Hrvatska
Đikić pozdravio novu retoriku Stožera
Hrvatski znanstvenik Ivan Đikić gostovao je N1 televiziji. Prilikom svoga gostovanja pozdravio je novu retoriku Stožera te je još jednom upozorio da su bolnice u Hrvatskoj gotovo pune.
Komentirao je rast broja oboljelih od koronavirusa. “Ne događa se ništa novo, sve je slično onome što smo imali i prošlu jesen. Sada imamo normalno ponašanje virusa, širi se još brže još, ali mi ga sprječavamo u tome da imamo veliki broj cijepljenih širom svijeta. To je jedna kontinuirana borba, naučili smo puno više, danas sa sigurnošću možemo reći da imamo dobre mjere, cjepivo, dobro ponašanje i da možemo s virusom izići na kraj. Samo treba imati odgovornost, oprez, transparentnost i pravilno komuniciranje s građanima. U mnogim zemljama se to pokazalo uspješnim”, rekao je Đikić.
Neke države potpuno ukidaju epidemiološke mjere, druge ih pooštravaju. Hrvatska je negdje u sredini. “Svaka zemlja ima svoj stav, svoje podatke i svoje znanstvenike i stručne ljude koji savjetuju Vladu. Danska je napravila odličan posao obrazovanjem građana i cijepljenjem preko 80 posto populacije i temeljem toga može napraviti sve, ukinuti sve mjere. Samo ne smije dopuštati da u zemlju ulaze oni koji nisu cijepljeni, nisu preboljeli virus ili nisu testirali. Hrvatska pokušavamo balansirati, što je nekada dobro, ali nije uvijek dobro. Mislim da se previše dodvoravamo, nismo sigurni što želimo pa odugovlačimo, čekamo, pa s trećom dozom koja se pokazala dobrom za staru populaciju, no mi još nekoga čekamo. Trebali bismo biti agresivniji, ići prema nekim mjerama koje su bazirane samo na točnim znanost podacima koji su lokalno primjenjivi u Hrvatskoj, tada bismo imali manji broj umrlih jer Hrvatska još uvijek ima dosta velik broj umrlih po broju stanovnika i to je nešto gdje moramo biti oprezni”, rekao je Đikić.
U Stožeru kažu da pomno prate situaciju, zasad ne planiraju oštrije mjere. “Kad budu brojevi tako loši, svaki stožer, i u Hrvatskoj i drugdje, će na temelju brojeva donijeti odluke. Sjetite se prošle godine, pred Božić. Vlada je govorila ‘nikad nećemo uvoditi stroge mjere’, a što je bila prva mjera pred Božić? Zabrana putovanja iz županije u županiju. Tko je to kritizirao? Ja osobno, koji sam govorio da trebamo pravilne mjere jer je ta mjera bila naprasac, brzo donesena, bez pripreme, ja sam argumentirano rekao da neće ništa donijeti jer je ljudi neće poštivati. Onda je došao potres i brzo je maknuta. Ako brojevi budu gori, ako u bolnicama dođe do zatrpavanja sustava i nećemo više moći osiguravati zdravlje, ali i život građana, mjere će se uvoditi i to bi svaka odgovorna vlada trebala komunicirati, a ne govoriti ‘mi smo najbolji’, ‘uvodimo najlakše mjere’…”, kaže Đikić te naglašava da su bitne prave mjere u pravo vrijeme.
A upravo je s nekim mjerama, smatra znanstvenik, Hrvatska kasnila. “Vrijeme je nešto gdje je Vlada kasnila, nije reagirala tjedan- dva prije, kad smo mogli smanjiti nekontroliran broj zaraženih. Nažalost bolnice nam se već pune u visokom broju. Slušajmo liječnike, oni nam govore istinu – mladi sve češće završavaju u bolnicama, simptomi oboljelih su teži, sve više ljudi umire, pogotovo oni koji nisu cijepljeni. Kad bi se svaki dan te poruke prenosile i na efektivan način pokazalo zašto moramo ići prema mjerama, takav način komunikaciji doprinio bi cijepljenju, angažmanu ljudi da budu oprezniji i da brinu o mjerama”, ističe Đikić.
Pozdravlja oštre poruke s današnje press konferencije Stožera, usmjerene ponajprije onima koji govore protiv nošenja maski, ali i nekih drugih mjera. “Očito se u Stožeru nešto dogodilo, pozdravljam njihovu retoriku. Načinom na koji smo se igrali sa znanstvenim podacima, na koji smo manipulirali s javnošću u zadnjih godinu dana bilo je neodgovorno. Stožer to nije trebao dopuštati. Trebao je isključivati iz javnog prostora, trebao je argumentirano pobijati, pogotovo ako to dolazi iz blizine Vlade, od članova Znanstvena savjeta. Te stvari su puno prije trebale biti restriktivno uklonjene pa se ne bi to prihvaćalo kao nešto čime se Vlada, Stožer i građani igraju. Današnja retorika Vlade je dobra, trebaju tako nastaviti, trebaju uvijek govoriti argumentirano, na strani znanosti i znanstvenih podataka”, rekao je Đikić.
Između antivaksera, antimaskera i antikoronaša, kaže Đikić, nema velike razlike. “Sve su to antiznanstveni akteri, svim tim ljudima je zajedničko da manipuliraju s javnosti, iznose parcijalne, strogo manipulativne i usmjerene poruke koje zbunjuju, uvode strah i manipuliraju s javnošću. Pogotovo onima koji nisu informirani. Najbolja borba protiv antiznanstvenih aktera je argumentirana, jasna i uistinu odgovorna politika vlade jer oni imaju najveću moć. Njima možemo pomoći mi znanstvenici, epidemiolozi, liječnici… Naš glas se puno puta čuje, ali glas antivaksera i ovih se isto brzo širi, zato što nikada nisu uistinu službeno pobijeni od strane vlade, ali to sada rade. Ako se to ne dogodi, vjerujte mi, ujesen i na zimu situacija u Hrvatskoj će biti gora, ne zbog korone, nego zbog odnosa među ljudima. Doći će do podjela, sukoba, do mogućih tragičnih događaja. To treba sasjeći sad, a jedini način je da vlada reagira i da vlada bude na strani znanosti i točnih podataka. To je baza cijele naše civilizacije – znanost”, zaključuje Đikić.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login