Ekonomija
Hoćemo li ove godine ljetovati u Hrvatskoj?
Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo gotovo 21 milijun turista. Pandemija corona virusa stavila je veliki upitnik na hrvatski turizam, kao i na njegov glavni dio, ljetnu turističku sezonu. Unatoč corona virusu, čini se da turističke aktivnosti nisu do kraja zamrle. Prema informacijama hrvatskih medija Češko udruženje putničkih agencija, koje objedinjava oko 200 čeških putničkih agencija, tražilo je od češke Vlade i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki najsigurnija. Nisu samo češki turisti jedini koji se zanimaju za ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Upiti dolaze i iz ostalih država čiji građani tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, pa primjerice postoji zanimanje za ljetovanja i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i Poljske. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je jako dobra pa postoje realne mogućnosti da uz određene mjere ljetna turistička sezona ipak ne propadne. Hrvatska je primjerice već sada u znatno boljem položaju od Italije, Španjolske, Francuske i Turske pa bi u slučaju obuzdavanja pandemije ipak mogla izvući određene koristi iz čitave ove situacije koju vežemo za corona virus.
Hoće li strani turisti ovo ljeto ljetovati u Hrvatskoj ne ovisi samo Hrvatskoj, nego uvelike ovisi i o epidemiološkoj slici ostalih europskih zemalja. Hrvatska trenutno provodi jako rigorozne mjere, a unatoč relativno malom broju zaraženih i umrlih Hrvatska još nije krenula u ublažavanje mjera. U razgovoru za hrvatske medije ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je sljedeće: “Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada. Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”.
Ministar turizma Gari Cappelli još je oprezan s izjavama, ali jasno je da Hrvatska polako razmišlja o tome kako adekvatno pripremiti ljetnu turističku sezonu. Turizam je sektor bez kojeg Hrvatska trenutno ne može. a svaka četvrta kuna zarađena u Hrvatskoj dolazi od turizma. Turizam generira i preko 20 posto radnih mjesta u Hrvatskoj, pa logično, postavlja se puno pitanja, a postoji i opravdan strah o tome kako će izgledati ljetna turistička sezona. Okolnosti u kojima se Hrvatska, ali i ostatak svijeta trenutno nalaze sigurno nisu uobičajene, ali Hrvatska se nalazi u još specifičnijoj situaciji jer turizam predstavlja jednu od temeljnih ekonomskih djelatnosti.
Ključno u ovom vremenu je naći način kako se što bolje prilagoditi na izvanredne okolnosti u kojima se nalazi svijet. Hrvatska će prije ili kasnije morati donijeti odluku o ljetnoj turističkoj sezoni. Jasno, na jednoj strani imate jako važnu ekonomsku djelatnost o kojoj ovisi veliki broj ljudi, ali i državni proračun, a s druge strane stoji opasnost od potencijalnog drugog vala zaraze. Turizam kakvog poznajemo bit će prošlost sve do pronalaska adekvatnog lijeka ili cjepiva, a u ovom vremenu ključno će biti usvojiti nove vještine prilagodbe na neplanirane okolnosti. Hrvatska u ovom trenutku, ako ju usporedimo s ostatkom Europe stoji jako dobro, i postoje realne mogućnost da se ta komparativna prednost i kapitalizira. Zato će u vremenu koje slijedi, zdravstvene i ekonomske procjene biti od velike važnosti. Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, a gledano iz trenutne situacije, mogućnost ljetovanja austrijskih, slovačkih, mađarskih i čeških gostiju čini se jako realnom.
R.P
Foto: kroativ.at
Ekonomija
Kupnja s Temua i Sheina više neće biti jeftina: EU uvodi novu naknadu na pakete
Online kupnja iz Kine u Europskoj uniji uskoro će znatno poskupjeti. EU je odlučila ukinuti dosadašnju carinsku granicu od 150 eura za pakete iz trećih zemalja te od srpnja 2026. uvodi novu posebnu naknadu. Najviše će biti pogođene pošiljke jeftinih internetskih trgovaca poput Temua i Sheina.
Razlog ove odluke je nagli porast broja pošiljaka. Tijekom 2024. godine u EU je stiglo oko 4,6 milijardi paketa vrijednosti ispod 150 eura, što znači više od 145 paketa u sekundi. Čak 91 posto tih pošiljaka dolazilo je iz Kine.
Prema novim pravilima, za svaki paket do vrijednosti od 150 eura naplaćivat će se naknada od tri eura. Ako paket sadrži više istih proizvoda, plaća se samo jedna naknada. No ako se u paketu nalazi više različitih proizvoda, za svaki dodatni artikl naplaćivat će se nova naknada od tri eura.
EU vlasti tvrde da je cilj ove mjere zaštita domaćeg gospodarstva i pravednija tržišna utakmica, jer su jeftini paketi iz trećih zemalja stvarali nelojalnu konkurenciju europskim trgovcima koji plaćaju poreze i carine.
Odluka je donesena ranije nego što je bilo planirano, ponajviše pod pritiskom Francuske, koja upozorava da masovne pošiljke iz Azije ugrožavaju lokalne trgovine i gradske centre.
Ekonomija
Alarm u gospodarstvu: Sve više firmi u Austriji prijavljuje insolventnost
Prema podacima austrijskog udruženja za zaštitu vjerovnika KSV1870, ove je godine stečaj prijavilo oko 6.857 poduzeća – što je rast od 4,1 % u odnosu na 2024. godinu. Iako je broj insolventnih tvrtki veći, ukupni iznos dugova (passiva) te broj pogođenih zaposlenika smanjili su se. Najveći problem KSV vidi u naglom porastu slučajeva u kojima se postupak stečaja uopće ne može otvoriti zbog premale imovine u tvrtki.
KSV upozorava da su tzv. neotvoreni stečajevi porasli za 8,5 % – riječ je o tvrtkama koje nemaju ni minimalnih 4.000 eura potrebnih za pokretanje postupka. Broj vjerovnika pritom raste, dok broj zaposlenika zahvaćenih stečajevima značajno pada. Procijenjena ukupna dugovanja svih insolventnih poduzeća prepolovila su se na oko 8,4 milijarde eura, dijelom zato što je prošla godina bila obilježena golemim stečajevima povezanima s imperijem Signa.
KSV je oštro kritizirao novo zakonodavstvo o borbi protiv prijevara, tvrdeći da država kao vjerovnik sada ima prednost, što može dovesti do toga da institucije kasnije prijavljuju nesolventnost. Prema njihovim riječima, to stvara rizik od širenja „zombi-poduzeća“ koja zapravo nisu održiva, ali nastavljaju poslovati i time štete drugim vjerovnicima.
Regionalne razlike su velike: dok je u Burgenlandu broj stečajeva pao za trećinu, Salzburg, Gornja Austrija i Tirol bilježe snažan rast. Najveći stečaj ove godine ponovno stiže iz Signa-okruženja – tvrtka Signa Prime Capital Invest s dugovanjima od 870 milijuna eura.
Kod privatnih stečajeva gotovo da nema promjena: ostaju blizu 8.800 slučajeva, ali su dugovanja građana porasla za gotovo 18 %.
Ekonomija
Od 2026. u trgovine dolaze digitalni računi
Od listopada 2026. u Austriji će tvrtke moći izdavati digitalne račune, dok papirnati račun ostaje opcionalan. Cilj je smanjiti administrativni teret i pružiti više pravne sigurnosti za poduzeća, priopćila je državna tajnica za financije Barbara Eibinger-Miedl.
Što se mijenja za trgovce i kupce
- Digitalni račun: Dobrovoljan, ali namijenjen smanjenju „zvjezdica“ i gomile papirnatih računa.
- 15-grupna klasifikacija proizvoda: Malim trgovinama olakšava izdavanje računa — dovoljno je navesti grupu proizvoda, ne i točan naziv.
- Povećanje limita za „Kalte-Hand“-pravilo: Prag prihoda raste s 30.000 na 45.000 eura, što je prilagodba inflaciji i vrijedi od početka 2026.
Sve ove mjere podržali su Gospodarska komora, Trgovački savez i Wirtschaftsverband, ističući da digitalni račun pruža više slobode trgovcima i kupcima, smanjuje papirnu administraciju i doprinosi očuvanju okoliša.
Bečka Bečlotterija za digitalne račune
Od listopada 2026. planira se i novčana nagradna igra za korisnike digitalnih računa:
- Svakog mjeseca bit će izabrano 100 dobitnika, svaki s nagradom od 2.500 eura.
- Dva puta godišnje bit će održana bonus-izbor za 2 dobitnika po 250.000 eura.
- Ukupno do 4 milijuna eura godišnje na nagradama.
- Sudjelovati mogu svi koji imaju austrijsko prebivalište, puni su punoljetni i predaju račun s čitljivim digitalnim kodom.
Cilj ovog sustava je potaknuti trgovce da evidentiraju sve gotovinske transakcije preko blagajne i motivirati kupce da preuzimaju račune.
You must be logged in to post a comment Login