Ekonomija
“Digitalni euro” – EK predlaže okvir za uvođenje digitalnog eura
Europska komisija je u srijedu predložila uspostavu okvira za moguće uvođenje digitalnog eura te prijedlog da se osigura obavezno prihvaćanje plaćanja u gotovini kako bi se odagnao strah mnogih da bi digitalna valuta mogla posve istisnuti gotovinu.
Komisija je predložila i da digitalni euro, nematerijalna valuta, dobije status zakonskog sredstva plaćanja u europodručju, a trenutačno taj status imaju samo novčanice i kovanice eura.
Današnjim prijedlozima također će se osigurati da gotovina i dalje bude u potpunosti dostupna, dok će Europskoj središnjoj banci omogućiti da s vremenom razvije praktične aspekte digitalnog eura, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, javlja Hina.
Dodao je da bi plaćanje digitalnim eurom bilo “sigurno i zaštićeno, trenutačno i praktično – online i offline”.
Digitalni euro nudio bi mogućnosti koje i danas pružaju kartice i aplikakacije, ali i plaćanje bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama. Tzv. offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo i plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.
Za donošenje zakonskog okvira nadležni su zakonodavna tijela u EU-u, Vijeće i Parlament, ali konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura donosi Europska središnja banka. Komisija navodi da će do uvođenja digitalnog trebati nekoliko godina, u svakom slučaju neće ga biti prije 2028. godine.
Digitalni euro bio bi i jednakovrijedan gotovinskom. Za razliku od kripto imovine, digitalni euro bio bi novac središnje banke. Europska središnja banka jamčila bi da je siguran, da ima stabilnu vrijednost i da se može zamijeniti po nominalnoj vrijednosti za eurogotovinu. Nasuprot tome, kriptoimovina može značajno fluktuirati u vrijednosti i ne može se zajamčiti njihova zamjena u euro gotovinu.
Digitalni euro moći će se koristiti bilo gdje u europodručju, bez obzira gdje se platitelji nalazi i koju komercijalnu banku ili pružatelja usluga plaćanja koriste. Plaćanje će biti moguće u svakom trenutku, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Digitalni euro omogućio bi i osobama bez bankovnih računa da vrše ili primaju digitalna plaćanja i da besplatno pristupaju osnovnim funkcijama. Te funkcije uključivale bi i pretvaranje gotovine u digitalni euro i obrnuto. Trenutačno, oko četiri milijuna ljudi u EU-u nema bankovni račun što ih stavlja u nepovoljan položaj jer ne mogu, primjerice koristiti usluge elektronske trgovine.
Komisija navodi da bi digitalni euro poboljšao privatnost korisnika, a korištenjem digitalnog eura bez pristupa internetu privatnost korisnika bila bi jednaka kao da koristi gotovinu.
Komisija navodi da je cilj današnjih prijedloga osigurati da oni koji to žele i dalje mogu plaćati u gotovini, tako da se propiše zakonska obveza o prihvaćanju gotovine, što bi, između ostaloga, onemogućilo poduzećima da jednostrano uvedu isključivo bezgotovinsko plaćanje.
Komisija ističe da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, nego će biti još jedna dodatna mogućnost plaćanja.
Digitalni euro zabrinjava banke koje se boje zbog mogućeg velikog gubitka prihoda ako pojedinci masovno počnu povlačiti svoje pologe s računa i pretvarati ih digitalni euro, koji se za razliku od novčanica i kovanica na bi nalazio u njihovim bilancama.
Stoga Komisija predlaže da se ograniči iznos koji svaki pojedinac može imati u digitalnoj valuti.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
Ekonomija
BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji
Britanska naftna kompanija BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji do kraja ove godine. Kako je danas objavio BP, više od 260 lokacija, uključujući električne punionice, poslovanje s flotnim vozilima povezano s BP Austrija te udjele u upravljačkom društvu terminala u Linzu, trebali bi dobiti novog vlasnika do kraja trećeg kvartala 2025.
Dio benzinskih postaja trenutno vode zakupci sa svojim osobljem, dok su neke dio partnerskog modela distribucije brenda, izjavila je glasnogovornica BP-a za Austrijsku novinsku agenciju (APA). Ova prodaja dio je globalnog programa dezinvestiranja BP-a, vrijednog 20 milijardi američkih dolara (oko 18,54 milijarde eura). Sličan proces odvija se i u Nizozemskoj.
Završetak prodaje predviđen za kraj 2025.
Proces prodaje je već započeo, a do kraja trećeg kvartala 2025. BP planira objaviti ime potencijalnog kupca. Zaključenje transakcije očekuje se krajem 2025. godine, uz uvjet da regulatorna tijela odobre prodaju.
„Tijekom proteklih godina proširili smo poslovanje i postali drugi najveći lanac benzinskih postaja s vodećim brendovima u Austriji“, izjavio je predsjednik uprave BP Europa SE, Patrick Wendeler. Prema njegovim riječima, cilj prodaje je omogućiti novom vlasniku da nastavi uspješan razvoj poslovanja.
Ekonomija
Šok s cijenom čokolade! “Cijena po kilogramu skočila s 30 na 100 eura”
Cijene čokolade su dramatično porasle, a ugostitelji razmatraju hoće li povećati cijene deserata. Michael Wenzel iz restorana “Wia z‘Haus Lehner” u Linzu-Urfahru, koji već deset godina nudi omiljenu čokoladnu tortu, sada se suočava s velikim poskupljenjem. “Prošle godine kilogram čokolade koštao je 30 eura, sada je 100 eura”, izjavio je Wenzel.
Usprkos tome, ne planira povećati cijene svojih deserata. “Ne želim tražiti 12 umjesto 8 eura za desert. Gosti to ne bi razumjeli”, ističe Wenzel. Iako ga inflacija pritisne, on će troškove pokriti iz vlastitog džepa, bez povećanja cijena za goste.
Prema stručnjacima, glavni razlog poskupljenja čokolade je rast cijena kakao zrna na svjetskom tržištu, koja su porasla i do 400 posto zbog loših ubrana uzrokovanih sušama i slabim prinosima. Također, klimatske promjene koje utječu na uvjete u područjima oko ekvatora, gdje se uzgaja kakao, dodatno pogoršavaju situaciju.
