Hrvatska
Hrvatska vlada usvojila mjere za spas gospodarstva
Hrvatska je vlada na današnjoj sjednici usvojila tzv. travanjski paket mjera za pomoć hrvatskom gospodarstvu koje je pogođeno krizom izazvanom corona virusom. Paket mjera uključuje i nekoliko zakona vezanih za turizam, jednu od najvažnijih grana hrvatskog gospodarstva koja je najviše pogođena krizom izazvanom corona virusom.
Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je da je pandemija izazvala neslućene, nezamislive posljedice na hrvatsko gospodarstvo, ali i na hrvatsko društvo u cijelosti. Plenković je i dodao da su sve točke današnje sjednice Vlade posvećene za borbu protiv epidemije. On je istaknuo da Vlada povlači jasne poteze koji hrvatskoj javnosti šalju direktnu poruku da hrvatska Vlada u ovakvoj krizi stoji iza hrvatskog radnika i gospodarstva u najvećoj mogućoj mjeri i na najbrži način. To je poruka današnje sjednice Vlade, dodao je premijer Plenković.
Među najvažnijim odluka Vlade je odluka da tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, imaju pravo na odgodu i obročnu otplatu do 24 mjeseca bez kamata. Tvrtke s prihodima manjim od 7,5 milijuna kuna, a to je 93 posto svih, a imaju pad prihoda veći od 50 posto, će u potpunosti biti oslobođene plaćanja poreznih obveza – poreza na dobit, poreza na dohodak i doprinosa. Tvrtke koje ostvaruju više od 7,5 milijuna kuna prihoda, dakle 7 posto velikih, oslobađaju se porezne obveze proporcionalno s padom prihoda u odnosu na travanj, svibanj i lipanj. Iste odluke vrijede i za one tvrtke s padom prihoda od 20 do 50 posto, one također imaju mogućnost odgode i beskamatne otplate na 24 mjeseca, a one tvrtke s gubitkom između 50 i 100 posto platit će proporcionalno, primjerice ako su imali pad prihoda od 75 posto, platit će obveze samo 25 posto.
Mjera koju su poduzetnici možda i najviše zagovarali odnosi se na plaćanje PDV–a, mjera podrazumijeva odgodu plaćanja PDV-a sve dok se ne naplate izdani računi, kao što to sada važi za male poduzetnike. U sektoru poljoprivrede najavljena je mjera koja će proces nabave za javne naručitelje usmjeriti u korist domaće poljoprivrede proizvodnje, odnosno, da najmanje 60 posto poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bude iz Hrvatske. Vlada je obećala i pomoć mljekarima, a za najpogođeniji sektor, onaj turistički sprema čitav paket mjera kako bi jedan od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva što lakše prebrodio ovu krizu.
“Mijenjaju se i četiri turistička zakona i dvije uredbe, kako bi se pomoglo turizmu. Turističke zajednice će se moći zaduživati, a Vlada će uredbom donositi odluke o visini turiustičke pristojbe“, rekao je ministar turizma Gari Capelli.
“Vlada u ovom trenutku ispunjava svoju ključnu ulogu. Učinit ćemo sve da nađemo izvore financiranja i radit ćemo svakog sata i svake minute i da kao društvo budemo spremni za neko normalno vrijeme, do tada moramo biti svi u istom brodu. Vjerujem da su mjere koje su danas na stolu, dobro kalibrirane.” – istaknuo je hrvatski premijer Andrej Plenković.
R.P
Foto: Vlada RH
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login