Hrvatska
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović položio predsjedničku prisegu
Zoran Milanović svečano je pred predsjednikom Ustavnoga suda Miroslavom Šeparovićem prisegnuo za 5. predsjednika Republike Hrvatske, obvezavši se na vjernost Ustavu Republike Hrvatske.
Novi predsjednik Republike Hrvatske Zorana Milanović svečano je prisegnuo za novog predsjednika Republike Hrvatske. Po prvi puta svečana prisega nije održana na Markovom trgu, nego na Pantovčaku, te s najmanje osoba dosad, samo 43, u tri kategorije – dužnosnici po funkcijama, međi njima i dvojica bivših predsjednika, obitelj izabranog predsjednika te članovi njegovog izbornog stožera.
Svečanu Himnu izvela je poznata hrvatska glazbenica Josipa Lisac, a nakon inaguracije Klapa Sveti Juraj otpjevala je pjesmu Vice Vukova. Novi hrvatski predsjednik Zoran Milanović je prisegnuo riječima: “Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavljati savjesno i odgovorno, na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državljana. Kao hrvatski državni poglavar: držat ću se Ustava i zakona; brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Republike Hrvatske; bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti; čuvati nezavisnost, opstojnost i jedinstvenost Republike Hrvatske. Tako mi Bog pomogao.”
Nakon svečane prisege hrvatski predsjednik obratio se uzvanicima i hrvatskoj javnosti. Njegov govor donosimo u cijelosti:
“Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske, predsjednice, predsjedniče Sabora i Vlade. Prije svega, zahvala svima koji su ovu dužnost obnašali prije mene. Hvala svima koji su dali maksimum od sebe, svatko na svoj način, ali sa zajedničkim nazivnikom, dobrom vjerom. Izbori nisu metoda za pronalaženje apsolutne istine. Oni su metoda za postizanje mirnog kompromisa želja različitih ljudi. Neki mogu izglasati dan ne postoji problem i istina nije pitanje slobodne interpretacije ili želja naroda. Unatoč svemu, čini mi se da postoji samo jedan pravi put. Akademske slobode, neovisni pravosuđe i mediji. To je jedina brana zaštita od tiranije. Zaštita i promicanje sloboda medija, sudstva i znanstvene zajednice su glavni prioriteti.
Bit ću predan nacionalnoj sigurnosti, kako u pogledu obrazovanja tako i na druge točke. Fokusirat ću se na točke koje znače prosperitet Dame i gospodo, molim za razumijevanje za sve moje greške, bit će ih. One nisu tu s namjerom da nekoga ponize. Uložit ću sve što znam da stvorim mandat koji je na korist hrvatske države. Greška je kad jedni u drugima budimo sumnju u razloge za djelovanje. Borit ću se protiv te prakse da se patriotizam proganja kao nešto što nije za Hrvatsku. Za razliku od nacionalizma, patriotizam je afirmacija naše državnosti i svega što ju čini boljom i raznolikijom. Patriotizam podrazumijevam i zahvalnost svima koji su poginuli u Domovinskom ratu, kao i u antifašističkoj borbi. Ratovi su gotovi. Danas je obaveza da se naši građani ne osjećaju prestrašenim ili ugroženim jer su drugačiji. Slabiji, malobrojniji, spolno, radno, dobno
Kultura je otvorenost svijetu i jedan od plemenitijih načina borbe protivm isključivanja ljudi. To je naša kultura. Naš narod ne čine samo oni visoko obrazovani, podzetnički nadareni, sportski nadareni… Hrvatska pripada svima, čak i blagajnici na šalteru ili nezaposlenom tokaru. Treba razbiti kulturu laži i pohlepe. Naša Republika treba svakog čovjeka, a svaki čovjek očekuje da može mirno i dostojanstveno živjeti od svog rada. Hvala Vam. Živjeli i živjela Republika Hrvatska!”, kazao je Zoran Milanović.
R.P I kroativ.at
foto: HRT / screenshoot
Hrvatska
Međunarodna akcija protiv ileganih IPTV-a, uhićenja i u Hrvatskoj
USKOK provodi novu akciju u Hrvatskoj. U tijeku su uhićenja u pet županija.
“Uhićenja i provođenje hitnih dokaznih radnji rezultat su kriminalističkog istraživanja koje po nalogu USKOK-a provode Služba kibernetičke sigurnosti Uprave kriminalističke policije i Policijska uprava splitsko-dalmatinska.
Navedene radnje se u Hrvatskoj provode na području više policijskih uprava (splitsko-dalmatinske, zagrebačke, primorsko-goranske, požeško-slavonske i istarske) u odnosu na više osoba za koje se osnovano sumnja da su sastavu zločinačkog udruženja počinile kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva i kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka”, priopćeno je iz USKOK-a.
USKOK će nakon ispitivanja osumnjičenika donijeti odluku o daljnjem postupanju u predmetnom slučaju, o čemu će pravodobno obavijestiti javnost.
Dokazne radnje se, osim u Hrvatskoj, provode i u više drugih država u sklopu međunarodne koordinirane akcije, dodaje se u priopćenju.
Pozivajući se na izvore bliske ovom slučaju, N1 javlja kako je riječ o uhićenjima povezanima s prodajom internetske televizije. Na meti istražitelja su tvrtke koje su prodavale internetske televizijske pakete s po 400 programa. Tvrtke su iz više županija, pa je zato i akcija proširena na sve njih.
Ljudi su “uslugu” plaćali 10 do 15 eura mjesečno.
Hrvatska
Tragedija u Hrvatskoj, u ekploziji preminula jedna osoba, četiri ozlijeđene
Jedna je osoba poginula, a četiri su ozlijeđene u eksploziji koja se u subotu kasno navečer dogodila u stambenoj zgradi u Kninu, izvijestila je noćas šibensko-kninska policija.
Oko 23.01 zaprimljena je dojava da se u stambenoj zgradi u Kninu dogodila eksplozija za sada neutvrđene eksplozivne naprave u kojoj je jedna osoba smrtno stradala, a četiri su zadobile ozljede, stoji u policijskom priopćenju objavljenom na mrežnim stranicama Policijske uprave šibensko-kninske.
Na mjesto događaja upućene su sve hitne službe. Djelatnici Hitne medicinske pomoći prevezli su ozlijeđene osobe u Opću i veteransku bolnicu Hrvatski ponos u Kninu.
Nesreća se dogodila u višestambenoj zgradi u centru grada, između doma zdravlja i škole.
Neslužbeno, ozlijeđeni imaju teške ozljede, a jedna je osoba prebačena u splitsku bolnicu, rekla je novinarka, dodavši kako je među ozlijeđenima i maloljetna osoba.
Hrvatska
Prosječna plaća u Hrvatskoj prošli mjesec iznosila je 1.322 eura
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za rujan iznosila je 1.322 eura. U usporedbi s istim razdobljem prošle godine, to predstavlja nominalni porast od 166 eura ili 14,4%, dok je realni rast iznosio 12,6%. S druge strane, u usporedbi s kolovozom ove godine, prosječna plaća u rujnu bila je nominalno niža za dva eura (0,2%), a realno niža za 0,6%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Najviše i najniže plaće po djelatnostima
Najveća prosječna neto plaća za rujan isplaćena je u sektoru zračnog prijevoza, iznosivši 2.139 eura. Najniža prosječna plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće, gdje je iznosila 850 eura. Medijalna neto plaća za rujan, koja dijeli zaposlenike na one s nižim i višim plaćama, iznosila je 1.129 eura.
Podaci o bruto plaći
Prosječna mjesečna bruto plaća za rujan bila je 1.829 eura, što je u odnosu na kolovoz nominalno niže za 0,5% i realno za 0,9%. Na godišnjoj razini, prosječna bruto plaća porasla je za 14,6% nominalno, a realno za 12,8%. Najviša bruto plaća također je bila u zračnom prijevozu, dosegnuvši 3.118 eura, dok je najniža bila u proizvodnji odjeće, iznosivši 1.100 eura.
Pregled plaća od siječnja do rujna
U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 1.305 eura, što je 15,2% više nominalno, a 11,8% više realno u usporedbi s istim razdobljem 2023. godine.
Plaćeni radni sati i plaća po satu
U rujnu je prosječan broj plaćenih sati iznosio 165, što je za 5,7% manje u odnosu na kolovoz. Najviše plaćenih sati bilo je u vodnom prijevozu (174), dok su najmanje plaćenih sati imali radnici u socijalnoj skrbi bez smještaja, te u uslugama održavanja zgrada i uređenja krajolika (151).
Prosječna neto plaća po satu za rujan iznosila je 7,75 eura, što je 4,9% više u odnosu na kolovoz i 14,8% više u odnosu na rujan prošle godine.
Ključne točke:
- Prosječna neto plaća u rujnu 2024. iznosila je 1.322 eura, što je porast od 14,4% u odnosu na prošlu godinu.
- Najviše plaće zabilježene su u zračnom prijevozu (2.139 eura), dok su najniže bile u proizvodnji odjeće (850 eura).
- Bruto plaća za rujan iznosila je 1.829 eura, s nominalnim godišnjim porastom od 14,6%.
- U razdoblju od siječnja do rujna, prosječna neto plaća bila je 1.305 eura, s rastom od 15,2% u odnosu na prošlu godinu.
- Prosječan broj plaćenih sati u rujnu bio je 165, a neto plaća po satu iznosila je 7,75 eura.
You must be logged in to post a comment Login