Gospodarstvo trenutno bilježi snažan rast, a nezaposlenost je znatno ispod razine iz prethodne godine. No, hoće li nezaposlenost rasti više nego što je uobičajeno za sezonu, bit će poznato tek u listopadu.

A prognoza za 2023., koja je trenutno još uvijek gospodarski rast od 1,5 posto, vjerojatno se neće održati, očekuje ministar rada i gospodarstva Martin Kocher (ÖVP). Jer “već se vidi jače naoblačenje”, rekao je novinarima u utorak.

Gospodarski rast Austrije i dalje je iznad prosjeka EU-a, a tjedni ekonomski pokazatelj također je viši nego u istom tjednu prošle godine. No trenutni porast cijena energije “prijeteći” je za kućanstva kao i za tvrtke, smatra Kocher. Zato se sada radi na subvencioniranju troškova energije za poduzeća. Do toga će doći zbog pravila EU-a za “energetski intenzivne tvrtke” čiji troškovi energije čine više od tri posto prodaje. Visina subvencije tada će se vezati uz povećanje troškova energije, o čemu se još pregovara.

Kocher pretpostavlja da će od toga imati koristi “desetci tisuća” tvrtki – od proizvodnih preko prijevozničkih tvrtki do, primjerice, hotela sa saunom. Naime, zamisliv je širok raspon primatelja. S Kocherove točke gledišta, razdvajanje cijena struje i plina bilo bi još važnije od kratkoročne nacionalne potpore. Ali to se mora učiniti na razini EU-a. Kocher želi vidjeti fiksnu cijenu plina koji se koristi za proizvodnju električne energije. Ako je tržišna cijena plina viša, plin za generatore električne energije morao bi biti subvencioniran. To bi automatski ograničilo cijenu električne energije i dalo sigurnost tvrtkama koje planiraju. “Po mom mišljenju, to bi bilo optimalno rješenje”, kaže Kocher, jer se eliminiraju vrhovi cijena u proizvodnji električne energije i ostaje na snazi ​​tržišni mehanizam. Sličan model nedavno je predstavila Österreichs Energie, skupina za zagovaranje elektroenergetske industrije.

Kocher je izračunao i da je od početka godine za tvrtke u Austriji odlučeno smanjenje troškova rada izvan plaće za 0,4 postotna boda – smanjenjem doprinosa za osiguranje od nezgoda i stečajnog fonda za po 0,1 bod te smanjenjem doprinosa za fond izravnanja obiteljskog opterećenja (FLAF) za 0,2 postotna boda na 3,7 posto. “Naravno, to bi trebao biti i signal za pregovore o plaćama”. To stvara prostor za pregovore između poslodavaca i zaposlenika. Smanjenje troškova rada ‘izvan plaće’ “ne bi baš” iznosilo milijardu eura, ali bi išlo “u tom smjeru”.

Trenutačno se intenzivno vode rasprave o reformi osiguranja za slučaj nezaposlenosti, a razgovara se “gotovo svakodnevno” na svim razinama. Sporni su mogući stupnjevi u visini naknade za nezaposlene, mogućnosti za dodatna primanja, ali i mjere aktivne politike tržišta rada. U svakom slučaju, riječ je o dugoročnim strukturnim promjenama koje će stupiti na snagu najranije u ljeto 2023., a ne u kriznoj intervenciji.

Prema podacima Ministarstva rada, trenutno je bez posla 300.547 osoba, od čega su 235.073 nezaposlene, a 65.474 na školovanju. To znači da su u statistici zabilježene 8.884 osobe manje nego prije petnaestak dana, odnosno krajem kolovoza. Treninzi su značajno porasli u zadnja dva tjedna, a Kocher očekuje daljnje povećanje nakon ljetne stanke. Za skraćeno radno vrijeme pretprijavljene su 5.943 osobe, nešto manje nego krajem kolovoza. U isto vrijeme, Kocher je nedavno otkrio veliki interes za tu mjeru.

Situacija na tržištu rada je “gotovo iznenađujuće još uvijek vrlo dobra”, rekao je Kocher. Velika neizvjesnost u gospodarstvu još nije utjecala. S jedne strane, tvrtke su iz korona krize znale da moraju zadržati svoje kvalificirane zaposlenike. S druge strane, ima još rezervi iz vrlo dobrog prvog polugodišta.