Hrvatska
HRVATSKA OVO LJETO JEFTINIJA: Pad cijena u hotelskom smještaju
Pandemija corona virusa koja je početkom ove godine neočekivano pogodila Europu i svijet gotovo je u potpunosti promijenila turizam na kakav smo navikli. Po svim prethodnim procjenama 2020. godina trebala je biti rekordna za europski, ali i hrvatski turizam. Pandemija je iz temelja promijenila i očekivanja, pa se vodeće europske turističke sile nadaju da će iz ljetne turističke sezone izvući najviše što mogu u ovim okolnostima. Neizvjesnost oko ljetne turističke sezone i dalje je prisutna, ali činjenica je da Hrvatska trenutno stoji bolje od konkurencije. Hrvatska i Grčka imaju puno povoljniju epidemiološku sliku od Italije, Španjolske i Turske pa je vrlo lako moguće da Hrvatska ovo ljeto ipak neće doživjeti kolaps u turizmu, bar što se tiče srpnja i kolovoza.
Pozitivnim možemo smatrati veliko zanimanje naših stalnih gostiju iz Češke, Poljske, Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske, Slovačke za ljetovanja u Hrvatskoj, ali i mali broj otkazanih rezervacija u srpnju i kolovozu. Hrvatska s nestrpljenjem očekuje otvaranje granica unutar Unije, što bi u konačnici mnogim turistima olakšalo dolazak u Hrvatsku. Prema pisanju hrvatskih medija, dobar dio hotelskih i privatnih smještajnih kapaciteta i dalje nije do kraja popunjen. Razlog tomu je svakako strah od corona virusa, ali i trenutna neizvjesnost koju vežemo za epidemiološku sliku europskih zemalja, te posljedično ograničenje slobode kretanja i putovanja.
Prethodnih godina svjedoci smo i porasta cijena smještaja u Hrvatskoj pa smo nerijetko čitali o Hrvatskoj kao o jako skupoj europskoj destinaciji. Čini se da bi ove godine Hrvatska ipak trebala biti nešto jeftinija. Veliki broj hrvatskih hotela već za lipanj vidno je umanjio cijene aranžmana za ljetovanja, a za očekivati je da će cijene aranžmana i u srpnju i kolovozu biti nešto jeftinije u usporedbi s prošlom godinom. Broj smještajnih kapaciteta, pogotovo onih manjih – privatnih, iz godine u godinu raste. Čak i u prošloj, rekordnoj godini za hrvatski turizam, neki privatni iznajmljivači bili su jako razočarani turističkom sezonom. Borba za svakog gosta ovo ljeto bit će jako važna, pogotovo privatnim iznajmljivačima, pa bi se vrlo lako moglo dogoditi da i privatni iznajmljivači posegnu za značajnijim snižavanjem cijena. Proteklih dana u hrvatskim medijima sve su češći natpisi kako se, inače jako skupi, privatni smještaji, mogu naći po jako povoljnim cijenama. Prvi signali govore da bi ovo ljeto Hrvatska mogla biti pristupačnija nego ikad.
U borbi s konkurencijom, u vrijeme corona virusa, novac neće biti jedini faktor. Vrlo važna će biti i povezanost. Hrvatska je tu u prednosti, zbog relativno dobre povezanosti cestovnim prometom sa srednjom Europom. Pored svega i dalje će najvažnija biti epidemiološka slika. Hrvatska se ovo ljeto brandira kao corona-free destinacija što će mnogim turistima, pogotovo onim pretjerano opreznim biti jako važno. Za državu, u kojoj turizam ima jako važnu stavku u BDP-u bit će iznimno važno prilagoditi se trenutnim okolnostima i iz njih izvući najviše što se može.
R.P
Foto: pixabay.com
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login