Austrija
Evo koliko građana Austrije, a koliko građana Hrvatske si može sebi priuštiti sedam dana odmora
Tjedan dana putovanja na godišnji ne može si priuštiti 41% Mađara, 34,2% Talijana, 33,8% Slovaka, 27,6% Poljaka, 21,9% Nijemaca, 18% Čeha, 16,7% Slovenaca i 13,8% Austrijanac, objavio je Eurostat
Od stotinu Hrvata njih čak 42 prošle godine nisu imala dovoljno novca da bi otputovala tjedan dana na godišnji odmor, pokazuju najnoviji podaci statističkog ureda Europske unije Eurostata. Po ovome kriteriju od Hrvatske su u EU bili gori samo Rumunjska, Bugarska i Grčka.
Tjedan dana putovanja na godišnji odmor nije si moglo priuštiti 7,6 posto Luksemburžana, 10,2 posto Šveđana. Na dnu ove ljestvice nalaze se Rumunji kojih čak njih 62,5 posto o odlasku sedam dana na godišnji odmor može samo sanjati. Uz Rumunjske, najgore je u Bugarskoj i Grčkoj gdje si tjedan dana putovanja ne može priuštiti 48,8, odnosno 43,8 posto građana. Uz Luksemburg i Švedsku, najbolje stoje Finska, Nizozemska i Danska, u kojima si tjedan putovanja za godišnji ne može priuštiti 12 posto građana. Prosjek EU je 28,5 posto.
Eurostat je ove podatke objavio na zahtjev ljevičarske frakcije u njemačkom Bundestagu. Prema vlastitim izjavama, 21,9 posto ljudi u Njemačkoj nije imalo dovoljno novca za jednotjedno putovanje na odmor u 2022. godini. Prema tim podacima, najčešće su pogođeni samohrani roditelji. U kategoriji “samac s uzdržavanom djecom” njih 42 posto u Njemačkoj ne može otići na godišnji odmor tjedan dana. Sve u svemu, češće su pogođena kućanstva s djecom (23,4 posto) nego kućanstva bez djece (20,7 posto). Pogođeni su i umirovljenici. Za njemački skup podataka intervjuirano je 40.000 ljudi.
Vođa ljevičara u Bundestagu Dietmar Bartsch nazvao je podatke za Njemačku “tužnim nalazom”.
– Svatko bi trebao imati priliku otići na godišnji odmor barem jedan tjedan godišnje. Za to su potrebne veće plaće, primjerene mirovine, dosljedna politika protiv inflacije i osnovni dječji sigurnosni sustav otporan na siromaštvo u Njemačkoj – rekao je.
Tjedan dana putovanja na godišnji ne može si priuštiti 41% Mađara, 34,2% Talijana, 33,8% Slovaka, 27,6% Poljaka, 18% Čeha, 16,7% Slovenaca i 13,8% Austrijanaca. •
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
