Ekonomija
Građevinarstvo: Snažan porast cijena materijala dovest će do porasta cijene radova, ali i stanova
Građevinski sektor snažan je pokretač austrijske, hrvatske, ali i europske ekonomije. Iznimka dakle nisu, ni Bosna i Hercegovina i Srbija. Iako je dojam da je za vrijeme pandemije koronavirusa građevinski sektor ponajmanje pogođen mjerama, problemi ga nisu zaobišli. Pandemija koronavirusa uzrokovala je snažan porast cijena građevinskih materijala.
Istina, cijene građevinskih materijala imale su konstantan blagi rast posljednjih godina, ali posljednjih pet mjeseci cijene materijala porasle su drastično. Prema riječima stručnjaka, jasno je da će zbog navedenih poskupljenja rasti i cijene građevinskih radova, a posljedično i cijene stanova.
Zašto rastu cijene građevinskih materijala
Poremećaji na tržištu građevinskih materijala ponajviše se vezuju za pojavu pandemije koronavirusa koja je posljedično djelovala na poskupljenje građevinskog materijala. Krenemo li prvo od proizvođača građevinskih materijala saznat ćemo da je jedan od osnovnih razloga za povećanje cijena povećanje troškova proizvodnje na koje direktno utječe povećanje cijena sirovine. Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda.
Drugi razlog za rast cijena veže se za rast cijena nafte koja je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju građevinskih materijala. Primjerice, bitumen kojim se izoliraju mostovi, vijadukti, aerodromi i krovovi te se upotrebljava i za proizvodnju asfalta, dobiva se frakcijskom destilacijom nafte. Isto tako, nafta je jedna od osnovnih sirovina za proizvodnju stiropora čija cijena snažno raste. Sve je to dovelo do linearnog porasta i cijene ostalih građevinskih materijala, ali i cijene radova.
No, iz svega ne treba isključiti ni geopolitičku sliku. Na porast cijena utjecale su i promjene odnosa SAD-a, Europske unije i Kine. Osim što su veliki proizvođači, velike sile su i veliki potrošači građevinskog materijala. Na probleme je ukazivao i Njemački ekonomski institut koji je početkom godine upozoravao na moguću nestašicu robe iz Kine, te da će cijene rasti i zbog porasta troškova prijevoza.
Što to konkretno znači? Kontejneri iz Kine dolaze puni, a vraćaju se prazni jer robe koja se iz Europe izvozi za Kinu nema dovoljno. To je dovelo ne samo do povećanja cijena materijala, nego i do nestašice određenih materijala. Najgore je u SAD-u, gdje pojedini dijelovi za završni proizvod kasne i po nekoliko mjeseci.
Najbolji primjer je porast cijena kontejnerskog prijevoza od Kine do Europe. Primjerice, prije krize cijena prijevoza po kontejneru bila od 3500 do 4000 eura (ovisno o kineskoj luci), a sada se cijene penju i do 9000 eura. Isto tako, zbog velikog manjka otpadnog željeza, koji je sirovina za proizvodnju betonskog željeza došlo je i do snažnog rasta cijene željeza.
Da sumiram, osnovni razlozi za poskupljenja građevinskog materijala su rast cijena sirovina zbog manjka proizvodnje, rast cijena nafte, kao sirovine i goriva za transport, neplanirani remonti tvornica po svijetu i zatvaranje zbog pandemije, te rast potražnje zbog povećanog opsega gradnje. Ono što zabrinjava je činjenica da stručnjaci ne mogu dati pouzdano procjenu do kada će trajati rast cijena, ali upozoravaju da trenutni rast cijena nije i konačni.
Rast cijena građevinskog materijala u Austriji i Hrvatskoj
Rast cijena građevinskih materijala nije zaobišao ni Austriju, a poslovično agilni austrijski građevinski sektor ima sve većih problema s rastom cijena građevinskih materijala, ali i sa sve manjom dostupnošću određenih materijala. Građevinskim tvrtkama to stvara sve veći problem, a kod mnogih postoji bojazan da neke građevinske projekte možda neće završiti u predviđenim rokovima.
“Cijene građevinskih materijala u konstantnom su porastu, primjerice cijene građevinskog stiropora i željeza porasle su za oko 30 posto”, rekao nam je Mirko Tokić, voditelj prodaje u Sochoru, jednoj od najvećih austrijskih trgovina građevinskog materijala.
S njim se slažu i vlasnici građevinskih tvrtki. “Rast cijena predstavlja problem, no mi zapravo strahujemo od nestanka građevinskog materijala koji nam već sada stvara ozbiljne probleme”, rekao nam je Andrej Lucić vlasnik poznate građevinske tvrtke BD Gruppe, koja trenutno ima više od 20 velikih projekata.
No, nemaju samo austrijski građevinari takve probleme. Iste brige muče i tvrtke u Hrvatskoj. Sličan porast cijena bilježi i Hrvatska, a cijene građevinskih materijala porasle su između pet i 25 posto. Ponajviše su porasle cijene bitumena, stiropora i željeza – čak i do 30 posto. Neočekivani rast i poprilično nesigurno tržište utjecat će i na cijene nekretnina koje će – ako se nastavi rast cijena materijala – imati uzlazni trend.
Cijene u Bosni i Hercegovini i Srbiji rastu još i više
Situacija na europskom i svjetskom tržištu odražava se i na manja tržišta, između ostalog i na BiH i Srbiju. Stručnjaci iz BiH složni su da zbog rasta cijena sirovina, linearno rastu i cijene gotovih proizvoda. Rast se kreće od pet pa čak do 55 posto, u ovisnosti od vrste proizvoda. Najveći rast bilježi se kod proizvoda čija je osnovna sirovina nafta i naftni derivati, kao i čelik, objašnjava Mile Petrović, tajnik Udruge građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori RS. Fasadni program poskupio 55 posto, željezo, čelik, armatura, lim i cijevi 40 posto, bitumen 20 posto, a ljepila, kreč i cement do 10 posto.
Cijene građevinskog materija u Srbiji porasle su u prosjeku za oko 30 posto, a pojedini proizvodi poput čelika i oko 55 posto. Najviše je porasla cijena stiropora čije je povećanje cijena u jednom trenutku bilo i za 80 posto više. Skuplji su i termoizolacijski materiji, armature, oplate, fasadne mrežice i ostali građevinski proizvodi.
Stručnjaci su oprezni u procjenama do kada bi moglo trajati povećanje cijena, a nema jasnih naznaka ni kada bi kriza mogla biti okončana. Nesigurne procjene stvaraju probleme sektoru građevinarstva, koje bi nakon krize, bar u Austriji – trebalo biti kamen pokretač ekonomije. Investicija ne bi trebalo nedostajati, a sada su oprezni i investitori.
- Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
- Austrijski zdravstveni sustav – evo osnovnih informacija
- Austrija: Stižu velike promjene na AMS-u: Evo što će biti novo
- Austrija: Roštiljanje na balkonu: Što je dopušteno, a što ne?
- Austrija: Uvode se olakšice za kupce nekretnina, uštede do 11.500 eura
Ekonomija
Prodaja IPhona na godišnjoj razini pala za 10 posto
Američka tehnološka grupa Apple u prošlom je tromjesečju ostvarila manju dobit, ali je premašila tržišna predviđanja. Prema jučerašnjim vlastitim informacijama, proizvođač iPhonea iz Kalifornije u prva je tri mjeseca ove godine ostvario dobit od 23,6 milijardi dolara (22 milijarde eura).
Prodaja je dakle iznosila 90,8 milijardi dolara. Oba su pad u usporedbi s prethodnom godinom, no ovo je bilo manje od očekivanog. Kompanija je objavila da je prodaja njezinog vodećeg iPhonea pala za deset posto na godišnjoj razini, s 51,3 milijarde dolara na 45,7 milijardi dolara.
Pad je bio očekivan s obzirom na sve veći pritisak iz Kine i sve veću konkurenciju iz Huaweija. Međutim, došlo je do porasta u uslužnom poslovanju, što uključuje, između ostalog, App Store i streaming usluge.
Apple je također najavio otkup dionica bez presedana u vrijednosti od 110 milijardi dolara. Šef Applea Tim Cook također je obećao skore objave u vezi s umjetnom inteligencijom. Dionice su u trgovanju izvan radnog vremena porasle za više od šest posto.
Apple već godinama koristi AI funkcije, uključujući i kamere svojih iPhonea. Međutim, kada je riječ o generativnoj umjetnoj inteligenciji, koja sama može generirati digitalni sadržaj, za tvrtku se kaže da zaostaje za pionirima kao što je izumitelj ChatGPT OpenAI u industriji.
Ekonomija
U Austriji sve više nezaposlenih, kriza prijeti u građevini
Sve slabiji industrijski i građevinski sektor i dalje opterećuju domaće tržište rada. Bez posla je krajem travnja bilo 11,1 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kada se zbroje nezaposleni i polaznici AMS obuke, nezaposleno je 367.847 osoba (+36.691). Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 6,8 posto. Nezaposlenost raste od travnja 2023.
U Gornjoj Austriji (+17,5 posto), Štajerskoj (+13,3 posto) i Salzburgu (+11,3 posto) zabilježen je posebno snažan međugodišnji porast nezaposlenih osoba i sudionika obuke.
Nezaposlenost je porasla u svim saveznim državama. “Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat stalnog izazovnog gospodarskog okruženja”, rekao je ministar rada Martin Kocher (ÖVP) na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Ono što je “posebno pozitivno” je da je broj ljudi koji su još uvijek zaposleni na tržištu rada “još uvijek vrlo visok” i iznosi 3,92 milijuna, što je za 1000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine. “Prvi pokazatelji upućuju na gospodarski oporavak, koji će se s malim zakašnjenjem osjetiti i na tržištu rada”, rekao je Kocher.
Slab gospodarski razvoj u Austriji primjetan je i na tržištu rada. Krajem travnja Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 94.000 slobodnih radnih mjesta, što je smanjenje od oko 18 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Austrija
Austrija: 178.027 otvorenih radnih mjesta – evo gdje se traže radnici
Prema Job Monitoru, u Austriji je u travnju bilo 178.027 slobodnih radnih mjesta. Glavni tajnik Svjetske banke Egger vidi “dugoročni problem”.
Prema Monitoringu poslova Gospodarskog saveza, najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “Trgovina, logistika i transport”.
Gospodarska udruga Job Monitor u travnju je zabilježila 178.027 slobodnih radnih mjesta. Riječ je o smanjenju u odnosu na prethodni mjesec za 3,6 posto, odnosno za 6.784 radna mjesta. Međutim, još uvijek postoji ponovni porast u određenim područjima, primjerice u industriji turizma, ugostiteljstva i slobodnog vremena (+3,3 posto).
Ipak, stopa nezaposlenosti je porasla u odnosu na prethodnu godinu. Iako je nepopunjeno 178.027 radnih mjesta, u Austriji je i dalje 367.847 nezaposlenih, odnosno 6,8 posto stanovništva. Porast u odnosu na prethodnu godinu iznosi 0,6 postotnih bodova.
“Trenutačna veća nezaposlenost prvenstveno je rezultat kontinuiranog ekonomski izazovnog okruženja”, rekao je ÖVP-ov ministar rada Martin Kocher na tiskovnoj konferenciji u četvrtak u Beču.
Glavni tajnik Svjetske banke Kurt Egger vidi razvoj događaja na sljedeći način: “Čak i ako je broj slobodnih radnih mjesta ispod godišnjeg prosjeka 2023. i rekordne 2022. godine, vidimo da smo suočeni s dugoročnim problemom i idemo prema strukturnom problem.” Sukladno tome, nepopunjena radna mjesta bi “već rezultirala značajnim gubitkom stvaranja vrijednosti”.
Vodeći sektor je “Trgovina, logistika i transport” u kojem je otvoreno 33.167 radnih mjesta, a slijede “Ured, marketing, financije, pravo, sigurnost” (26.592 slobodnih radnih mjesta).
Ipak, maloprodaja također bilježi najveću postotnu razliku u odnosu na prethodni mjesec. Slobodnih radnih mjesta bilo je 8,23 posto manje.
Pripravnička mjesta također su nepopunjena
Osim općih natječaja Gospodarska udruga bilježi i natječaje za naukovanje u Austriji. Sukladno tome, ukupno je nepopunjeno 18.250 mjesta. Najviše slobodnih radnih mjesta ima u sektoru “strojarstvo, automobilska industrija, metal” (3.385).
Kao što je već spomenuto, zbog brojnih nedostajućih pozicija dolazi do značajnog gubitka dodane vrijednosti. Zato Egger sada poziva: “Stoga su nam potrebne hitne reforme tržišta rada kako bismo izbjegli slijepo upravljanje krizom s kojom se teško možemo nositi.”
You must be logged in to post a comment Login