Ministarstvo pravosuđa, predstavnici vjerskih zajednica i učiteljski sindikati izrazili su ozbiljne sumnje i kritike prema prijedlogu zakona o zabrani nošenja marame za djevojčice do osmog razreda osnovne škole.

Glavne kritike:

• Prije je Ustavni sud poništio sličan zakon jer je diskriminirao samo muslimanske djevojčice, kršeći načelo vjerske neutralnosti države.
• Novi prijedlog pokušava to izbjeći tako što zabranjuje maramu samo ako se nosi kao izraz tzv. “kulture časti”, no ta definicija nije jasna ni precizna, što otežava primjenu zakona.
• Ministarstvo pravosuđa ističe da bi zakon morao biti neutralan prema spolu i vjeri, a ne usmjeren samo protiv islamske marame, kako se ne bi kršio članak o jednakosti.
• Nedostaju jasni podaci o broju djece na koja bi se zakon odnosio, kao i konzultacije s njima.
• Kritizirano je i što bi zabrana vrijedila za sve djevojčice od 6 do 14 godina, bez obzira na njihovu zrelost i razvoj.
• Postavlja se pitanje zašto postojeći zakoni o zaštiti djece u školama nisu dovoljni.

Reakcije vjerskih zajednica:

• Islamska zajednica (IGGÖ) i Alevitska zajednica smatraju da zakon krši prava na vjersku slobodu, jednaka prava i roditeljska prava na vjersko odgoj.
• Zakon se doživljava kao diskriminatoran i kao da izravno isključuje djevojčice s maramom iz redovite nastave.
• Procjena hoće li marama biti izraz “časti” ili “pritiska” nije u skladu s državnom neutralnošću.
• Povijest pokazuje da zabrane marama često dovode do društvenih sukoba i jačanja fundamentalističkih stavova.
• Postoji opasnost od stigmatizacije i narušavanja povjerenja između škola, učenica i roditelja.

Stav radničke komore:

• Iako zakon nastoji postaviti zaštitu djece i spriječiti obiteljski pritisak, i dalje se radi o selektivnoj zabrani koja pogađa samo muslimanske djevojčice.
• Državni pritisak nije odgovarajući način za jačanje samostalnosti i slobode izbora djevojčica.

Široka javna rasprava:

• Više od 400 prispjelih komentara, uglavnom od građana.
• Crkve, inicijative za nenasilno obrazovanje i ravnopravnost te neke učiteljske organizacije upozoravaju na diskriminaciju.
• Sindikati osnovnih škola podržavaju cilj jačanja samostalnosti učenica, ali ističu da zakon ne smije dodatno opterećivati škole.

Unatoč brojnim prijavljenim slučajevima, pravne posljedice za seksualno uznemiravanje na radnom mjestu u Austriji ostaju šokantno blage. Najnoviji slučaj iz Gornje Austrije to potvrđuje: mlada žena, žrtva verbalnog i fizičkog uznemiravanja tijekom pripravničkog staža, dobila je tek 1.000 eura odštete.

Zlostavljanje i otkaz – bez posljedica za poslodavca

Prema podacima Radničke komore Gornje Austrije (AK OÖ), pripravnica je bila izložena verbalnim napadima, fizičkom dodirivanju i zastrašivanju. Nakon što je pokušala prijaviti slučaj upravi, dobila je trenutni otkaz.

Iako je dobila simboličnu odštetu, AK Gornje Austrije smatra da je zakonom propisana minimalna naknada preniska i ne doprinosi odvraćanju budućih zlostavljača.

„Seksualno uznemiravanje je teška povreda osobnih granica koja ostavlja duboke psihološke posljedice,“ poručuje predsjednik AK-a Andreas Stangl.
„Tisuću eura nije ni blizu dovoljno da bi se pokazala ozbiljnost situacije ili spriječilo ponavljanje.“

Seksualno uznemiravanje – svakodnevica za mnoge žene

Prema radnom indeksu klime AK-a, situacija je alarmantna:

• 23 % zaposlenih žena doživjelo je neprimjereno gledanje, komentare ili seksualne aluzije.
• 13 % žena izravno prijavljuje seksualno uznemiravanje na radnom mjestu.

Studija također pokazuje da samo 46 % žrtava dobije podršku unutar tvrtke, dok se većina okreće Radničkoj komori kao glavnoj instituciji za pomoć.

U 2024. godini, AK Gornje Austrije je uspjela osigurati ukupno 141.000 eura odštete za diskriminirane članove – što iznosi prosječno 3.800 eura po slučaju.

59 % žena smatra da je upravo AK najaktivniji borac za ravnopravnost spolova u radnom okruženju.

Blage kazne, otkazi za žrtve i gotovo nikakve posljedice za zlostavljače – austrijski sustav još uvijek ne štiti žene dovoljno. Radni prostor za mnoge nije sigurno mjesto.

Gospodarska situacija u Gornjoj Austriji (Oberösterreich) postaje alarmantna: od početka 2025. godine do danas, više od 600 poduzeća proglasilo je stečaj, što ovu pokrajinu svrstava na vrh po broju propalih firmi u Austriji.

Industrijski div ESIM Chemicals tone – 300 radnika u neizvjesnosti

Poseban šok stigao je prošlog tjedna iz Linza, kada je ESIM Chemicals GmbH, jedna od ključnih tvrtki u tamošnjem kemijskom parku, objavila stečaj. Tvrtka ima dugove u iznosu od 150 milijuna eura, a oko 300 zaposlenika, uključujući 16 naučnika, sada strahuje za svoja radna mjesta.

Hoće li tvrtka opstati? Direktor Frank Wegener i dalje vjeruje u opstanak:

„Zahvaljujući visokoj tehnološkoj kompetenciji, dugogodišnjim odnosima s klijentima i stručnosti naših zaposlenika, vjerujem da imamo održivu budućnost.“

Alarmantni podaci: +21 % više stečajeva nego lani

Prema podacima Alpskog udruženja vjerovnika, broj otvorenih stečajnih postupaka u Gornjoj Austriji porastao je za gotovo 21 % u odnosu na isto razdoblje 2024., i dosegao brojku od 634 slučaja.

Za usporedbu, na nacionalnoj razini taj je porast iznosio „samo“ oko 10 % – što jasno pokazuje koliko je Gornja Austrija teško pogođena.

Najteže pogođeni sektori:

• Trgovina i popravak vozila
• Ugostiteljstvo i hotelijerstvo
• Građevinski sektor – jedan od glavnih „gubitnika“ godine
• Proizvodnja – sektor s najvećim ukupnim dugovima: 125 milijuna eura
• Građevina – dodatnih 61 milijun eura duga

Gornja Austrija ulazi u gospodarsku jesen s teškim gubitcima i nesigurnom budućnošću. Sve veći broj propalih firmi i milijunski dugovi prijete ne samo gospodarstvu, već i tisućama radnih mjesta.