Ekonomija
Hoćemo li ove godine ljetovati u Hrvatskoj?
Hrvatsku je u 2019. godini posjetilo gotovo 21 milijun turista. Pandemija corona virusa stavila je veliki upitnik na hrvatski turizam, kao i na njegov glavni dio, ljetnu turističku sezonu. Unatoč corona virusu, čini se da turističke aktivnosti nisu do kraja zamrle. Prema informacijama hrvatskih medija Češko udruženje putničkih agencija, koje objedinjava oko 200 čeških putničkih agencija, tražilo je od češke Vlade i predložilo da se uspostave tzv. turistički koridori za dolazak u Hrvatsku, koja im je, kako su naveli, uz Sloveniju epidemiološki najsigurnija. Nisu samo češki turisti jedini koji se zanimaju za ljetnu sezonu u Hrvatskoj. Upiti dolaze i iz ostalih država čiji građani tradicionalno ljetuju u Hrvatskoj, pa primjerice postoji zanimanje za ljetovanja i iz Austrije, Slovačke, Mađarske i Poljske. Epidemiološka situacija u Hrvatskoj je jako dobra pa postoje realne mogućnosti da uz određene mjere ljetna turistička sezona ipak ne propadne. Hrvatska je primjerice već sada u znatno boljem položaju od Italije, Španjolske, Francuske i Turske pa bi u slučaju obuzdavanja pandemije ipak mogla izvući određene koristi iz čitave ove situacije koju vežemo za corona virus.
Hoće li strani turisti ovo ljeto ljetovati u Hrvatskoj ne ovisi samo Hrvatskoj, nego uvelike ovisi i o epidemiološkoj slici ostalih europskih zemalja. Hrvatska trenutno provodi jako rigorozne mjere, a unatoč relativno malom broju zaraženih i umrlih Hrvatska još nije krenula u ublažavanje mjera. U razgovoru za hrvatske medije ministar turizma Gari Cappelli istaknuo je sljedeće: “Hoće li u Hrvatsku dolaziti češki i drugi turisti ili ne, neće ovisiti samo o njihovim željama i hrvatskom turističkom sektoru, nego i o odlukama nacionalnih stožera i vlada. Ni oni, kao ni drugi, nemaju sada puno prostora za poslove i putovanja, a traže da negdje idu na more i nekako im je najlakše doći do Hrvatske, gdje smatraju da su postizali dobre rezultate i dobar buking. Hoće li u tome uspjeti ili ne, vidjet ćemo, ne ovisi samo o nama nego i o drugim zemljama”.
Ministar turizma Gari Cappelli još je oprezan s izjavama, ali jasno je da Hrvatska polako razmišlja o tome kako adekvatno pripremiti ljetnu turističku sezonu. Turizam je sektor bez kojeg Hrvatska trenutno ne može. a svaka četvrta kuna zarađena u Hrvatskoj dolazi od turizma. Turizam generira i preko 20 posto radnih mjesta u Hrvatskoj, pa logično, postavlja se puno pitanja, a postoji i opravdan strah o tome kako će izgledati ljetna turistička sezona. Okolnosti u kojima se Hrvatska, ali i ostatak svijeta trenutno nalaze sigurno nisu uobičajene, ali Hrvatska se nalazi u još specifičnijoj situaciji jer turizam predstavlja jednu od temeljnih ekonomskih djelatnosti.
Ključno u ovom vremenu je naći način kako se što bolje prilagoditi na izvanredne okolnosti u kojima se nalazi svijet. Hrvatska će prije ili kasnije morati donijeti odluku o ljetnoj turističkoj sezoni. Jasno, na jednoj strani imate jako važnu ekonomsku djelatnost o kojoj ovisi veliki broj ljudi, ali i državni proračun, a s druge strane stoji opasnost od potencijalnog drugog vala zaraze. Turizam kakvog poznajemo bit će prošlost sve do pronalaska adekvatnog lijeka ili cjepiva, a u ovom vremenu ključno će biti usvojiti nove vještine prilagodbe na neplanirane okolnosti. Hrvatska u ovom trenutku, ako ju usporedimo s ostatkom Europe stoji jako dobro, i postoje realne mogućnost da se ta komparativna prednost i kapitalizira. Zato će u vremenu koje slijedi, zdravstvene i ekonomske procjene biti od velike važnosti. Hrvatska se nalazi pred velikim izazovom, a gledano iz trenutne situacije, mogućnost ljetovanja austrijskih, slovačkih, mađarskih i čeških gostiju čini se jako realnom.
R.P
Foto: kroativ.at
Ekonomija
Banke klijentima u Austriji moraju vratiti novac! Preplaćene naknade za obradu kredita
Prema presudi Vrhovnog suda, bankama prijete milijunske povratne isplate kreditorima. Evo što trebate znati – svi detalji.
Radnička komora (AK) pobijedila je u udruženoj tužbi protiv banke Bawag pred Vrhovnim sudom. Presuda navodi da su postotne naknade za obradu kredita na potrošačke kredite, koje ovise o iznosu kredita, nepravedne. Naime, veći iznos kredita ne znači nužno veći trošak za banku, pa naknade nisu opravdane.
Radnička komora trenutno analizira presudu, a banka Bawag već je obaviještena o tome. Cilj je postići izvan sudsku nagodbu koja bi bila korisna za potrošače, odnosno povrat novca bez potrebe za tužbama. Ako to ne uspije, poduzet će daljnje pravne korake.
Zahtjev za povrat novca i 30-godišnji rok zastare
Potrošači mogu sami podnijeti tužbu protiv Bawag-a, no stručnjaci savjetuju da pričekaju kako bi vidjeli hoće li banka ponuditi rješenje nakon napora Radničke komore. Rok zastare za podnošenje tužbe u Austriji je 30 godina, pa to neće biti problem.
Očekuju se daljnje presude
Konsumentaštvo navodi da su već podnesene tužbe protiv drugih banaka, a uskoro se očekuju i presude koje bi mogle proglasiti druge naknade za obradu kredita nezakonitima.
Sammelklagen protiv velikih banaka
Padronus, financijska tvrtka koja financira procese, zajedno s privatnom udrugom za zaštitu potrošača (VSV), najavila je kolektivne tužbe protiv svih velikih banaka, uključujući Bawag, Erste Banku, Sparkasse, Bank Austria i Raiffeisen. Cilj je povratiti sve naknade za obradu kredita od privatnih zajmova, a za to će pokušati prikupiti što više oštećenih korisnika.
Rizik financiranja procesa
Kreditni korisnici koji su već platili naknadu za obradu kredita mogu se pridružiti ovoj tužbi. Rizik troškova snosi Padronus, a u slučaju uspjeha, oni uzimaju 35% od iznosa koji bude vraćen.
Procjena povrata do 5 milijardi eura
Prema Richardu Eiblu, banke u Austriji suočavaju se s rizikom od milijardu eura, jer je dugi niz godina bio uobičajen praksa naplaćivati velike naknade za obradu kredita. Ukupno, procjenjuje se da bi iznos mogao premašiti 5 milijardi eura.
Reakcija WKO-a
Prva reakcija iz WKO-a (Ekonomske komore) bila je da naknade za obradu kredita ostaju “prvenstveno prihvatljive”, te su opovrgnuli da je Vrhovni sud zabranio njihovu naplatu.
Ekonomija
Zbog visokih cijena struje slijedi novi udarac na građane Austrije
Bez značajnog povećanja troškova stanovanja, inflacija u veljači bila bi znatno niža, izvještava Statistički ured Austrije.
Prema novoj analizi Statističkog ureda, inflacija u veljači ostala je na neugodnih 3,2 posto, kao i u siječnju. Iako su cijene u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i dalje u porastu, troškovi stanovanja (+5,2 posto) postali su glavni pokretač inflacije.
Cijene energije porasle su dramatično zbog ukidanja plafona cijena struje i značajnog povećanja naknada za mrežu, zbog čega su troškovi energije porasli za 36 posto u odnosu na prošlu godinu. Također, najamnine su porasle u prosjeku za 4,4 posto, a novim najmoprimcima troškovi najma povećali su se za čak 9,4 posto u odnosu na veljaču 2024.
Bez troškova za stanovanje, vodu i energiju, inflacija bi u veljači iznosila samo 2,1 posto.
Ugostitelji i hotelijeri također nastavljaju s povećanjem cijena, što je povećalo inflaciju za oko šest posto u odnosu na prošlu godinu. Da nije bilo tih povećanja, inflacija bi u veljači bila samo 2,4 posto.
U eurozoni inflacija je pala na 2,3 posto, a Austrija je i dalje u sredini EU s inflacijom od 3,4 posto prema europskoj metodologiji.
Ekonomija
Veliki broj zaposlenika u Austriji će od travnja dobiti povećanje plaće od tri posto
Nakon intenzivnih pregovora, poslodavci u kreditnom sektoru i sindikat GPA dogovorili su povećanje minimalnih plaća za tri posto. Ova promjena zahvatit će oko 68.000 zaposlenika u financijskom sektoru i stupa na snagu 1. travnja.
Osim povećanja plaća, dogovoreno je i povećanje minimalnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za 0,15 postotnih bodova.
Udruženje banaka označilo je ovaj dogovor kao „kompromis koji je s gledišta poslodavaca još uvijek prihvatljiv“. Povećanje od tri posto nešto je iznad predviđene inflacije za 2024. godinu, koja se procjenjuje na 2,9 posto.
You must be logged in to post a comment Login