, kod sebe imao suho meso i cigare

KROATIV