12.6 C
Beč
24. ožujka 2023.
Austrija

EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!

Ekološka organizacija Greenpeace objavila je podatak prema kojem je Austrija četvrti najveći uvoznik plastičnog otpada u Europskoj Uniji. Od Austrije samo još više uvozi Njemačka, Nizozemska i Belgija.

Ukupno 240.000 tona plastičnog otpada se uvozi ponajviše iz Njemačke, Poljske i Slovenije, a izvan EU iz Tajvana, Tajlanda i Meksika. Organizacija je kritizirala „netransparentnu i klimatski štetnu trgovinu plastičnim otpadom koja ekološke probleme prebacuje na plastiku i skriva ih iza lažnih obećanja“. Zbog toga zahtijevaju od austrijske Vlade kraj jednokratnog pakiranja i širenje sustava za višekratnu uporabu te transparentnije podatke.

Što se plastičnih flaša tiče, Austrija godišnje ima 40.000 tona smeća, a uz to dođe i 13.000 tona aluminijskih limenki. Austrija godišnje reciklira kod PET boca čak 40 posto smeća iz inozemstva, a službeno najveći broj dolazi iz Italije. No nije sigurno da li ambalaža dolazi iz Italije ili su i oni došli do Italije iz drugih zemalja. U službenim statistikama je trenutno nemoguće pratiti zemlju podrijetla smeća. Treba dodati kako se samo 25 posto plastike u Austriji zapravo i reciklira.

Greenpeace je dodao kako se mnoge tvrtke pretvaraju kako problem s plastikom imaju pod kontrolom, a istina je da se stvaraju planine smeća koje i dalje i rastu. Traže od tvrtki i politike značajno smanjenje nepotrebne ambalaže i korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu.

Lanci supermarketa koče širenje sustava za višekratnu upotrebu

U srpnju je Greenpeace kritizirao lance supermarketa Lidl, Hofer i Penny kod kojih je sustav za višekratnu upotrebu ravan nuli. Pozitivno mišljenje dobili su Interspar, Spar i Unimarkt, koji su u 2019. godini izgradili taj sustav. Ipak, pomak se generalno gledano ne vidi, iako prema jednom istraživanju čak 80 posto Austrijanaca želi više koristiti višekratne boce.

Višekratne boce su 1995. godine koristile u čak 80 posto slučajeva, a 2019. je taj podatak pao na 19 posto. Flaše za jednokratnu uporabu se samo u 28 posto slučajeva zaista i recikliraju, dok se ostatak pali ili prerađuje u foliju. U ovoj godini se povećao broj višekratnih boca kod mliječnih proizvoda i limunada, a pozitivan primjer je i pivo gdje je čak 50 posto proizvoda u takvim ambalažama.

Antonio Šećerović  
Foto: Ilustracija – Marc Newberry | unsplash       


Povezane vijesti:

Za ‘Kurzarbeit’ do kraja 2022. godine isplaćeno čak 9,82 milijarde eura

KROATIV

Austrija: U budućnosti lakše do ‘radnih papira’, u obzir se uzimaju i hrvatski, srpski i bosanski jezici

KROATIV

Slijedi promjena vremena: Vraća se snijeg i hladno vrijeme?

KROATIV