Hrvatska
HDZ i dalje prvi izbor kod glasača; MOST bilježi najveći rast
Nova godina donijela je i nove pozicije u rejtinzima stranaka i političara. RTL je objavio prvi ovogodišnji CRO Demoskop. Koliko su događanja krajem godine, od javnih svađa i godišnjice potresa do potpisa za referendum utjecali na rejtinge stranaka?
Ima kažnjenih, ali i onih koji su profitirali. Da su danas izbori i dalje bi prvi izbor bio HDZ koji je na čvrstih 26 posto iako i ovaj mjesec bilježe pad (bili na 27,1 posto u prosincu). SDP je i dalje daleko iza, stabilizirali su se na gotovo 17 posto (16,1 u prosincu). No gusto je u borbi za treće mjesto. Možemo, koji treći mjesec zaredom pada, je i dalje treći (siječanj 13,3 posto – prosinac 14,2 posto), a za vrat mu je zapuhao MOST koji na krilima, tvrde, skupljenih potpisa za referendum protiv COVID potvrda i Nacionalnog stožera stiže na 12,4 posto (prosinac 8,5 posto). To je gotovo 4 postotna poena više nego prošli mjesec, što je skok kakav se rijetko događa.
Ostale su stranke ispod 5 posto podrške, Domovinski pokret na 3,7 posto (imali 4,9 posto u prosincu), CENTAR i FOKUS na 1,4 posto (CENTAR u prosincu bio na 1,2 posto, a FOKUS na 1,6 posto), dok je raskol u Hrvatskim suverenistima i izbacivanje Hrvoja Zekanovića zbog stavova o cijepljenju kažnjen s padom na 1,3 posto (prosinac 1,5 posto).
Na oko jedan posto podrške još su HSS (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,1 posto), regionalni IDS (siječanj 1,1 posto – prosinac 1,0 posto), te Radnička fronta (siječanj 1 posto – prosinac 0,4 posto), svi u blagom rastu. Neodlučnih je oko 15 posto čime su zapravo upravo oni po rejtingu treća snaga u zemlji. To i ne čudi budući da izbora nema na vidiku što je ujedno i šansa onima koji žele provesti nepopularne reforme.
Vodeći na listi najpozitivnijih političara je i dalje predsjednik Republike Zoran Milanović koji u novu godinu ulazi s istom žestinom i retorikom te potporom petine ispitanika (siječanj 20,2 posto – prosinac 19,8 posto). Za razliku od njega premijer Andrej Plenković je u blagom padu, ali i dalje na drugom mjestu s gotovo 15 posto (u prosincu 15,2 posto). Tomislavu Tomaševiću nije naštetilo ukidanje demografskih mjera, najave poskupljenja i brojna nesnalaženja u upravljanju Zagrebom pa je na trećem mjestu pozitivnih s nešto više od 7 posto (prosinac 6,1 posto).
Ostali su političari daleko ispod, ministar financija Zdravko Marić čvrsto drži 4. mjesto (siječanj 2,4 posto – prosinac 3,2 posto), a čelnik najveće oporbene stranke Peđa Grbin je ispod 2 posto (prosinac 1,0 posto). U ovom je društvu, na krilima referendumske inicijative, i dvoje MOST-ovaca Marija Selak Raspudić (siječanj 1,6 posto – prosinac 1,7 posto) i Božo Petrov (siječanj 1,3 posto – prosinac 0,8 posto).
Vrlo blizu, u statističkoj pogrešci je i njihov treći stranački kolega Marin Miletić (siječanj 1,2 posto – prosinac 0,2 posto). Od ostalih koji su na iznad jedan posto pozitivnog doživljaja još su Sandra Benčić (siječanj 1,2 posto – prosinac 1,3 posto) i Mislav Kolakušić (siječanj 1 posto – prosinac 0,5 posto). Više od četvrtine ispitanika smatra da se nitko od političara ne bi trebao naći na ovoj prestižnoj listi.
Listu najnegativnijih političara i dalje drži premijer Plenković kojemu negativni trend raste (siječanj 28,6 posto – prosinac 26,1 posto), za razliku od predsjednika Milanovića kojemu postotak negativne percepcije ovaj mjesec pada (siječanj 18,7 posto – prosinac 22,4 posto). I stižemo do najvećeg iznenađenja novogodišnjeg CRO Demoskopa: ministra graditeljstva Darka Horvata ispitanici su kaznili s trećim mjestom najnegativnijih (siječanj 5,3 posto – prosinac 0,5 posto), što i nije čudno s obzirom na ritam obnove, ali i godišnjicu potresa na Banovini, te blagdanima koje su mnogi proveli u kontejnerima.
U top deset negativaca još su Gordan Jandroković (siječanj 3,7 – prosinac 2,3 posto), Miro Bulj (siječanj 3,2 posto – prosinac 2,2 posto), Milorad Pupovac (siječanj 2,1 posto – prosinac 2,9 posto), te Vili Beroš (siječanj 1,9 posto – prosinac 1,2 posto).
S visokog trećeg, na osmo mjesto najnegativnijih pao je Zlatko Hasanbegović (siječanj 1,6 posto – prosinac 3,2 posto), koji drži začelje liste s čelnicima platforme Možemo Tomislav Tomašević (siječanj 1,5 posto – prosinac 1,1 posto) i SDP-a Peđa Grbin (siječanj 1,3 posto – prosinac 1,4 posto).
Hrvatska
U Hrvatskoj uhićen ministar Beroš
U novoj akciji PNUSKOK-a rano jutros službenici su s nalozima za premetačinu upali u kuću ministra zdravstva Vilija Beroša, doznaje se. Minstar Beroš naknadno je i uhićen.
Prema prvim informacijama, piše Jutarnji, na meti istražitelja je, uz ministra, i nekolicina visokopozicioniranih liječnika, među kojima su i ravnatelji nekih bolnica.
Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić izjavio je u emisiji Hrvatskog radija “Poligraf” kako ne zna zašto je policija upala u kuću ministra Beroša. Kaže da je informaciju o tome vidio na portalu Jutarnjeg lista neposredno prije emisije koja je počela u 8.05, piše HRT.
”Kada dođem u Ministarstvo vjerojatno ću imati neke druge informacije. Mogu reći za pacijente i građane da će sve dalje funkcionirati normalno”, kazao je Dulibić.
Prema informaciji Jutarnjeg lista riječ je o slučaju Europskog tužiteljstva koje se navodno tiče javne nabave u nekim bolnicama. Još se čeka priopćenje, kazao je urednik i voditelj emisije Mislav Togonal.
O čemu bi se eventualno moglo raditi, Dulibić je kazao da ne zna.
”Europski tužitelj nije od nas tražio, koliko ja znam, nikakve podatke”, rekao je i potvrdio da nije bilo nikakve istrage.
Zamjenik ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice Neven Tučkar kazao je da nema nikakva saznanja o današnjem slučaju.
Plenković razriješio Beroša
Premijer Andrej Plenković smijenio je ministra zdravstva Vilija Beroša koji je jutros uhićen.
– Premijer je razriješio Vilija Beroša s ministarske dužnosti. Odredio je dr. Irenu Hrstić kao državnu tajnicu koja upravlja Ministarstvom zdravstva do stupanja na dužnost novog ministra, priopćili su iz Vlade.
Sastanak koalicije bit će u 10 sati, a iza u 11 sati je konferencija za novinare predsjednika Vlade u Banskim dvorima.
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
You must be logged in to post a comment Login