Hrvatska
Detalji strašne nesreće u Hrvatskoj, poginula mlada Austrijanka, još jedna osoba preminula
Dvije osobe mrtve, četiri teško ozlijeđene u frontalnom sudaru kod Prapatna
Pelješac, 26. srpnja 2025. – Umjesto opuštajućeg odmora u Dalmaciji, za skupinu od pet turista iz Tirola izlet na hrvatsku obalu završio je tragedijom. U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u petak poslijepodne između Prapatna i Ponikava na poluotoku Pelješcu, poginule su dvije osobe, a četiri su teško ozlijeđene.
Prema pisanju lokalnog portala Dubrovački Dnevnik, 74-godišnja vozačica iz mjesta Krvavec, s vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, iz zasad nepoznatih razloga prešla je na suprotnu stranu kolnika na državnoj cesti D8, unatoč središnjoj punoj liniji.
U tom je trenutku iz suprotnog smjera nailazilo vozilo u kojem su se nalazili turisti iz Austrije, najvjerojatnije u unajmljenom automobilu. Sudar je bio neizbježan.
26-godišnjakinja iz St. Antona preminula na putu do bolnice
Od siline sudara, 26-godišnja žena iz St. Antona am Arlberg zadobila je teške ozljede i preminula tijekom transporta u bolnicu. Ostala četiri putnika iz Austrije zadobila su teške tjelesne ozljede i morali su biti helikopterima prebačeni u obližnje bolnice.
Vozačica drugog automobila, 74-godišnja Hrvatica, preminula je na mjestu nesreće.
Policija još uvijek istražuje uzrok prometne nesreće i zašto je vozačica skrenula u suprotni trak.
Povećan rizik tijekom turističke sezone
Kako piše austrijsko-hrvatski magazin Kosmo, ljetna sezona u Hrvatskoj donosi i značajan porast rizika na cestama, prije svega zbog pojačanog prometa. Statistike pokazuju da broj smrtonosnih nesreća u Hrvatskoj prelazi prosjek Europske unije.
Najčešći uzroci prometnih nesreća uključuju neprilagođenu brzinu, umor vozača i alkohol. Osim toga, u zabačenim područjima poput Pelješca, vrijeme reakcije hitnih službi znatno je duže, što dodatno povećava rizik u slučaju nesreće.
Hrvatska
Ova Thompsonova pjesma je zabranjena na Europskom prvenstvu
Glazbeni odabir hrvatske rukometne reprezentacije izazvao je reakcije već na početku Europskog prvenstva u švedskom Malmöu. Švedski dnevni list Aftonbladet objavio je kako se pjesma Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo” više neće puštati u Malmö Arena.
Prema pisanju Aftonbladeta, nakon utakmice Hrvatske i Gruzije dio gledatelja reagirao je na emitiranje sporne pjesme u dvorani, zbog čega je list zatražio očitovanje organizatora. Nekoliko sati kasnije odgovor je stigao iz Europska rukometna federacija (EHF).
“Ova pjesma nije bila dio službene playliste za utakmicu. Sve glazbene liste unaprijed su pregledane i odobrene od strane organizacije i EHF-a. Hrvatska delegacija je na dan utakmice više puta tražila da se pjesma pusti, no zahtjev je svaki put odbijen”, naveli su iz EHF-a.
Federacija je pritom naglasila kako je činjenica da je pjesma ipak puštena “žalosna” te da se “nije smjela dogoditi”, ističući kako ne odražava vrijednosti koje Europsko prvenstvo promiče. Iako nisu pojasnili kako je do toga došlo, iz EHF-a poručuju da se sličan incident više neće ponoviti te da je o svemu interno obaviješteno osoblje dvorane.
Švedski list u tekstu dodatno pojašnjava kontekst, opisujući Marko Perković Thompson kao kontroverznu javnu osobu čije su pjesme i nastupi u prošlosti bili zabranjivani na međunarodnim sportskim događajima i u pojedinim europskim državama.
Hrvatska
Hrvatska policija na granicama sve više i detaljnije kontrolira buseve iz Srbije i BiH
Policija je posljednjih dana, zbog pojačanog međunarodnog autobusnog prometa kroz Hrvatsku, provela intenzivne kontrole na graničnom prijelazu Bajakovo. Tijekom nadzora utvrđen je velik broj prometnih prekršaja, zbog čega je izrečeno i naplaćeno više od 100.000 eura kazni, a najčešće nepravilnosti odnosile su se na manipulaciju podacima s tahografa.
Pojačane kontrole od 2. do 6. siječnja provodili su policijski službenici Mobilne jedinice prometne policije Ravnateljstva policije. Nadzorom su obuhvaćena ukupno 32 autobusa s registarskim oznakama Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Bugarske, Njemačke i Hrvatske, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Tijekom akcije zabilježeno je 38 slučajeva neovlaštenih zahvata na tahografskim uređajima. Osim toga, policija je utvrdila i niz drugih prekršaja, među kojima su nepravilno vođenje evidencije radnih aktivnosti, prekoračenje dopuštenog vremena vožnje, neispravni ili nefunkcionalni tahografi, kršenje propisa o obveznim odmorima vozača, tehnička neispravnost autobusa, vožnja bez važeće tranzitne dozvole kroz Hrvatsku te prekršaji propisani Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.
Za sve utvrđene nepravilnosti vozačima i vlasnicima prijevozničkih tvrtki izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 100.435,91 eura.
Iz policije poručuju kako će s pojačanim nadzorima autobusnog prometa nastaviti i ubuduće, s ciljem povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama i preventivnog djelovanja na sudionike u prometu.
Hrvatska
USA uskratila izdavanje useljeničkih viza građanima BIH, Crne Gore, Albanije, Kosova i S. Makedonije
Sjedinjene Američke Države od 21. siječnja prestat će izdavati useljeničke vize državljanima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Te se zemlje nalaze na popisu od ukupno 75 država obuhvaćenih ovom mjerom, objavio je Fox News pozivajući se na izvore unutar američke administracije.
Uz spomenute balkanske države, s europskog kontinenta na popisu su još Rusija, Bjelorusija, Moldavija i Gruzija. Među afričkim zemljama navode se Kongo, Sudan, Alžir i Somalija, dok su iz Azije obuhvaćene Iran, Irak, Afganistan i Jemen.
Uvođenje novih ograničenja
Kao glavni razlog ove odluke navodi se nastojanje američkih vlasti da smanje broj useljenika koji bi u budućnosti mogli postati korisnici javne socijalne pomoći u SAD-u. Američki State Department privremeno će zaustaviti obradu zahtjeva za useljeničke vize iz tih zemalja, sve dok se ne provede revizija postojećih postupaka za procjenu imigracijskih prijava.
Mjera se odnosi isključivo na useljeničke vize, odnosno one koje omogućuju trajni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući vize za stalni boravak (tzv. green card) i slične kategorije namijenjene osobama koje se žele trajno preseliti u SAD. Odluka ne obuhvaća turističke, studentske ni druge vize za privremeni boravak, poput onih za putovanja, obrazovanje ili poslovne svrhe.
Ovaj potez State Departmenta uslijedio je nakon odluke predsjednika Donalda Trumpa kojom su dodatno proširene i izmijenjene mjere ograničenja ulaska stranih državljana iz zemalja koje se smatraju potencijalnom prijetnjom nacionalnoj ili javnoj sigurnosti.
