Austrija
Hrana preskupa? Kickl želi uvesti “domoljubnu košaricu” za spas građana
U jeku sveopćeg poskupljenja i inflacije koja u Austriji i dalje iznosi alarmantna 4%, lider FPÖ-a Herbert Kickl izašao je s prijedlogom koji bi trebao olakšati život građanima. Tvrdi da su dosadašnje rasprave bez rezultata te predlaže potpuno novi model – takozvani “Austrijski korb”.
Riječ je o fiksnoj košarici osnovnih prehrambenih proizvoda s kontroliranim cijenama, po uzoru na model iz Grčke. Kickl poziva supermarkete da se dobrovoljno uključe u ovu inicijativu, kako bi se osigurala cjenovno prihvatljiva opskrba osnovnim namirnicama.
Prema njegovim riječima, to bi bio “najbrži i najučinkovitiji način pomoći ljudima”, bez čekanja na tromu državnu regulaciju. Model bi istovremeno jačao povjerenje u domaću proizvodnju i poticao regionalnost.
No, prijedlog je izazvao podijeljene reakcije. Austrijski Bauernbund (poljoprivredni savez) upozorava da se u košarici moraju nalaziti isključivo domaći proizvodi te da se ni u kojem slučaju ne smije srozavati cijena ispod fer vrijednosti.
FPÖ na kritike odgovara žestoko – nazivajući ih “prozirnima i licemjernima”, a predsjednika Bauernbunda Georga Strassera optužuju za “političku zaslijepljenost” i nerazumijevanje ideje.
Kickl poziva trgovce na suradnju s FPÖ-ovim stručnjacima i ističe da se radi o “patriotskom savezu razuma” za dobrobit građana.
Austrija
SPÖ traži kazne za pohlepne stanodavce
Austrijska Socijaldemokratska stranka (SPÖ) ponovno otvara vruću temu stanovanja. Na nedavnom stranačkom „tematskom vijeću“, usvojena je rezolucija u kojoj se traži uvođenje kaznenog djela za iznajmljivanje stanova po prenapuhanim cijenama – tzv. mietwucher.
Osim toga, turistički najam (posebno putem platformi poput Airbnb-a) trebao bi biti strože reguliran, smatra SPÖ.
Stranački čelnik i potpredsjednik vlade Andreas Babler u govoru je naglasio da je cilj osigurati pravednost i zaštitu građana od novih valova poskupljenja.
„Stanovanje je temeljno pravo“, poručio je Babler, koji je i ministar nadležan za to područje.
SPÖ-ovi prijedlozi idu dalje od postojećih mjera, poput zamrzavanja rasta najamnina i produljenja minimalnog roka najma. Posebno su na udaru privatni najmodavci u starim zgradama, gdje su cijene najma često daleko iznad realnog tržišnog nivoa – bez ikakvih posljedica za iznajmljivače.
Zato stranka zahtijeva da se svjesno i namjerno naplaćivanje pretjerano visokih najamnina tretira kao kazneno djelo, kako bi se stalo na kraj zlostavljanju tržišta i zaštitili najmoprimci.
Austrija
Skijanje u Austriji postaje luksuz: Dnevne karte idu i preko 80 eura
Austrijsko skijanje ove zime postaje luksuz za bogate: neka skijališta prvi put prelaze psihološku granicu od 80 eura za dnevnu kartu! Najskuplje je u elitnim destinacijama poput Söldena i Arlberga, gdje cijene dnevnog skipassa dostižu i 81,50 eura.
Industrija poskupljenja opravdava povećane troškove energenata, radne snage i infrastrukture. No na društvenim mrežama vlada bijes – mnogi skijaši govore o čistoj “pljački”.
U nekim regijama uvode se fleksibilni modeli cijena (tzv. “dynamic pricing”), što znači da cijene variraju ovisno o datumu i potražnji. S druge strane, neki operateri poput Zillertal Arene ostaju pri fiksnim cijenama kako bi zaštitili obitelji tijekom praznika.
Usporedbe radi:
- Sölden: do 81,50 €
- Arlberg i Kitzbühel: do 79,50 €
- Axamer Lizum: od 63 €
- Hinterstoder (OÖ): od 44,50 €, do 54 € u sezoni
- Kreischberg (Štajerska): 68 €
- Planai/Schladming (Ski amadé): 78,50 €
- Obertauern i Pinzgau (Salzburg): do 79 €
- Kärnten – najjeftiniji: već od 8 € na mini-stazama, većina ispod 70 €
I cijene sezonskih karata rastu: popularno Freizeitticket Tirol sada košta čak 873 eura, dok je u ranoj pretprodaji moguće uštedjeti oko 100 €.
Skijanje u Austriji više nije “zimski sport za svakoga”. Tko želi na snijeg, morat će dobro otvoriti novčanik – ili tražiti manje, pristupačnije staze.
Austrija
Od 2026. više novca u džepu: Porez se ne plaća do 13.539 €, država ipak zadržava dio inflacije
Od 1. siječnja 2026. godine u Austriji raste neoporezivi dio dohotka – i to s dosadašnjih 13.308 € na 13.539 € godišnje. Riječ je o novom koraku u sklopu ukidanja tzv. “hladne progresije”, odnosno automatskog prilagođavanja poreznih razreda inflaciji.
Inflacija određuje koliko poreznih olakšica ide radnicima
Inflacija u razdoblju od srpnja 2024. do lipnja 2025. iznosila je 2,63 %. Prema pravilima o ukidanju hladne progresije, dvije trećine tog iznosa (1,75 %) automatski se koristi za podizanje granica svih poreznih razreda, dok se preostala trećina (0,88 %) zadržava – zbog državnog proračunskog deficita.
Novi porezni razredi za 2026.
| Godišnji dohodak (bruto) | Porezna stopa |
|---|---|
| do 13.539 € | 0 % (neoporezivo) |
| do 21.992 € | 20 % |
| do 36.458 € | 30 % |
| do 70.365 € | 40 % |
| do 104.859 € | 48 % |
| do 1.000.000 € | 50 % |
| iznad 1.000.000 € | 55 % |
Napomena: Sve granice porasle su za 1,75 %, osim najvišeg razreda (iznad milijun €), koji ostaje nepromijenjen.
Koliko više ostaje radnicima?
Zahvaljujući novim granicama, većina zaposlenih može očekivati do 213 € više godišnje neto primanja. Iako je riječ o umjerenom povećanju, ono dolazi automatski i bez potrebe za dodatnim zahtjevima.
Što se zadržava?
Za razliku od prethodnih godina, država ove godine zadržava trećinu inflacije umjesto da je iskoristi za dodatne porezne olakšice – što je predstavljeno kao “štedna mjera” zbog proračunskog manjka.
