Austrija
Fušerske firme u građevini u Austriji, Hrvatu otpao dio fasade
Posljednjih godina u Austriji se sve češće susreće problem s fušerskim firmama u građevinskoj branši. Mnogi građani, uključujući i Hrvate koji žive i rade u Austriji, postali su žrtve nekvalitetnog rada i neodgovornosti izvođača. Posebno su pogođeni oni koji su se odlučili za renovaciju ili izgradnju kuća, fasada i interijera, nadajući se kvalitetnim uslugama koje opravdavaju visoke cijene. Nažalost, za neke je rezultat bio razočaranje, pa čak i materijalna šteta.
Slučaj Hrvata čija je fasada otpala
Jedan od takvih slučajeva prijavio je čitatelj našoj redakciji, Hrvat iz Beča, koji je želio ostati anoniman. Prošle godine angažirao je građevinsku firmu za renovaciju fasade svoje kuće, vjerujući preporukama poznanika. Radovi su završeni u roku, ali već nakon nekoliko mjeseci primijetio je prve probleme.
“Prvo su se pojavile pukotine, a nakon prve jače kiše dio fasade doslovno je otpao. Kad sam kontaktirao firmu, pravili su se da nisu odgovorni, tvrdeći kako je problem u staroj konstrukciji kuće, a ne u njihovom radu. Pokušao sam ih natjerati da saniraju štetu, ali su mi počeli ignorirati pozive,” ispričao nam je.
Na kraju je bio prisiljen angažirati drugu firmu kako bi popravila fasadu, što ga je koštalo dodatnih 10.000 eura.
Problem nekvalificiranih radnika
Prema stručnjacima iz građevinskog sektora, jedan od glavnih problema fušerskih firmi je zapošljavanje nekvalificiranih radnika. Često se događa da takve firme rade s minimalnim troškovima, koristeći jeftine materijale i ne pridržavajući se građevinskih standarda.
“U Austriji postoji mnogo manjih firmi koje nemaju adekvatne licence i kvalifikacije. Privlače klijente niskim cijenama, ali rezultat je često nekvalitetan rad,” objašnjava građevinski inspektor za Kroativ.
Građevinska industrija u Austriji sve se više suočava s pritiscima za strože kontrole i inspekcije. Udruge potrošača pozivaju vlasti da uvedu strože kazne za nekvalitetne izvođače te da bolje reguliraju proces licenciranja firmi.
Za sada, građanima se savjetuje da budu oprezni i da se dobro informiraju prije nego povjere svoj novac i imovinu nepoznatim firmama. Fušerski radovi ne samo da narušavaju kvalitetu gradnje, već mogu predstavljati i ozbiljan sigurnosni rizik.
Austrija
E-Control: Kupci u Austriji za struju i plin često plaćaju previsoke cijene
Dvije godine nakon energetske krize, mnoga kucanstva u Austriji i dalje plaćaju previsoke cijene za energiju.
Regulatorna agencija E-Control zabrinuta je zbog kupaca koji za struju i plin plaćaju četiri do pet puta više nego što je potrebno. Najpovoljnije tarife za nove korisnike struje trenutno se kreću od 10 do 11 centi po kilovat-satu, kako je u četvrtak izjavio član uprave E-Control-a, Wolfgang Urbantschitsch.
Urbantschitsch smatra da kupci vjerojatno nisu svjesno zaključili skupe tarife i da si ih ne mogu priuštiti. Čini se da je riječ o preopterećenosti temom troškova energije.
Mali postotak mijenja dobavljača
Urbantschitsch je također izvijestio da 52% korisnika struje i 54% korisnika plina nikada nisu promijenili svog dobavljača, unatoč tome što bi im promjena mogla donijeti značajnu uštedu – do 1.000 eura u prvom godini uz popust za nove korisnike.
Niski postotak promjena dobavljača, prema Urbantschitschu, rezultat je nedostatka transparentnosti. Samo oko 30% korisnika zna koliko plaća po kilovat-satu struje, a kod plina je to još niže – samo 16%. Većina anketiranih zna samo iznose svojih mjesečnih ili kvartalnih uplata, koji, međutim, ne odražavaju stvarne troškove.
Mjesečno obračunavanje
E-Control predlaže da bi pomak prema mjesečnom obračunavanju, umjesto godišnjeg, mogao pomoći. To je moguće s novim digitalnim brojilima (Smart Meter). Kupci bi tada brže primijetili promjene cijena i mogli na njih reagirati. Urbantschitsch podsjeća da imaju pravo na mjesečno obračunavanje te da svaki korisnik može zatražiti trenutnu cijenu od svog dobavljača energije.
Austrija
Zašto u dijelovima Austrije “nestaje svjetla”
22 općine iz austrijskih saveznim zemljama Gornje Austrije, Donje Austrije i Štajerske udružile su se kako bi stvorile najveću prirodnu noćnu zonu u zemlji, smanjujući svjetlosno onečišćenje. Projekt uključuje prilagodbu uličnih svjetiljki, smanjenje snage rasvjete i smanjenje vanjske rasvjete zgrada.
Veća zaštita od svjetlosnog onečišćenja
Ove općine, među kojima je i Nacionalni park Kalkalpen, poznate su po svom neoskvrnjenom noćnom nebu. Iako je Austrija poznata po tamnom noćnom nebu zbog niske gustoće naseljenosti, svjetlosno onečišćenje u zemlji raste, a u nekim prirodnim parkovima ono je poraslo za gotovo 50% u posljednjih 11 godina.
Utjecaj na životinje i ljude
Svjetlosno onečišćenje štetno je za ekosustave, jer utječe na ponašanje ptica, insekata, biljaka i drugih živih bića. Kroz noćnu rasvjetu, ptice gube orijentaciju, a kukci umiru na svjetlima. Biljke kasnije gube lišće, a na ljudsko zdravlje može negativno utjecati ometanje biološkog ritma, uzrokujući nesanicu, kronične bolesti, depresije i povećani rizik od srčanih bolesti i raka.
Prvi zakon protiv svjetlosnog onečišćenja
Austrija je također usvojila zakon za smanjenje svjetlosnog onečišćenja, a u općinama koje sudjeluju u projektu nastoji se smanjiti utjecaj umjetne rasvjete na zdravlje i prirodu.
Austrija
Opskrba plinom za zimu 2025/26 u Austriji je osigurana
Prema informacijama E-Controla, opskrba plinom u zimskom razdoblju 2025/26 bit će osigurana. Iako od siječnja više ne dolazi ruski plin putem plinovoda u Austriju, situacija je pod kontrolom. Ukrajina nije produžila tranzitni ugovor s Rusijom. Do 24. ožujka u austrijskim skladištima bilo je još 44 teravat-sati (TWh) plina. Sada je ključno napuniti skladišta do početka sljedeće sezone.
E-Control također izvještava da su skladišta dobro popunjena, a očekuje se da će opskrbljivači iskoristiti ta rezerviranja. Dvije najvažnije rute za uvoz plina sada su Njemačka i Italija. Na talijanskoj strani kapaciteti za uvoz već su prošireni, a planira se daljnje proširenje do 2026. godine. Za plinovod iz Njemačke, proširenje u gornjoj Austriji, poznato kao WAG Loop, bit će završeno do 2027. godine.
Prije početka rata u Ukrajini, Austrija je bila posebno ovisna o ruskom plinu, s čak 80 posto opskrbe iz Rusije.
