Connect with us

Austrija

EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!

Objavljeno

na

Ekološka organizacija Greenpeace objavila je podatak prema kojem je Austrija četvrti najveći uvoznik plastičnog otpada u Europskoj Uniji. Od Austrije samo još više uvozi Njemačka, Nizozemska i Belgija.

Ukupno 240.000 tona plastičnog otpada se uvozi ponajviše iz Njemačke, Poljske i Slovenije, a izvan EU iz Tajvana, Tajlanda i Meksika. Organizacija je kritizirala „netransparentnu i klimatski štetnu trgovinu plastičnim otpadom koja ekološke probleme prebacuje na plastiku i skriva ih iza lažnih obećanja“. Zbog toga zahtijevaju od austrijske Vlade kraj jednokratnog pakiranja i širenje sustava za višekratnu uporabu te transparentnije podatke.

Što se plastičnih flaša tiče, Austrija godišnje ima 40.000 tona smeća, a uz to dođe i 13.000 tona aluminijskih limenki. Austrija godišnje reciklira kod PET boca čak 40 posto smeća iz inozemstva, a službeno najveći broj dolazi iz Italije. No nije sigurno da li ambalaža dolazi iz Italije ili su i oni došli do Italije iz drugih zemalja. U službenim statistikama je trenutno nemoguće pratiti zemlju podrijetla smeća. Treba dodati kako se samo 25 posto plastike u Austriji zapravo i reciklira.

Greenpeace je dodao kako se mnoge tvrtke pretvaraju kako problem s plastikom imaju pod kontrolom, a istina je da se stvaraju planine smeća koje i dalje i rastu. Traže od tvrtki i politike značajno smanjenje nepotrebne ambalaže i korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu.

Lanci supermarketa koče širenje sustava za višekratnu upotrebu

U srpnju je Greenpeace kritizirao lance supermarketa Lidl, Hofer i Penny kod kojih je sustav za višekratnu upotrebu ravan nuli. Pozitivno mišljenje dobili su Interspar, Spar i Unimarkt, koji su u 2019. godini izgradili taj sustav. Ipak, pomak se generalno gledano ne vidi, iako prema jednom istraživanju čak 80 posto Austrijanaca želi više koristiti višekratne boce.

Višekratne boce su 1995. godine koristile u čak 80 posto slučajeva, a 2019. je taj podatak pao na 19 posto. Flaše za jednokratnu uporabu se samo u 28 posto slučajeva zaista i recikliraju, dok se ostatak pali ili prerađuje u foliju. U ovoj godini se povećao broj višekratnih boca kod mliječnih proizvoda i limunada, a pozitivan primjer je i pivo gdje je čak 50 posto proizvoda u takvim ambalažama.

Antonio Šećerović  
Foto: Ilustracija – Marc Newberry | unsplash       

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Austrija: Muškarac izletio iz auta hitne pomoći, pobjegao na autoput pa ga udario automobil

Objavljeno

na

By

Nešto prije 12 sati u utorak, očito mentalno oštećena osoba pobjegla je iz vozila hitne pomoći te je otrčao na A 14 (autocesta Rheintal/Walgau) u smjeru Tirola. Na cesti je osoba preskočila središnju zaštitnu ogradu i istrčala na kolnički trak prema Njemačkoj.

Tamo je osobu, o kojoj vlasti nisu dale više detalja, udario automobil. Vozač vozila je ostao neozlijeđen. Osoba je odbačena na kolnik, ali je ponovno ustala te je ozlijeđena nastavila hodati. Nedugo nakon toga muškarac je opet sišao s autoputa na obližnju livadu.

Hitna pomoć koja je bila prisutna na licu mjesta morala je potpuno zbunjenu osobu uhititi radi samozaštite i predati je na liječničku pomoć. Osoba je s ozljedama neutvrđenog stupnja prebačena u šok-sobu Državne bolnice u Feldkirchu i tamo joj je pružena pomoć.

Operacija je svojom veličinom izazvala golemu pozornost. U akciji su sudjelovala dva spasilačka vozila i vozilo hitne medicinske pomoći (NEF) s osam hitnih službi. Federalna policija bila je na licu mjesta s nekoliko patrola i helikopterom Libelle.

Nastavi čitati

Austrija

Potpuno novi AMS bonus uskoro dostupan – do 340 eura mjesečno

Objavljeno

na

Svatko tko prima socijalnu pomoć ili minimalac može se veseliti novom novčanom bonusu do 340 eura mjesečno. Novi “dodatak za osposobljavanje” dobit će osobe koje se doškolovavaju odnosno prekvalificiraju, odlučeno je u utorak amandmanom na Zakon o osnovama socijalne skrbi na Socijalnom odboru Nacionalnog vijeća. Time se želi “pogođenima pružiti najbolja moguća podrška pri ponovnom ulasku na tržište rada”, rekao je ministar socijalne zaštite Johannes Rauch (Zeleni).

“Do sada je takva subvencija bila rezervirana samo za primatelje naknade za nezaposlene ili hitne pomoći. Provedbu doplate za osposobljavanje za primatelje socijalne pomoći provode savezne države koje su također nadležne za socijalnu pomoć”, kaže nadležno federalno ministarstvo. za socijalnu djelatnost, zdravstvo, njegu i zaštitu potrošača. Zahtjev za doplatu za školovanje predan je u prosincu 2023., a sada ga krajem veljače mora odobriti Nacionalno vijeće, piše kroativ.at.

Novčani bonus ima za cilj dati poticaj onima koji su pogođeni da “iskoriste prednost dodatne obuke koju nudi služba tržišta rada”, prema ministarstvu. Bonus je vremenski raspoređen: Ako obuka traje duže od dvanaest mjeseci, iznosi 340 eura mjesečno. Ako traje između četiri i dvanaest mjeseci, doplata za obuku iznosi 204 eura mjesečno. A ako obuka traje manje od četiri mjeseca, primatelji socijalne pomoći dobivaju 68 eura mjesečno.

“Dodatak za obuku isplaćuje se oboljelima uz socijalnu pomoć za vrijeme trajanja obuke. Ne uzima se u obzir pri izračunu socijalne pomoći”, kažu u ministarstvu. Do sada (od 1. siječnja 2024.) takva se novčana potpora odnosila samo na primatelje naknada za nezaposlene i hitne pomoći. “Ako pogođeni primaju socijalnu pomoć uz naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć, ovaj dodatak za obuku ubuduće se više neće uzimati u obzir kao prihod”, kaže ministarstvo.

“Do sada su mnogi od pogođenih imali poteškoća priuštiti si duže tečajeve obuke i bili su prisiljeni prihvatiti loše plaćene poslove. Ovo je važan napredak, posebno u vrijeme kada očajnički tražimo kvalificirane radnike u svim sektorima. Prema našem procjenjuje se da će oko 2400 imati koristi. Ljudi imaju koristi od ove nove uredbe. Značajno poboljšavamo njihove šanse da više ne budu ovisni o društvenim mrežama i da ponovno mogu stajati na vlastite noge,” rekao je ministar za socijalna pitanja Rauch.

Nastavi čitati

Austrija

“Afera mljekara Gloggnitz”: Pet ljudi je umro, a šest ima trajne zdravstvene posljedice

Objavljeno

na

By

Muškarac iz Srbije (39) osuđen je na 13 mjeseci zatvora i morat će platiti novčanu odštetu u visini od 25.000 eura jer je pet ljudi umrlo, a šestero ima doživotne posljedice poslije trovanja kajmakom iz mljekare u kojoj je bio generalni direktor, piše Nova.rs.

Suđenju koje je održano prošli tjedan prethodila je serija trovanja listerijom od 2020. do 2022. godine, a kada su nadležni u Austriji proveli temeljnu istragu, dokazi su ih doveli do mljekare „Gloggnitz“ u W. Neustadtu u Donjoj Austriji. Sudski vještaci ustanovili su na suđenju da listerija koja je izazvala oboljenje kod ljudi pripada istom soju bakterije koji je pronađen i u proizvodima i u mljekari u ovoj oblasti.

Kako pišu mediji u Austriji, dvije osobe su zadobile trajno oštećenje mozga, dok su tri dobile kroničnu bubrežnu insuficijenciju, upalu pluća i malaksalost.

Mlađa žena je ispričala da se tijekom 2022. godine, nakon što je konzumirala proizvode iz mljekara, porodila sedam tjedana ranije, te kako je dijete odmah moralo biti priključeno na umjetnu ventilaciju, razboljelo se i pretrpjelo teži oblik sepse. Jedan građevinski radnik koji je konzumirao otrovni kajmak morat će se do kraja života da se hraniti uz pomoć sonde, jedna žena je ostala u invalidskim kolicima, a u sudnici se pojavila i udovica muškarca koji je umro od listerioze, bolesti koju bakterija izaziva. Teza tužiteljstva je da je svim ovim slučajevima zajednički kajmak.

Tvrtka Srbina proglasila je bankrot nakon što je u javnost isplivala informacija o zarazi, a na sudu se ispostavilo kako je ovo čak drugi put da je ova bakterija pronađena u ovoj mljekari. Prvi put je uočena 2018. godine, ali je optuženi Srbin rekao kako je to saznao tek kasnije.

Na suđenju koje je održano u četvrtak tužiteljstvo je iznenadilo kada je protiv optuženog Srbina iznijelo nove optužbe. Naime, sumnja se da je iz kase svoje tvrtke ukrao 6.600 eura te kako je fizički nasrnuo na suprugu i bivšeg zaposlenog u uredu ove tvrtke.

– Ozljede joj je nanio tako što ju je grubo uhvatio za vrat i ošamario – navodi su tužiteljstva. Tada je puštena i snimka incidenta na kojoj se vidi da žena glasno vrišti i kako je direktor odguruje, pišu austrijski mediji.

– Nisam je udario, stisnuo sam je i možda malo jače zgrabio – pravdao se optuženi pred sudom.

Inače, saslušanjem svjedoka otkriveni su brojni propusti u radu mljekare „Gloggnitz“. Ispričali su da su u mljekari imali miševe, plijesan, osjećao se neugodan miris, a rashladni uređaji nisu radili. Pored niza propusta u održavanju, također je utvrđeno kako zaposleni nisu prošli odgovarajuće obuke, te da dostavna vozila nisu bila odgovarajuće hlađena, prenosi Avaz.

Okrivljeni Srbin govorio je na suđenju o svojoj djelatnosti prije otvaranja tvornice sira. Radio je u kompaniji za preradu mesa 13 godina prije nego što je i sam kupio mesaru i pretvorio je u mljekaru. Negirao je bilo kakve higijenske probleme o kojima se može pročitati u rezultatima rada inspekcije. Prema riječima optuženog, bilo je samo poteškoća sa strojevima.

Da se postupak ne bi odugovlačio, donesena je odluka da se o novim optužbama odlučuje 14. ožujka. Ova presuda nije konačna.

Nastavi čitati
LM