Austrija
Građani Austrije u strahu za svoje financijsko stanje
Pandemija koronavirusa ne utječe negativno samo na austrijsko gospodarstvo i tvrtke, već i na raspoloženje građana Austrije.
Prema istraživanju koje je provela Erste Bank čak 32 posto građana Austrije osjeća da je pod nekom vrstom financijskog pritiska. To se posebno osjeti kod osoba s nižim mjesečnim primanjima.
Ovo istraživanje pokazalo je i da 28 posto građana Austrije nema dodatne financijske rezerve, odnosno nemaju neku vrstu ušteđevine. Između ostalog, 73 posto ispitanika nema ni nekoga iz svog bližeg okruženja (bliža obitelj) tko bi mu mogao financijski pomoći.
Zbog svih ovih strahova građani Austrije smanjuju svoje izdatke. Istraživanje je pokazalo da je za vrijeme koronavirus pandemije 43 posto građana otvorilo neku vrstu štednje, a 11 posto ih najavljuje da će to učiniti u dogledno vrijeme.
Kada je u pitanju štednja i smanjenje izdataka, građani se najviše odriču odmora i putovanja, kao i kupovine odjeće i obuće.
- Muškarac upucan na ulici u Linzu, počinitelj u bijegu
- Sutra će negdje pasti i do 20 centimetara novog snijega
- Inspekcija rada u Austriji: Fokus na “rizičnim tvrtkama”
- Hofer više ne smije prodavati Dubai čokoladu
- Broj stečajeva u Austriji u 2024. nikad veći, dugovi u milijardama
Austrija
Muškarac upucan na ulici u Linzu, počinitelj u bijegu
Muškarac je upucan na ulici u četvrti Neue Heimat u utorak malo prije 11 sati. Policija je to nešto iza podneva potvrdila za “Heute” na upit.
Incidentu je navodno prethodila žestoka svađa dvojice muškaraca u autobusu. To je onda eskaliralo, a muškarci su izašli vani. Tada je jedan od njih iznenada izvadio pištolj i zapucao u drugoga. “Žrtva je pogođena u gornji dio tijela”, rekla je glasnogovornica izvršne vlasti za “Heute”.
Muškarac, 39-godišnji Čečen, prebačen je u bolnicu. Stanje mu je stabilno. Policija je za osumnjičenim napadačem raspisala potragu. U akciji je veliki kontingent specijalnih jedinica i helikoptera. Ulice su bile zatvorene, a vozila su provjeravana.
Austrija
Sutra će negdje pasti i do 20 centimetara novog snijega
Na meteorološkim postajama u Beču-Döblingu, Eisenstadtu i zračnoj luci Graz ove zime još uvijek nema stalnog snježnog pokrivača. To nije često bio slučaj; prvi pravi snijeg obično padne početkom prosinca ili čak u studenom. Nakon današnjeg datuma, ostalo je samo nekoliko ekstrema.
To bi se konačno trebalo dogoditi u srijedu. S pet tjedana zakašnjenja, Beč će također dobiti svoj prvi snježni pokrivač ove zime. Meteorolozi UBIMET-a prognoziraju od jednog do pet centimetara, ovisno o okrugu.
Žarište novog snijega je u istočnom podnožju Alpa. U St. Pöltenu je, primjerice, moguće do deset centimetara, od Ausseerlanda do Gutensteinskih Alpa u dolinama pet do 15, lokalno do 20 centimetara. Bijeli će biti i Salzburg i Linz.
U srijedu će prevladavati gusta naoblaka, a od gorja Wetterstein do sjevernog Gradišća mjestimice će padati snijeg. Tijekom dana intenzitet slabi, a snježna granica će se dizati od niskih nadmorskih visina do oko 400 m na istoku. Nasuprot tome, na krajnjem zapadu i od Istočnog Tirola do južne Štajerske često ostaje suho. U Podunavlju i na istoku puše umjeren do jak zapadni do sjeverozapadni vjetar.
Austrija
Inspekcija rada u Austriji: Fokus na “rizičnim tvrtkama”
Inspekcija rada ove godine svoje nadzore namjerava posebno usmjeriti na “opasne tvrtke”, odnosno one u kojima su rizici od nesreća i zdravlje posebno visoki.
Pomno će se kontrolirati i skladištenje opasnih materijala za rad, priopćilo je danas Ministarstvo rada i gospodarstva.
Potonju točku prati i konzultantska ofenziva prvenstveno usmjerena prema malom i srednjem poduzetništvu, navode u ministarstvu. Time se također želi osigurati izrada popisa radnih tvari i procjena. To je osnova za prevenciju bolesti među zaposlenicima.
Prema podacima ministarstva, lani je obavljeno 57.000 nadzora i 44.000 savjetovanja. U gotovo polovici nadzora (26.000) utvrđeno je kršenje zakona o zaštiti na radu. Fokus područja „Prevencija nasilja na radu” (800 provjera), „Sigurnost i zaštita zdravlja u uslugama dostave paketa” (oko 450 provjera) i „Osobna zaštitna oprema” završena su 2024. godine.
