Ekonomija
Godinu dana pandemije uzrokovalo snažan pad austrijskog gospodarstva
Godinu dana pandemije koronavirusa ostavilo je velike tragove na globalnoj, ali i i austrijskoj ekonomiji. Gotovo da nema države koja na svojim leđima nije i ne osjeća teret krize. U austrijskoj vladi rado naglašavaju kako se Austrija s krizom nosi puno bolje u usporedbi s drugim državama. Međutim, činjenično stanje godinu dana od početka pandemije posve je drugačije.
Suzbijanje pandemije korona virusa bacilo je austrijsko gospodarstvo u (duboku) recesiju. Na početku krize kancelar Kurz obećavao je milijarde eura pomoći, a gastronomija i trgovina, industrija kulture i organizacije događaja dugo su vremena bile zatvorene. Unatoč pritužbama poduzetnika o tromim isplatama i nedostatku sredstava, u Vladi su naglašavali da Austrija svoje obveze prema privatnom sektoru podmiruje na vrijeme te da u krizi stoji mnogo bolje nego druge zemlje. Mišljenja poduzetnika oko toga su i dalje podijeljena, ali nema sumnje da je državna pomoć ipak izdašnije nego li je to slučaj u drugim državama. Zato je veliki broj tvrtki i opstao. Unatoč zatvaranju i ograničavanju rada.
No, generalno gledano – gospodarski parametri nisu obećavajući. U zadnjem kvartalu prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je veliki pad. I u ovogodišnjim prognozama rasta Austrija ne stoji pretjerano dobro. Europska komisija u tekućoj godini očekuje rast od dva posto. Pesimističniju prognozu od Austrije ima još samo Nizozemska. S druge strane, ekonomisti OECD-a i dalje predviđaju negativne tendencije po austrijsko gospodarstvo. Prema njima Austrija bi krizu u potpunosti trebala prevladati tek početkom 2022. godine. “Covid kriza zemlju košta – zajedno s gubitkom prosperiteta i pomoći – 100 milijardi eura”, utvrdio je think-tank Agenda Austria.
Dublji uvod u brojke otkriva ogromne socijalne poteškoće. Nezaposlenost je snažno porasla, jednako kao i broj ljudi koji rade po modelu skraćenog radnog vremena. Najgore su pogođeni turizam i gastronomija. Primjerice, u najteže pogođenim turističkim zajednicama u Tirolu nezaposlenost je porasla za više od 1000 posto. Mnogi su ekonomsku patnju doživjeli iz prve ruke. To direktno djeluje na optimizam stanovništva koji s vremenom kopni. Pada i povjerenje vladi. Sve to stvara ambijent nesigurnosti na što građani Austrije i nisu baš navikli.
Ono što zabrinjava je činjenica da finalni račun pandemije još nije stigao. Zbog mjera austrijske vlade na snazi su brojne odgode plaćanja, a uz državnu pomoć tvrtke nekako i opstaju. Broj bankrota tvrtki je u 2020. godini pao za čak 40 posto. To znači da se konačni račun krize i njenih posljedica tek očekuje. Naplata će doći tek u razdoblju nakon krize, a to zabrinjava i austrijske građane, ali i političke vlasti na svim razinama.
Navedeno se savršeno odražava u činjenici da veći broj stanovništva vjeruje da će ekonomski problemi odnijeti više života od samog virusa. Godinu dana nakon krize – izlaz iz same krize, pogotovo u ekonomskom smislu – važniji je nego ikad.
- Od prošlog mjeseca svim građanima dostupan bonus od 900 eura
- Nakon nesreće sa smrtnim posljedicama Hrvat mora pred sud u Austriji
- Lančani sudar na A2 u Austriji
- 40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
- Dvoje mrtvih u sudaru brodova na Dunavu
Ekonomija
40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.
Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.
Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.
No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl
Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.
Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
You must be logged in to post a comment Login