Ekonomija
Građani protiv otvaranja trgovina nedjeljom: “Nitko ne dobiva, a radnici najviše gube”
Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.
75 % Austrijanaca kaže “ne”
Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.
“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.
Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina
Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:
- Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
- 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
- 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
- Gradovi: oko 22–24 % za
- Ruralna područja: samo 15–16 % za
“Nema ni potrebe ni koristi”
Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.
“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.
Sindikat pokreće inicijativu
Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.
“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.
Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima
Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.
Ekonomija
Inflacija u Austriji usporava, ali cijene i dalje divljaju – struja skuplja 36%, kava čak 23%
Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.
- Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
- Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
- Stanarine su porasle 4,7 %
- Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
- Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
- Restorani i hoteli – +6,2 %
Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.
Kod svakodnevnih troškova:
- Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
- Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.
U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.
Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.
Ekonomija
Šok u supermarketima: Cijene hrane će rasti i u 2026. – Wifo najavljuje novi udar na džepove
Stanovnike Austrije očekuju nova poskupljenja hrane i u 2026. godini, upozorava austrijski Institut za ekonomska istraživanja (Wifo). Prema njihovoj najnovijoj analizi, cijene prehrambenih proizvoda – uključujući alkohol i duhan – porast će u prosjeku za 3,2 posto. Za ovu godinu očekuje se čak 3,8 posto rasta.
Što sve poskupljuje?
Prema Wifo-stručnjaku Josefu Baumgartneru, tri glavna razloga stoje iza rasta cijena hrane:
- Loša žetva voća i povrća – manji sezonski pad cijena nego inače
- Skuplje meso zbog manjka jeftinog uvoza iz Mađarske i Slovačke (zbog bolesti šapa i usta)
- Veliki skok cijena proizvoda poput maslinovog ulja (loša berba u Španjolskoj), kave, kakaa i narančinog soka (problemi s uvozom iz prekomorskih zemalja)
Inflacija i dalje visoka – tko je kriv?
Za 2025. Wifo predviđa ukupnu inflaciju od 3,5 %, a za 2026. 2,4 %. No, potrošači ne osjećaju olakšanje – rast cijena hrane i energije i dalje “jede plaće”, dok plaće ne prate tempo inflacije.
Posebno je energetski sektor ponovno uzrok problema. Početkom 2025. ukinute su subvencije poput zamrzavanja cijena struje, a povećani su troškovi mrežarine i CO₂ poreza, što je značajno povisilo račune za energente i dodatno zakuhalo ukupnu inflaciju.
Porezne olakšice – samo ideja?
Visoka inflacija ponovno je pokrenula političke rasprave o smanjenju PDV-a na osnovne životne potrepštine, poput hrane i najma stanova.
- SPÖ-šef Andreas Babler podržava ideju niže stope PDV-a na hranu
- Njegov kolega iz stranke, ministar financija Markus Marterbauer, skeptičan je
- IHS je protiv, dok je Wifo-šef Gabriel Felbermayr za – ali uz uvjet: da se osnovna stopa PDV-a povisi
Austrijanci moraju i u idućoj godini računati na skuplju košaricu u supermarketu, skuplju energiju i neizvjesne političke odluke. Inflacija možda usporava – ali udar na životni standard i dalje traje.
Ekonomija
Novo pravilo kod bankovnih transfera: Pogrešno ime – novac zauvijek izgubljen?
Od 9. listopada 2025. u cijelom EU uvode se nova pravila za bankovne SEPA i instant uplate koje će utjecati na sve korisnike. Svrha: povećati sigurnost – ali i povećati odgovornost korisnika.
Što se mijenja kod uplata?
Ubuduće nije dovoljno samo ispravno unijeti IBAN – ime primatelja mora se podudarati s IBAN-om. Banke su dužne provesti automatsku provjeru podudaranja imena i broja računa. Korisnik će odmah dobiti rezultat, prikazan kroz “semafor sustav”:
- Zeleno: Ime i IBAN se potpuno podudaraju („Match“).
- Žuto: Djelomično podudaranje – moguće su sitne pogreške, banka predlaže ispravni naziv („Close Match“).
- Crveno: Ime i IBAN se ne slažu – visoki rizik.
- Sivo: Provjera nije moguća (npr. tehnički problem ili nepotpuni podaci).
Neke banke će umjesto boja koristiti emotikone.
Upozorenje: Banka neće blokirati uplatu!
Čak i ako je rezultat provjere “crven”, uplata se može izvršiti. Ali: odgovornost je u potpunosti na korisniku. Ako novac završi na krivom računu, povrat nije zajamčen.
U slučaju greške ili prijevare, ključno je odmah kontaktirati banku – i nadati se dobroj volji primatelja da novac vrati.
Instant uplate postaju obvezne
Od 9. listopada, sve banke u EU moraju nuditi instant uplate – prijenos novca u roku od 10 sekundi, 24/7, čak i vikendom. Iznos se odmah prikazuje na računu primatelja. Cijena? Ne smije biti viša od obične uplate.
Koga sve ovo pogađa?
Nova pravila vrijede za sve SEPA uplate u eurozoni – dakle u 36 zemalja, uključujući EU, Norvešku, Island, Švicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Monako, Andoru, San Marino i Vatikan.
Međutim, Švicarska i Velika Britanija još ne provode automatsku provjeru imena.
Na temelju čega je uvedeno?
Ova nova sigurnosna mjera dio je EU uredbe 2024/886, poznate kao “Verification of Payee” (VOP). Cilj: spriječiti prijevare i slučajne greške pri online uplatama.
