Ekonomija
“Digitalni euro” – EK predlaže okvir za uvođenje digitalnog eura
Europska komisija je u srijedu predložila uspostavu okvira za moguće uvođenje digitalnog eura te prijedlog da se osigura obavezno prihvaćanje plaćanja u gotovini kako bi se odagnao strah mnogih da bi digitalna valuta mogla posve istisnuti gotovinu.
Komisija je predložila i da digitalni euro, nematerijalna valuta, dobije status zakonskog sredstva plaćanja u europodručju, a trenutačno taj status imaju samo novčanice i kovanice eura.
Današnjim prijedlozima također će se osigurati da gotovina i dalje bude u potpunosti dostupna, dok će Europskoj središnjoj banci omogućiti da s vremenom razvije praktične aspekte digitalnog eura, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, javlja Hina.
Dodao je da bi plaćanje digitalnim eurom bilo “sigurno i zaštićeno, trenutačno i praktično – online i offline”.
Digitalni euro nudio bi mogućnosti koje i danas pružaju kartice i aplikakacije, ali i plaćanje bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama. Tzv. offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo i plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.
Za donošenje zakonskog okvira nadležni su zakonodavna tijela u EU-u, Vijeće i Parlament, ali konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura donosi Europska središnja banka. Komisija navodi da će do uvođenja digitalnog trebati nekoliko godina, u svakom slučaju neće ga biti prije 2028. godine.
Digitalni euro bio bi i jednakovrijedan gotovinskom. Za razliku od kripto imovine, digitalni euro bio bi novac središnje banke. Europska središnja banka jamčila bi da je siguran, da ima stabilnu vrijednost i da se može zamijeniti po nominalnoj vrijednosti za eurogotovinu. Nasuprot tome, kriptoimovina može značajno fluktuirati u vrijednosti i ne može se zajamčiti njihova zamjena u euro gotovinu.
Digitalni euro moći će se koristiti bilo gdje u europodručju, bez obzira gdje se platitelji nalazi i koju komercijalnu banku ili pružatelja usluga plaćanja koriste. Plaćanje će biti moguće u svakom trenutku, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Digitalni euro omogućio bi i osobama bez bankovnih računa da vrše ili primaju digitalna plaćanja i da besplatno pristupaju osnovnim funkcijama. Te funkcije uključivale bi i pretvaranje gotovine u digitalni euro i obrnuto. Trenutačno, oko četiri milijuna ljudi u EU-u nema bankovni račun što ih stavlja u nepovoljan položaj jer ne mogu, primjerice koristiti usluge elektronske trgovine.
Komisija navodi da bi digitalni euro poboljšao privatnost korisnika, a korištenjem digitalnog eura bez pristupa internetu privatnost korisnika bila bi jednaka kao da koristi gotovinu.
Komisija navodi da je cilj današnjih prijedloga osigurati da oni koji to žele i dalje mogu plaćati u gotovini, tako da se propiše zakonska obveza o prihvaćanju gotovine, što bi, između ostaloga, onemogućilo poduzećima da jednostrano uvedu isključivo bezgotovinsko plaćanje.
Komisija ističe da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, nego će biti još jedna dodatna mogućnost plaćanja.
Digitalni euro zabrinjava banke koje se boje zbog mogućeg velikog gubitka prihoda ako pojedinci masovno počnu povlačiti svoje pologe s računa i pretvarati ih digitalni euro, koji se za razliku od novčanica i kovanica na bi nalazio u njihovim bilancama.
Stoga Komisija predlaže da se ograniči iznos koji svaki pojedinac može imati u digitalnoj valuti.
Ekonomija
Poznata banka želi ukinuti 3.900 radnih mjesta
Njemačka banka Commerzbank najavila je ukidanje tisuća radnih mjesta, od kojih većina u Njemačkoj. “Ukupno, oko 3.900 radnih mjesta s punim radnim vremenom bit će ukinuto do 2028.”, objavila je banka danas. Pozadina ovoga je “dobitak učinkovitosti kroz digitalizaciju” i “povećano korištenje međunarodnih lokacija”, navodi se u priopćenju.
Banka je nadalje najavila da će povećati broj osoblja u drugim “odabranim” područjima, kao što su međunarodne lokacije, kako bi globalna radna snaga ostala konstantna na 36.700 stalno zaposlenih.
Prema informacijama, Commerzbank se namjerava fokusirati prvenstveno na “demografske promjene i prirodnu fluktuaciju” kada su u pitanju najavljena otpuštanja. Konkretno osmišljavanje kadrovskih mjera bit će predmet pregovora s radničkim tijelima koji će uskoro započeti, navodi se.
Prema vlastitim navodima, Commerzbank je prošle godine zabilježila rekordnu dobit od 2,68 milijardi eura. Financijskoj instituciji udvara se velika talijanska banka UniCredit, koja je postupno povećala svoj udjel u Commerzbanku na 28 posto i cilja na potpuno preuzimanje.
Uprava i predstavnici zaposlenika to oštro odbijaju. Njemačka vlada također je kritizirala “neprijateljske metode” banke i nazvala ponašanje “čudnim i neprikladnim”. Kupnjom dionica UniCredit je zamijenio saveznu vladu kao najveći pojedinačni dioničar.
Ekonomija
Val stečajeva u Austriji, u problemima i poznata bečka tvrtka
Val bankrota sada je pogodio i industriju putovanja. Jedna od pogođenih je bečka putnička agencija na Mariahilfer Straße.
Alpsko udruženje vjerovnika (AKV) u priopćenju za javnost objavilo je da je protiv imovine dta Touristik GmbH pokrenut postupak restrukturiranja bez samoupravnog upravljanja na Trgovačkom sudu u Beču.
Turistička agencija uglavnom nudi putovanja u Tursku, Grčku i Egipat. Trenutačno su zaposlena tri radnika.
Ukupne obveze iznose oko 2,5 milijuna eura, a pogađa 45 vjerovnika. Tvrtka kao glavni uzrok nesolventnosti vidi pandemiju korone. Tijekom tog razdoblja prihodi su naglo pali i kasnije se nisu mogli nadoknaditi.
Turistička agencija ima za cilj nastavak. To treba učiniti s investitorom. To znači da vjerovnici dobivaju kvotu od 20 posto koja se plaća u roku od dvije godine. Prema AKV-u, tek treba provjeriti trenutačno financijsko stanje.
Ekonomija
Svjetski div zatvara tvornicu u Austriji, bez posla ostaje 140 radnika
Tužna vijest za 140 zaposlenika u Gornjoj Austriji: Japanska elektronička grupa Panasonic – koja između ostalog proizvodi kamere i televizore – krajem prosinca zatvara svoju tvornicu u Ennshafenu (okrug Linz-Land). Kako se sada saznalo, radna snaga je u četvrtak primila loše vijesti.
Sjedište u Gornjoj Austriji proizvodi osnovni materijal za el. ploče koje se ugrađuju u bezbrojne električne uređaje. Jedan od kupaca je, primjerice, industrijski div AT&S iz Leobena (Štajerska). Prema “Oberösterreichische Nachrichten”, potrebno je pronaći “društveno prihvatljiva rješenja” za zaposlenike.
Lokacija u blizini Linza jedina je Panasonicova tvornica za proizvodnju ploča izvan Azije. Još jedan razlog za kraj, prema riječima glasnogovornice: “Europski tržišni udio u proizvodnji ove vrste komponenti smanjio se s oko 20 na dva posto u posljednjih 20 godina.”
Dok su SAD i Europa 2000. proizvodile oko 50 posto robe, danas se 85 posto proizvodi u Aziji, posebice u Kini. Problem je i slabljenje tržišta na kojem se ne očekuje rast.
Prema riječima glasnogovornice, navedena tvrtka je “gotovo posljednji proizvođač u Europi”. Svi ostali već su zaustavili proizvodnju ili su u procesu. Nakon zatvaranja tvornica u Ennsu se prodaje.
