Hrvatska
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović položio predsjedničku prisegu
Zoran Milanović svečano je pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem prisegnuo za 5. predsjednika Republike Hrvatske, obvezavši se na vjernost Ustavu Republike Hrvatske.
Novi predsjednik Republike Hrvatske Zorana Milanović svečano je prisegnuo za novog predsjednika Republike Hrvatske. Po prvi puta svečana prisega nije održana na Markovom trgu, nego na Pantovčaku, te s najmanje osoba dosad, samo 43, u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, međi njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegovog izbornog stožera.
Svečanu Himnu izvela je poznata hrvatska glazbenica Josipa Lisac, a nakon inaguracije Klapa Sveti Juraj otpjevala je pjesmu Vice Vukova. Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović je prisegnuo riječima: “Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar: držat ću se Ustava i zakona; brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske; bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti; čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao.”
Nakon svečane prisege hrvatski predsjednik obratio se uzvanicima i hrvatskoj javnosti. Njegov govor donosimo u cijelosti:
“Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske, predsjednice, predsjedniče Sabora i Vlade. Prije svega, zahvala svima koji su ovu dužnost obnašali prije mene. Hvala svima koji su dali maksimum od sebe, svatko na svoj način, ali sa zajedničkim nazivnikom, dobrom vjerom. Izbori nisu metoda za pronalaženje apsolutne istine. Oni su metoda za postizanje mirnog kompromisa želja različitih ljudi. Neki mogu izglasati dan ne postoji problem i istina nije pitanje slobodne interpretacije ili želja naroda. Unatoč svemu, čini mi se da postoji samo jedan pravi put. Akademske slobode, neovisni pravosuđe i mediji. To je jedina brana zaštita od tiranije. Zaštita i promicanje sloboda medija, sudstva i znanstvene zajednice su glavni prioriteti.
Bit ću predan nacionalnoj sigurnosti, kako u pogledu obrazovanja tako i na druge točke. Fokusirat ću se na točke koje znače prosperitet Dame i gospodo, molim za razumijevanje za sve moje greške, bit će ih. One nisu tu s namjerom da nekoga ponize. Uložit ću sve što znam da stvorim mandat koji je na korist hrvatske države. Greška je kad jedni u drugima budimo sumnju u razloge za djelovanje. Borit ću se protiv te prakse da se patriotizam proganja kao nešto što nije za Hrvatsku. Za razliku od nacionalizma, patriotizam je afirmacija naše državnosti i svega što ju čini boljom i raznolikijom. Patriotizam podrazumijevam i zahvalnost svima koji su poginuli u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi. Ratovi su gotovi. Danas je obaveza da se naši građani ne osjećaju prestrašenim ili ugroženim jer su drugačiji. Slabiji, malobrojniji, spolno, radno, dobno
Kultura je otvorenost svijetu i jedan od plemenitijih načina borbe protivm isključivanja ljudi. To je naša kultura. Naš narod ne čine samo oni visoko obrazovani, podzetnički nadareni, sportski nadareni… Hrvatska pripada svima, čak i blagajnici na šalteru ili nezaposlenom tokaru. Treba razbiti kulturu laži i pohlepe. Naša Republika treba svakog čovjeka, a svaki čovjek očekuje da može mirno i dostojanstveno živjeti od svog rada. Hvala Vam. Živjeli i živjela Republika Hrvatska!”, kazao je Zoran Milanović.
R.P I kroativ.at
foto: HRT / screenshoot
Hrvatska
Tri hrvatske destinacije među top 10 najpopularnijih europskih destinacija
Svjetski poznati portal o putovanjima European Best Destinations objavio je listu 20 najpopularnijih europskih destinacija za 2025. godinu. Popis je rezultat glasanja 1,2 milijuna turista iz 158 zemalja. Među top 10 destinacija našle su se tri hrvatske lokacije.
Monako je zauzeo prvo mjesto, poznat po luksuzu, Formuli 1 i statusu porezne oaze. Smješten na Azurnoj obali, Monako je jedna od najmanjih država na svijetu s površinom manjom od 2 četvorna kilometra, ali dom za više od 38.000 stanovnika. Više od trećine njih su milijunaši. Kneževina Grimaldi upravlja više od sedam stoljeća, a glavni izvor prihoda nije turizam, već usluge i bankarski sektor, prenosi Index.hr.
Na drugom mjestu našla se Riga, dok su Dubrovnik i Cavtat zauzeli treće mjesto, potvrđujući popularnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Mljet je na visokom osmom mjestu. Smješten u južnoj Dalmaciji, poznat je po Nacionalnom parku i dva slana jezera, Velikom i Malom jezeru, koja su povezana s otvorenim morem. Mljet je također poznat po bogatoj povijesti i legendama, uključujući onu o nimfi Kalipso koja je držala Odiseja zatočenim sedam godina. Osim toga, otok nudi gustu borovu šumu, razvedenu obalu i mirnu atmosferu, idealnu za bijeg od gradske vreve.
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
You must be logged in to post a comment Login