Ekonomija
“Digitalni euro” – EK predlaže okvir za uvođenje digitalnog eura
Europska komisija je u srijedu predložila uspostavu okvira za moguće uvođenje digitalnog eura te prijedlog da se osigura obavezno prihvaćanje plaćanja u gotovini kako bi se odagnao strah mnogih da bi digitalna valuta mogla posve istisnuti gotovinu.
Komisija je predložila i da digitalni euro, nematerijalna valuta, dobije status zakonskog sredstva plaćanja u europodručju, a trenutačno taj status imaju samo novčanice i kovanice eura.
Današnjim prijedlozima također će se osigurati da gotovina i dalje bude u potpunosti dostupna, dok će Europskoj središnjoj banci omogućiti da s vremenom razvije praktične aspekte digitalnog eura, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, javlja Hina.
Dodao je da bi plaćanje digitalnim eurom bilo “sigurno i zaštićeno, trenutačno i praktično – online i offline”.
Digitalni euro nudio bi mogućnosti koje i danas pružaju kartice i aplikakacije, ali i plaćanje bez pristupa internetu, što nije moguće s karticama ili mobilnim aplikacijama. Tzv. offline digitalni euro omogućavao bi transakcije i bez internetske veze ako je druga strana u transakciji fizički blizu, bilo da je riječ o osobi ili o trgovini. To bi omogućilo i plaćanje i u udaljenim područjima s nepouzdanom internetskom vezom te u slučaju nedostatka komunikacijskih mreža ili nestanka struje.
Za donošenje zakonskog okvira nadležni su zakonodavna tijela u EU-u, Vijeće i Parlament, ali konačnu odluku o uvođenju digitalnog eura donosi Europska središnja banka. Komisija navodi da će do uvođenja digitalnog trebati nekoliko godina, u svakom slučaju neće ga biti prije 2028. godine.
Digitalni euro bio bi i jednakovrijedan gotovinskom. Za razliku od kripto imovine, digitalni euro bio bi novac središnje banke. Europska središnja banka jamčila bi da je siguran, da ima stabilnu vrijednost i da se može zamijeniti po nominalnoj vrijednosti za eurogotovinu. Nasuprot tome, kriptoimovina može značajno fluktuirati u vrijednosti i ne može se zajamčiti njihova zamjena u euro gotovinu.
Digitalni euro moći će se koristiti bilo gdje u europodručju, bez obzira gdje se platitelji nalazi i koju komercijalnu banku ili pružatelja usluga plaćanja koriste. Plaćanje će biti moguće u svakom trenutku, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Digitalni euro omogućio bi i osobama bez bankovnih računa da vrše ili primaju digitalna plaćanja i da besplatno pristupaju osnovnim funkcijama. Te funkcije uključivale bi i pretvaranje gotovine u digitalni euro i obrnuto. Trenutačno, oko četiri milijuna ljudi u EU-u nema bankovni račun što ih stavlja u nepovoljan položaj jer ne mogu, primjerice koristiti usluge elektronske trgovine.
Komisija navodi da bi digitalni euro poboljšao privatnost korisnika, a korištenjem digitalnog eura bez pristupa internetu privatnost korisnika bila bi jednaka kao da koristi gotovinu.
Komisija navodi da je cilj današnjih prijedloga osigurati da oni koji to žele i dalje mogu plaćati u gotovini, tako da se propiše zakonska obveza o prihvaćanju gotovine, što bi, između ostaloga, onemogućilo poduzećima da jednostrano uvedu isključivo bezgotovinsko plaćanje.
Komisija ističe da digitalni euro neće zamijeniti gotovinu, nego će biti još jedna dodatna mogućnost plaćanja.
Digitalni euro zabrinjava banke koje se boje zbog mogućeg velikog gubitka prihoda ako pojedinci masovno počnu povlačiti svoje pologe s računa i pretvarati ih digitalni euro, koji se za razliku od novčanica i kovanica na bi nalazio u njihovim bilancama.
Stoga Komisija predlaže da se ograniči iznos koji svaki pojedinac može imati u digitalnoj valuti.
Ekonomija
Egzistencijali problemi muče sve više građana Austrije pred Božić
Dok jedni planiraju božićne jelovnike i dobivaju darove, drugi ne znaju kako će financirati svoj život. Zabrinutost za vlastitu egzistenciju trenutačno se osjeća snažno, navodi krizna linija Psynot. Velika je potražnja i na društvenim tržnicama pred Božić.
Dežurni telefon Psynota već je zauzet tijekom cijele godine. U odnosu na prethodnu godinu broj poziva udvostručen je na prosječnih 1200 mjesečno. Glavni problemi su biti sami i obitelj, ali u posljednje vrijeme sve su veće i novčane brige.
Ulrike Walch iz Psynota kaže: “Jasno je da su ljudi zabrinuti zbog svakodnevnog života. Ljudi koji se oslanjaju na vanjsku pomoć prirodno primjećuju gdje je potrebno napraviti rezove, a također primjećujemo da Ljudi također brinu o tome.”
To možete osjetiti i na društvenim tržištima, potvrđuje voditeljica Graz Vinzimarkta Sigrid Wimmer: “Prošle godine smo imali između 110 i 120 kupaca dnevno, sada smo narasli na 150 kupaca. Ono što sada jako primjećujemo je da naši austrijski kupci hitno trebaju pomoć jer kažu da si više ne mogu priuštiti svakodnevni život.”
Situacija se pogoršava za Božić: Posebno tijekom blagdana, mnogi žele svojoj obitelji ponuditi nešto posebno, a za darove jedva da ostane novca. Voditelj Vinzimarkta u Grazu stoga je ove godine pokrenuo božićnu akciju – u sklopu akcije obiteljima je podijeljeno 200 prehrambenih paketa: “To su osnovne namirnice i sitnice za Božić unutra, kako bi naši kupci mogli i mogu poželjeti sretan Božić.”
Caritas također pomaže sa svoja tri tržišta solidarnosti u Knittelfeldu, Mürzzuschlagu i Hartbergu. Već dvije godine ovdje postoji sveukupno veća potreba za potporom. Potreba koja postaje vidljivija zbog povećane potrošnje oko Božića.
Ekonomija
Austrija: Još dva milijunska stečaja u građevinskoj industriji
Zaštitnici vjerovnika AKV i KSV1870 prijavili su u srijedu još dva milijunska stečaja u štajerskom građevinskom sektoru. S jedne strane pogođena je tvrtka H2 Hochbau koja je podnijela zahtjev za otvaranje postupka restrukturiranja u samoupravi. Državni građanski sud u Grazu imenovao je odvjetnika Maria Leistentritta za stečajnog upravitelja.
H2 Hochbau posebno je aktivan u stanogradnji, no kako smo već nekoliko puta pisali, ona je u krizi. S jedne strane su porasli troškovi, ali s druge strane postoji problem financiranja zainteresiranih za privatne stanove. Iz tvrtke kažu da je trenutačna situacija na tržištu nekretnina otežavala privlačenje isplativih narudžbi. Osim toga, postojala su značajna nenaplativa potraživanja na nekoliko građevinskih projekata. H2 Hochbau navodi obveze (obaveze) po knjigovodstvenoj vrijednosti od 3,75 milijuna eura, a pogađa 14 zaposlenika i 107 vjerovnika. U roku od dvije godine trebali bi dobiti kvotu od 30 posto. Imovina (po likvidacijskim vrijednostima) procijenjena je na 1,139 milijuna eura.
H2 Hochbau želi se reorganizirati, smanjiti troškove i nastaviti s radom. Rečeno je da se trenutačno vode razgovori s novim klijentima.
Drugi stečaj pogađa tvrtku Exakt am Bau, osnovanu 2011. godine. Tvrtka je specijalizirana za suhomontažne gradnje, kompletne toplinske izolacije i soboslikarske radove. Navodi se da su obveze oko 2,6 milijuna eura, ali više nema zaposlenih niti se planira restrukturiranje ili nastavak. Stečajni upravitelj Stefan Kohlfürst unovčit će imovinu, tri nekretnine.
Prema najnovijim projekcijama Udruge za zaštitu kredita iz 1870. godine, štajerska građevinska industrija ove godine bilježi 42 posto više nelikvidnosti – u apsolutnim brojkama vjerojatno će ih biti 141 do kraja godine. U svim sektorima, porast stečajeva je oko 20 posto na 734 u usporedbi s prethodnom godinom i 25 posto u usporedbi s 2019. Dolazi li uskoro kraj vala stečajeva? Naprotiv. KSV u narednoj godini očekuje zamjetan porast insolventnosti poduzeća u Štajerskoj.
Ekonomija
Poznata autokuća iz Burgenlanda ide u stečaj
“Danas vas moramo obavijestiti da smo podnijeli zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja tvrtke. Ovim zaustavljanjem u boksu želimo napraviti novi početak i izaći iz krize jači nakon generalnog remonta.”
Ovim je riječima “Auto Wiener” u srijedu putem društvenih mreža obavijestio svoje kupce o nelikvidnosti autokuće u Eltendorfu (okrug Jennersdorf).
Obiteljsko poduzeće, osnovano 2016., podnijelo je zahtjev pokrajinskom sudu u Welsu za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja, javlja Iris Scharitzer iz austrijske udruge Creditreform.
Stečajem je pogođeno osam zaposlenika i oko 40 vjerovnika. Imovina od 266.000 eura kompenzirana je s obvezama od 1,51 milijun eura.
Planom restrukturiranja predviđen je nastavak poslovanja tvrtke. Vjerovnicima se nudi kvota od 20 posto u roku od dvije godine. Plaćanje treba izvršiti u četiri rate od po pet posto.
Kao razlozi bankrota navode se korona kriza, pad potražnje, rast cijena i viši troškovi energije. Sve to, zajedno s “neučinkovitostima u radionici”, dovelo je do gubitka prodaje.
Kako navode iz “Auto Wienera”, usluga klasičnih automobila ubuduće se više neće nuditi. Na ostale usluge ne utječe nelikvidnost; termini u radionici također se mogu dogovoriti u bilo koje vrijeme.
