Godinu dana pandemije koronavirusa ostavilo je velike tragove na globalnoj, ali i i austrijskoj ekonomiji. Gotovo da nema države koja na svojim leđima nije i ne osjeća teret krize. U austrijskoj vladi rado naglašavaju kako se Austrija s krizom nosi puno bolje u usporedbi s drugim državama. Međutim, činjenično stanje godinu dana od početka pandemije posve je drugačije.
Suzbijanje pandemije korona virusa bacilo je austrijsko gospodarstvo u (duboku) recesiju. Na početku krize kancelar Kurz obećavao je milijarde eura pomoći, a gastronomija i trgovina, industrija kulture i organizacije događaja dugo su vremena bile zatvorene. Unatoč pritužbama poduzetnika o tromim isplatama i nedostatku sredstava, u Vladi su naglašavali da Austrija svoje obveze prema privatnom sektoru podmiruje na vrijeme te da u krizi stoji mnogo bolje nego druge zemlje. Mišljenja poduzetnika oko toga su i dalje podijeljena, ali nema sumnje da je državna pomoć ipak izdašnije nego li je to slučaj u drugim državama. Zato je veliki broj tvrtki i opstao. Unatoč zatvaranju i ograničavanju rada.
No, generalno gledano – gospodarski parametri nisu obećavajući. U zadnjem kvartalu prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je veliki pad. I u ovogodišnjim prognozama rasta Austrija ne stoji pretjerano dobro. Europska komisija u tekućoj godini očekuje rast od dva posto. Pesimističniju prognozu od Austrije ima još samo Nizozemska. S druge strane, ekonomisti OECD-a i dalje predviđaju negativne tendencije po austrijsko gospodarstvo. Prema njima Austrija bi krizu u potpunosti trebala prevladati tek početkom 2022. godine. “Covid kriza zemlju košta – zajedno s gubitkom prosperiteta i pomoći – 100 milijardi eura”, utvrdio je think-tank Agenda Austria.
Dublji uvod u brojke otkriva ogromne socijalne poteškoće. Nezaposlenost je snažno porasla, jednako kao i broj ljudi koji rade po modelu skraćenog radnog vremena. Najgore su pogođeni turizam i gastronomija. Primjerice, u najteže pogođenim turističkim zajednicama u Tirolu nezaposlenost je porasla za više od 1000 posto. Mnogi su ekonomsku patnju doživjeli iz prve ruke. To direktno djeluje na optimizam stanovništva koji s vremenom kopni. Pada i povjerenje vladi. Sve to stvara ambijent nesigurnosti na što građani Austrije i nisu baš navikli.
Ono što zabrinjava je činjenica da finalni račun pandemije još nije stigao. Zbog mjera austrijske vlade na snazi su brojne odgode plaćanja, a uz državnu pomoć tvrtke nekako i opstaju. Broj bankrota tvrtki je u 2020. godini pao za čak 40 posto. To znači da se konačni račun krize i njenih posljedica tek očekuje. Naplata će doći tek u razdoblju nakon krize, a to zabrinjava i austrijske građane, ali i političke vlasti na svim razinama.
Navedeno se savršeno odražava u činjenici da veći broj stanovništva vjeruje da će ekonomski problemi odnijeti više života od samog virusa. Godinu dana nakon krize – izlaz iz same krize, pogotovo u ekonomskom smislu – važniji je nego ikad.
- Stroža AMS pravila mijenjaju tržište rada u Austriji
- U Austriji škola htjela razdvajati učenike po vjeri, ministarstvo stopiralo plan, sada na pomolu skandal
- Policija intervenirala u dva ozbiljna incidenta u Austriji, u oba umješani državljani Sirije
- OECD: Austrija među državama s najvišim porezima na rad u svijetu
- U Austriji se zatvara poznata firma, 330 radnika ostaje bez posla
