Austrija
Sve više ljudi u Austriji živi u siromaštvu
Udio ljudi u riziku od siromaštva ili isključenosti u Austriji ostao je gotovo isti na 17,7 posto ukupnog stanovništva u 2023. u usporedbi s prethodnom godinom (17,5 posto). Međutim, broj ljudi u apsolutnom siromaštvu se povećao, objavio je u četvrtak Statistički zavod Austrije. Značajno je porastao broj djece i mladih, što je dovelo do novih zahtjeva za osnovnom dječjom dobrobiti.
Godine 2023., prema austrijskim statističkim podacima, 336.000 ljudi (3,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) u Austriji izjavilo je da si ne mogu priuštiti troškove svakodnevnog života, koji se prema definiciji EU-a smatraju minimalnim životnim standardom.
Svatko tko kaže da si ne može priuštiti najmanje sedam od 13 značajki i aktivnosti svakodnevnog života definiranih u EU („mjera apsolutnog siromaštva”) smatra se značajno u materijalno i socijalno nepovoljnom položaju, uključujući neočekivane troškove od 1370 eura ili godišnji odmor po osobi. U 2022. godini 201.000 ljudi (2,3 posto) bilo je pogođeno ovim siromaštvom.
Prema istraživanju, 88 000 djece i mladih bilo je pogođeno apsolutnim siromaštvom, što odgovara više nego udvostručenom broju u odnosu na prethodnu godinu (2022.: 36 000 osoba mlađih od 18 godina). Među mlađima od 18 godina udio znatno materijalno i socijalno ugroženih bio je 5,3 posto, a među osobama u dobi od 65 i više godina 1,9 posto.
Osobe u jednoroditeljskim kućanstvima imale su najveći rizik sa stopom od 15,3 posto. Obitelji s najmanje dvije odrasle osobe i troje ili više djece također su bile nerazmjerno pogođene, 8,5 posto.
Uz ove situacije apsolutnog siromaštva, prihod kućanstva također se koristi kao mjera. Prag rizika od siromaštva za jednočlano kućanstvo utvrđen je na 1.572 eura mjesečno. U 2023. godini 1.338.000 ljudi ili 14,9 posto stanovništva imalo je niski prihod kućanstva ispod praga od 60 posto ove srednje vrijednosti (promjena u odnosu na 2022. ovdje nije statistički značajna).
Prema definiciji EU-a, smatralo se da su ti ljudi u riziku od siromaštva, ali ta brojka ne dopušta bilo kakve izjave o tome u kojoj mjeri kućanstva mogu preživjeti sa svojim raspoloživim prihodima, naglašava austrijska statistika.
Od 336.000 ljudi kojima europski minimalni životni standard nije bio pristupačan, njih 58 posto (194.000 ljudi) imalo je relativno nizak prihod kućanstva. Zbog toga su bili i materijalno i socijalno nepovoljni i izloženi riziku od siromaštva zbog svojih prihoda.
Međutim, bilo je i 142.000 ljudi čiji je prihod bio iznad praga rizika od siromaštva, ali koji su i dalje vodili nepovoljan način života. Suprotno tome, od 1.338.000 ljudi u riziku od siromaštva, 15 posto je također bilo “značajno materijalno i socijalno uskraćeno”, ostali (85 posto) nisu se morali odreći nekoliko uobičajenih dobara i aktivnosti iz financijskih razloga.
Jedan od čimbenika rizika je mala ili nikakva zaposlenost: više od polovice (56 posto) onih koji su bili nezaposleni dvanaest mjeseci ili dulje bilo je u riziku od siromaštva, a više od četvrtine (28 posto) bilo je značajno materijalno i socijalno ugroženo.
Svatko tko je značajno materijalno i socijalno ugrožen, tj. pogođen apsolutnim siromaštvom, ili čije kućanstvo ima manje od 60 posto srednjeg dohotka ili je tek marginalno uključen u radni život, smatra se da je u riziku od siromaštva ili isključenosti – tj. svatko tko je barem jedna od ove tri skupine pripada rizičnim skupinama za socijalnu isključenost.
Prema najnovijem istraživanju o prihodima i životnim uvjetima (EU-SILC), 1.592.000 ljudi (17,7 posto stanovništva u privatnim kućanstvima) bilo je u riziku od siromaštva ili isključenosti prema EU definiciji 2023. godine. Među njima je bilo 376.000 djece i mladih do 18 godina. Prema Statistici Austrije, razlike u odnosu na prethodnu godinu premale su da bi se smatrale statistički pouzdanom promjenom.
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
Austrija
Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
Austrijski zdravstveni sustav zahvaljujući izvrsnoj medicinskoj skrbi spada među najbolje u svijetu. Zbog visokih investicija u medicinski napredak austrijske zdravstvene ustanove opremljene su vrlo modernom tehnologijom. Optimalna skrb oko bolesnika, poticanje zdravlja u skladu s potrebama i dosljedna prevencija spadaju među prioritete austrijskog zdravstvenog sustava.
U Austriji se zdravstveni sustav većim dijelom financira iz doprinosa za socijalno osiguranje i poreze, a manjim dijelom privatnim sredstvima kao što su npr. participacije za recepte, sudjelovanje u troškovima, dnevne participacije za boravak u bolnici i doprinosi za privatno zdravstveno osiguranje.
Javna zdravstvena skrb pokriva se preko zdravstvenog osiguranja i osiguranja za slučaj nesreće. Te usluge obuhvaćaju na primjer ambulantnu i stacionarnu skrb, medicinsku rehabilitaciju, lijekove, subvencije za lijekove, preventivne preglede ili naknadu za vrijeme trudničkog bolovanja. Za ambulantnu skrb nadležni su liječnici u liječničkim ordinacijama i bolničke ambulante, stacionarna skrb pruža se u bolnicama.
Svi koji rade u nesamostalnoj djelatnosti moraju imati obvezno osiguranje. I velik dio zaposlenih u samostalnoj djelatnosti mora zaključiti obvezno osiguranje. Djeca, supružnici, registrirani partneri i izvanbračni partneri u obiteljima s djecom mogu biti besplatno suosigurani. Pod određenim pretpostavkama moguće je i samostalno osiguranje.
Osiguranici i članovi njihovih obitelji imaju jednostavan pristup zdravstvenim uslugama javno-zdravstvenog sustava. Mogu koristiti usluge medicinske skrbi liječnika u ordinacijama koji imaju ugovore s nositeljima zdravstvenog osiguranja i javnih bolnica. Neke usluge kao što su npr. participacije za lijekove, privatni liječnici i privatne bolnice, određene stomatološke usluge ili dnevna participacija za boravak u bolnicama moraju se privatno podmiriti. Ako osoba nema zdravstveno osiguranje, sama snosi sve troškove korištenih zdravstvenih usluga.
U slučaju bolesti koja nije uzrokovana krivnjom zaposlenika, poslodavac kroz određeno vremensko razdoblje plaća naknadu koja ovisi o pripadnosti poduzeću i vrsti zaposlenja. Nakon toga bolesni posloprimac dobiva naknadu za bolovanje od zdravstvenog osiguranja koja je, doduše, niža od naknade za rad.
Austrija
Austrija: Stižu velike promjene na AMS-u: Evo što će biti novo
Ministarstvo rada uputilo je u četvrtak na uvid odgovarajuće izmjene zakona o osiguranju za slučaj nezaposlenosti. Nova uredba trebala bi biti daljnji korak prema digitalizaciji jer bi se naknade za nezaposlene sada sve više trebale podnijeti online.
Do sada postoje dva načina za dobivanje naknade za nezaposlene. Možete otići osobno u jedan od regionalnih ureda AMS-a ili putem interneta koristeći „eAMS račun“. Ali sada bi ovu vrstu aplikacije trebalo dodatno proširiti i dati joj prioritet. To znači da će službenici AMS-a imati više vremena za brigu i upućivanje klijenata. Međutim, osobe bez elektroničkog pristupa još uvijek mogu podnijeti zahtjev za novac na licu mjesta.
“Nova uredba podržava osobe registrirane u AMS-u u smislu izbjegavanja vremena putovanja i nepotrebnih posjeta. Istovremeno, zaposlenici AMS-a su rasterećeni, što ostavlja više vremena za temeljnu uslugu AMS-a, odnosno učinkovito savjetovanje i posredovanje”, naglašava i ministar gospodarstva Martin Kocher.
Nadalje, komunikacija između kupaca i zaposlenika u budućnosti bi se općenito trebala odvijati online. Prijedlozi za zapošljavanje za tražitelje posla tada bi trebali biti primljeni putem “eAMS računa”. Poštanski sandučić mora se provjeravati za nove račune najmanje svaki treći dan.
