Hrvatska
Hrvati sve češće posežu za drogama i antidepresivima
Tableta za tabletom. Pod pritiskom koronakrize, straha od zaraze i tjeskobe u izolaciji, mnogi posežu za lijekovima za smirenje. Traže brzopotezno rješenje, piše Dnevnik.hr.
“I ja sam među njima, ali nisam koristila antidepresive. Skoro smo svi u depresiji u zadnje vrijeme – u nedostatku izlazaka, druženja. Ipak smo mi svi socijalna bića”, rekla je Jasna iz Zagreba.
Čedo iz Zagreba je rekao: “Pola vremena provodim u Hrvatskoj, pola u Americi – tamo je preko 50 posto ljudi na antidepresivima već dulje, a kad je situacija kao korona, još više je izraženo. Stanje u kući, nema novca, briga za posao.”
Živci su sve tanji, problemi se gomilaju. Tope se zalihe antidepresiva i anksiolitika. Da ih se pilo i propisivalo češće, itekako vide u ljekarnama.
Toni Vidović iz Gradske ljekarne Zagreb kaže: “S obzirom na situaciju u zadnjih godinu-dvije, nije ni čudo da imaju veću potrebu za lijekovima za smirenje i lijekovima koji djeluju na psihu. To su lijekovi koji imaju potencijal ovisnosti, tako da je uvijek potrebno biti na oprezu.”
Na obje te skupine lani je otišlo oko 204 milijuna kuna. Istodobno je ukupno na lijekove u Hrvatskoj potrošeno čak 8,4 milijarde kuna.
“Podaci za 2020. zasad zaista ne ukazuju na to da bi bilo ikakve zlouporabe”, rekla je Ivana Šipić Gavrilović iz HALMED-a.
“Primjećuje se rast potrošnje kanabisa, kokain je posljednjih godina napravio jedan boom i na europskom tržištu je droga ‘broj dva’. Tu je još uvijek heroin, dio opijatskih ovisnika konzumira i sintetske droge. Ipak, tijekom COVID-a je zabilježen pad konzumacije ecstasyja”, izjavio je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga.
Podaci su zabrinjavajući: samo na kokain godišnje na europskom tržištu odlazi vrtoglavih devet milijardi eura.
“Prošle je godine na ulasku u EU zaplijenjeno više od 220 tona kokaina. Balkanski narkokarteli su umiješani u distribuciju i, naravno, uvijek takva roba dođe”, dodaje Petković.
Posljedice suživota s virusom osjetili su i u najvećoj i najstarijoj hrvatskoj psihijatrijskoj klinici. Liječnička pomoć traži se više nego prije koronakrize – i mladi i odrasli, bez obzira na dob.
“Za 20 posto se povećao broj dolazaka u naše izvanbolničke sustave liječenja. U bolničke ne toliko. U tom smislu smo imali i porast broja onih ljudi koji nikad do sada nisu liječeni”, rekla je dr.sc. Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče.
Sve ono što ih prije nije smetalo sada je izvor nezadovoljstva, kaže Brečić: “Ljudi su jako frustrirani, uplašeni, gube snagu, volju i energiju. Ovo nam je preteška kriza i stalno razmišljamo – što ćemo, kako ćemo, kako će biti. To je na kognitivnoj razini sasvim normalno, ali emocionalno se silno iscrpljujemo.”
Naći izlaz iz situacije koja ugrožava mentalno zdravlje nije uvijek lako, a nisu ni svi jednako otporni na virus zbog kojeg mnogima izmiče tlo pod nogama i vape za pomoći.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
You must be logged in to post a comment Login