Hrvatska
Godišnji odmor ovo ljeto u Hrvatskoj? Evo kakve cijene možemo očekivati
Godišnji odmor na moru mnogima je vrijeme koje čekaju gotovo pa čitave godine. Za građane koji žive u Austriji, ljetovanje u Hrvatskoj jedna je od stvari koje ne prepuštaju, a Hrvatska je za Austrijance uvijek top destinacija uz Italiju. No, mnogi tvrde kako je ljetovanje na Jadranu posljednjih godina sve skuplje. Hoće li se ove godine nastaviti taj trend ostaje nam tek da vidimo.
No, neki su već istražili cijene za ovo ljeto. Sedam noćenja u polupansionu u Makarskoj za jednu osobu košta 535 eura. Za isti broj dana u hotelu s tri zvjezdice koji se nalazi 350 metara od jedne od najljepših breljanskih plaža platit ćete 665 eura. Ako uzmemo u obzir četveročlanu obitelj, roditelje s dvoje djece, sedmodnevni boravak na jugu Dalmacije mogao bi koštati i gotovo 2000 eura (cijene za djecu su obično niže) Uzimajući u obzir ostale troškove, od putovanja, hrane, turističkih posjeta, za prosječan boravak na moru četveročlana obitelj treba izdvojiti u najmanju ruku 2500 eura.
Za dvije osobe jedno noćenje u apartmanu u Splitu stoji od 80 pa sve do 400 eura, ovisno o luksuzu koji si želite priuštiti. U mnogim ponudama u tu je cijenu uključen samo doručak. Cijene u Istri, ali i ostatku Jadrana su u istom cjenovnom rangu, a početne cijene apartmana za iznajmljivanje porasle su na oko 80 eura i to u jeftinijoj varijanti.
Za usporedbu, sedam dana na Krfu u Grčkoj stoji od 600 do 1500 eura, a na Siciliji od 700 do 2000 eura. Ali isto tako, za smještaj u nekim malo luksuznijim hotelima u Turskoj četveročlana obitelj treba izdvojiti i do 5000 eura.
No, sudeći po rezervacijama i početku proljetne sezone, Hrvatska će i ove godine bit hit destinacija.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
Hrvatska
Uskoro velike promjene kontrole ulaska i izlaska iz trećih zemalja u EU
Ministar Božinović je govorio o izazovima s kojima se današnja policija suočava, osobito u vezi s ilegalnim migracijama.
Naglasio je da Hrvatska, u odnosu na mnoge druge zemlje, ne mora značajno mijenjati svoj pristup, niti u komunikaciji niti u postupanjima. “Hrvatska policija je često bila meta neosnovanih napada, no uspjeli smo osigurati sve uvjete potrebne za ulazak Hrvatske u Schengen,” izjavio je.
Najavio je i promjene u kontroli ulaska i izlaska iz trećih zemalja članica EU. “Na sastanku ministara unutarnjih poslova EU u Luksemburgu, migracije su bile ključna tema. Vidljivo je da se europski narativ sve više usmjerava prema pitanjima sigurnosti i zaštiti granica. Nismo popuštali, ne popuštamo, niti ćemo popuštati prema onima koje možemo zakonito zaustaviti,” naglasio je Božinović. Najavio je i odgodu početka novih mjera kontrole na graničnim prijelazima, koje su prvotno bile predviđene za 8. studenog.
Zaključio je da, iako je Hrvatska ispunila sve uvjete za ovu promjenu, moguće je da će dolazak novih procedura izazvati gužve te da se na to treba dobro pripremiti. “U ovom trenutku nitko nema potpuno jasnu sliku o onome što nas očekuje,” zaključio je Božinović.
