Austrija
Sve više ljudi u Austriji živi u siromaštvu
Udio ljudi u riziku od siromaštva ili isključenosti u Austriji ostao je gotovo isti na 17,7 posto ukupnog stanovništva u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom (17,5 posto). Međutim, broj ljudi u apsolutnom siromaštvu se povećao, objavio je u četvrtak Statistički zavod Austrije. Značajno je porastao broj djece i mladih, što je dovelo do novih zahtjeva za osnovnom dječjom dobrobiti.
Godine 2023., prema austrijskim statističkim podacima, 336.000 ljudi (3,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) u Austriji izjavilo je da si ne mogu priuštiti troškove svakodnevnog života, koji se prema definiciji EU-a smatraju minimalnim životnim standardom.
Svatko tko kaže da si ne može priuštiti najmanje sedam od 13 značajki i aktivnosti svakodnevnog života definiranih u EU („mjera apsolutnog siromaštva”) smatra se značajno u materijalno i socijalno nepovoljnom položaju, uključujući neočekivane troškove od 1370 eura ili godišnji odmor po osobi. U 2022. godini 201.000 ljudi (2,3 posto) bilo je pogođeno ovim siromaštvom.
Prema istraživanju, 88 000 djece i mladih bilo je pogođeno apsolutnim siromaštvom, što odgovara više nego udvostručenom broju u odnosu na prethodnu godinu (2022.: 36 000 osoba mlađih od 18 godina). Među mlađima od 18 godina udio znatno materijalno i socijalno ugroženih bio je 5,3 posto, a među osobama u dobi od 65 i više godina 1,9 posto.
Osobe u jednoroditeljskim kućanstvima imale su najveći rizik sa stopom od 15,3 posto. Obitelji s najmanje dvije odrasle osobe i troje ili više djece također su bile nerazmjerno pogođene, 8,5 posto.
Uz ove situacije apsolutnog siromaštva, prihod kućanstva također se koristi kao mjera. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo utvrđen je na 1.572 eura mjesečno. U 2023. godini 1.338.000 ljudi ili 14,9 posto stanovništva imalo je niski prihod kućanstva ispod praga od 60 posto ove srednje vrijednosti (promjena u odnosu na 2022. ovdje nije statistički značajna).
Prema definiciji EU-a, smatralo se da su ti ljudi u riziku od siromaštva, ali ta brojka ne dopušta bilo kakve izjave o tome u kojoj mjeri kućanstva mogu preživjeti sa svojim raspoloživim prihodima, naglašava austrijska statistika.
Od 336.000 ljudi kojima europski minimalni životni standard nije bio pristupačan, njih 58 posto (194.000 ljudi) imalo je relativno nizak prihod kućanstva. Zbog toga su bili i materijalno i socijalno nepovoljni i izloženi riziku od siromaštva zbog svojih prihoda.
Međutim, bilo je i 142.000 ljudi čiji je prihod bio iznad praga rizika od siromaštva, ali koji su i dalje vodili nepovoljan način života. Suprotno tome, od 1.338.000 ljudi u riziku od siromaštva, 15 posto je također bilo “značajno materijalno i socijalno uskraćeno”, ostali (85 posto) nisu se morali odreći nekoliko uobičajenih dobara i aktivnosti iz financijskih razloga.
Jedan od čimbenika rizika je mala ili nikakva zaposlenost: više od polovice (56 posto) onih koji su bili nezaposleni dvanaest mjeseci ili dulje bilo je u riziku od siromaštva, a više od četvrtine (28 posto) bilo je značajno materijalno i socijalno ugroženo.
Svatko tko je značajno materijalno i socijalno ugrožen, tj. pogođen apsolutnim siromaštvom, ili čije kućanstvo ima manje od 60 posto srednjeg dohotka ili je tek marginalno uključen u radni život, smatra se da je u riziku od siromaštva ili isključenosti – tj. svatko tko je barem jedna od ove tri skupine pripada rizičnim skupinama za socijalnu isključenost.
Prema najnovijem istraživanju o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC), 1.592.000 ljudi (17,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) bilo je u riziku od siromaštva ili isključenosti prema EU definiciji 2023. godine. Među njima je bilo 376.000 djece i mladih do 18 godina. Prema Statistici Austrije, razlike u odnosu na prethodnu godinu premale su da bi se smatrale statistički pouzdanom promjenom.
Austrija
Austrija: Medicinske sestre i njegovatelji ogorčeni uvjetima
U Pflege- und Betreuungszentrum Korneuburg osoblje ponovno upozorava na, kako navode, neizdržive radne uvjete nakon uvođenja 12-satnih smjena u sustavu s tri grupe. Prema riječima zaposlenika, svakodnevni posao postao je gotovo nemoguće organizirati, a pritisak na osoblje iz dana u dan raste.
Jedna dugogodišnja djelatnica rekla je za Heute kako je tempo rada ekstreman, fizičko opterećenje stalno, a pauze često ne postoje. U jednoj smjeni, navodi se, često je potrebno istodobno zbrinuti i do 12 teško ovisnih korisnika, među kojima su osobe s demencijom, nepokretni korisnici i pacijenti s visokim medicinskim potrebama.
Uz osnovnu njegu, poput pranja, presvlačenja, okretanja u krevetu, hranjenja i skrbi o inkontinenciji, osoblje mora obavljati i brojne medicinske zadatke. To uključuje davanje terapije, kontrolu šećera u krvi, kao i opsežnu dokumentaciju. Zaposlenici tvrde kako za predah gotovo da nema vremena, a često nije moguće ni pojesti obrok ili napraviti kratku pauzu.
Upozoravaju kako 12-satne smjene dovode do sve veće iscrpljenosti, rasta rizika od pogrešaka i pada motivacije. U ranijem izvještaju za Heute jedna djelatnica upozorila je kako ovakav model dugoročno nije održiv te da bi sve više stručnog kadra moglo napustiti profesiju.
S druge strane, NÖ Landesgesundheitsagentur istaknula je za Heute kako ozbiljno shvaća zabrinutost osoblja te navela da su dostupne mjere podrške, poput supervizije, radnih psihologa i coachinga. Također je poručeno kako se sustav kontinuirano evaluira i da se planovi smjena po potrebi prilagođavaju, dok bi regionalni “pflegepool” trebao pomoći u slučaju izostanaka.
Međutim, samo nekoliko dana nakon izvještaja za Heute, zaposlenici su, prema vlastitim tvrdnjama, dobili jasnu poruku kako se od sustava s tri grupe neće odustati i da se planovi neće mijenjati unatoč kritikama.
Djelatnici upozoravaju kako se posljedice već sada osjete. Situacija s kadrom dodatno se pogoršava, a navodi se da je već došlo do novih otkaza. Nekoliko zaposlenika, prema njihovim riječima, već je poslalo prijave za posao na druga mjesta jer pod ovim uvjetima ne vide budućnost.
Tvrde i kako su prijedlozi i sugestije koje su iznesene u razgovorima s vodstvom doma zasad ignorirani, dok se tim, kako navode, praktično raspada.
Beč
Ova četvrt u Beču ima ogroman problem s drogom
Područje oko postaje U6 Gumpendorfer Straße na Mariahilfer Gürtel već godinama slovi kao jedno od glavnih žarišta bečke narkoscene, a novi podaci Landespolizeidirektion Wien pokazuju koliko je situacija ozbiljna.
Nedavni incident dodatno je uznemirio javnost. Prema policijskim navodima, 46-godišnji Bečanin nedavno je napadnut i ozlijeđen u samoj postaji podzemne željeznice. Dvojica muškaraca, za koje se sumnja kako pripadaju narkosceni, navodno su mu na peronu ponudila kupnju droge. Kada je muškarac odbio, napadači su ga zgrabili i oborili na tlo.
Žrtva je u prvom trenutku uspjela pobjeći, ali su je napadači sustigli u dvorani postaje, ponovno srušili i oteli novčanik i mobitel, nakon čega su pobjegli u različitim smjerovima. Policija je ubrzo uhitila jednog osumnjičenog, a žrtva ga je identificirala kao jednog od napadača. Riječ je o 26-godišnjaku koji je, prema policiji, bio pod utjecajem droge te je u obližnjem lokalu pokušao ukrasti nož.
Podaci policije: 15,7 kaznenih djela na 1.000 stanovnika
Novi podaci Landespolizeidirektion Wien pokazuju kako je Beč-Mariahilf po broju kaznenih djela povezanih sa drogom među najugroženijim bečkim četvrtima. S 15,7 kaznenih djela povezanih sa drogom na 1.000 stanovnika, Mariahilf se nalazi na drugom mjestu među svim bečkim okruzima. Više je zabilježeno jedino u središtu Beča.
Usporedba s drugim četvrtima dodatno naglašava razliku. Neubau bilježi 4,92 slučaja na 1.000 stanovnika, dok je u četvrti Wieden taj broj 3,02.
“Područje oko Gumpendorfer Straße i savjetovališta za ovisnike Jedmayer pretvorilo se u jedno od najvećih kriminalnih žarišta u Beču”, izjavila je Martina Hammerer, predsjednica Ženske organizacije ÖVP-a u Beč-Mariahilfu i stanovnica tog područja.
Zimi se stanje pogoršava
Hammerer upozorava kako je stanje zimi osjetno lošije nego u toplijem dijelu godine. Zbog hladnoće, mnogi ovisnici boravak sele u stubišta i podrumske prostorije stambenih zgrada, što prema njezinim riječima dovodi do ozbiljnih posljedica za stanare.
“Stalno dolazi do provala u stambene zgrade, oštećenih vrata i brava, razbijenih prozora i drugih oblika vandalizma”, rekla je Hammerer.
Navodi i kako je šteta velika. Prema njezinim tvrdnjama, samo jedna višestambena zgrada u neposrednoj blizini postaje U6 Gumpendorfer Straße morala je 2024. godine izdvojiti oko 15.000 eura za popravke i čišćenje.
Mjere poput UV-lampi u podrumima, koje bi trebale spriječiti korištenje šprica, prema riječima stanara navodno imaju slab učinak.
Kritika gradskoj vlasti
Hammerer smatra kako mjere grada nisu dovoljne te poručuje da se stanovnici ne boje samo zime, nego i, kako kaže, neaktivnosti politički odgovornih.
“Do danas ne postoji nijedna konkretna sigurnosna mjera koja bi smirila situaciju za stanovnice i stanovnike. Ova neaktivnost je katastrofalna”, zaključila je, piše Heute.
Beč
U Beču ukrao 44 čokolade pa napao zaposlenika
Neobičan incident dogodio se u subotu prijepodne u jednom supermarketu na Mariahilfer Straße u bečkoj četvrti Neubau, gdje su zaposlenici primijetili muškarca kako u ruksak sprema veću količinu hrane, a potom bez plaćanja prolazi pokraj blagajni.
Zaposlenici su osumnjičenog zaustavili ispred trgovine. Kada su ga pozvali da se vrati u poslovnicu i preda robu, muškarac je iznenada otvorio ruksak i istresao sav sadržaj na pločnik, među kojim su bile i 44 čokolade.
Nakon toga situacija je eskalirala. Četrdesetogodišnjak je stisnuo šake i pokušao udariti jednog zaposlenika u lice. Radnik se uspio izmaknuti, no napadač je pritom izgubio ravnotežu, pao i sa sobom na tlo povukao 36-godišnjeg zaposlenika.
Zaposlenik je zadobio lakše ozljede, ali nije želio liječničku pomoć.
Agresivno ponašanje osumnjičeni je nastavio i prema policajcima Gradskog policijskog zapovjedništva Josefstadt, koji su došli na intervenciju. Kada je ponovno zamahnuo šakom, ovaj put prema jednom policajcu, privremeno je uhićen.
Po nalogu Državnog odvjetništva u Beču, 40-godišnji državljanin Češke prijavljen je sa slobode. Tereti ga se za pokušaj krađe, tjelesnu ozljedu, pokušaj otpora prema državnoj vlasti te pokušaj teške tjelesne ozljede.
