Vijesti
Danas počinje novo suđenje pristalici IS-a: Navodno je obećao IS-u da će definitivno nastaviti borbu u Europi i Austriji
27-godišnji osumnjičeni pristaša radikalne islamske terorističke milicije Islamska država (IS) mora se danas ponovno pojaviti pred sudom u Beču. Iako je već jednom bio oslobođen, oslobađajuća presuda je možda bila pogreška.
U rujnu 2018. Čečen je u Beču oslobođen optužbi da je putovao u Siriju u ljeto 2014. – tada je imao 18 godina – i da se tamo pridružio IS-u. No, zbog novih dokaza, državno odvjetništvo je dobilo dozvolu za ponovno otvaranje slučaja.
Rođeni Čečenac mora po drugi put odgovarati na regionalnom sudu za terorističku organizaciju i zločinačku organizaciju jer je navodno rekao svom cimeru u zatvoru da se borio za IS protiv Jezida u Siriji i “također pucao na ljude. “ navodi se u optužnici iz iskaza bivšeg cimera.
Bivši cimer se obratio Federalnom uredu za zaštitu ustava i stavio se na raspolaganje kao svjedok. Zbog straha od čečenske odmazde, inzistirao je da bude anoniman kao osoba koja daje informacije.
Muškarac tvrdi da mu je optuženik ne samo pričao o svojim iskustvima u Siriji, već mu je na mobitelu pokazao 20-ak video snimaka na kojima se vidi s kalašnjikovom ispred uništenih kuća. Osim toga, Čečen je “obećao IS-u da će definitivno nastaviti u Europi i Austriji”, rekao je svjedok.
Prema optužnici, 27-godišnjak je navodno u lipnju 2014. s krijumčarom preko Bugarske i Turske stigao u grad Jarabulus na sjeveru Sirije i tamo podržavao IS, “bilo da je krenuo u oružani džihad ili provodeći druge pomoćne poslove (medicinska, liječnička ili druga zanimanja) te je kao član proglašenog kalifata rezidentno živio na njegovom teritoriju i preuzimao društvene poslove” stoji u optužnici.
U Austriju se vratio 27. srpnja 2014. jer mu je, prema tvrdnjama tužiteljstva, obitelj navela da mu je majka smrtno bolesna. No, prije odlaska uvjeravao je predstavnike IS-a da će “u svakom trenutku biti dostupan za ‘operaciju’ iz Austrije” stoji također u optužnici.
Ovaj 27-godišnjak je u zatvoru od svoje 19. godine. Ima bogat dosje, a nedavno je osuđen na šest godina zatvora zbog napada nožem na zatvorskog čuvara. Bez obzira na zatvorsku kaznu, 27-godišnjak je očito i dalje aktivan za IS i u sebi nosi odgovarajuće ideje.
U ćeliji u zatvoru Graz-Karlau navodno je poderao deku i od nje napravio lutku koja je u ruci držala puškomitraljez, a na pod je urezao riječi “Jihad”.
Do novih dokaza došla je i Uprava državne sigurnosti i obavještajne službe (DSN). Kopija podatkovne liste koja se može koristiti na sudu pokazuje da se ime optuženika nalazi na popisu od 5185 osoba s džihadističkim borcima koji su ušli u Siriju između početka i sredine 2014. godine. Relevantnu bazu podataka očito je vodio IS, a pohranjena je na USB sticku pronađenom u ratnoj zoni koji je došao u posjed FBI-a.
Saslušanje o terorizmu na regionalnom sudu održat će se uz znatno povećane mjere opreza. Optuženika se smatra vrlo opasnim i agresivnim, pa će u sudnicu vjerojatno biti prepraćen s lisicama, lisicama na gležnju i remenom oko struka. Podršku pravosudnoj straži u ponedjeljak će pružati policijske snage i službenici Ureda za zaštitu Ustava.
Svijet
Poznata Tiktokerica se vraća u Siriju: “Europa nije zdrava za moju djecu”
Sirijska influencerica Salma Naddaf napustila Dansku i vratila se u domovinu zbog “sukoba vrijednosti”
Sirijka Salma Naddaf, najpoznatija tiktokerica iz Danske, odlučila je nakon 11 godina života u Skandinaviji napustiti tu zemlju i vratiti se u Siriju. Njezinih više od deset milijuna pratitelja na društvenim mrežama moglo je pratiti emotivne objave u kojima se sa suprugom i troje djece oprašta od Danske i kreće prema Bliskom istoku — najvjerojatnije zauvijek.
U jednom dirljivom videu, kroz suze je objasnila da je odluku donijela zbog neslaganja s europskim vrijednostima. Kako je istaknula, presudni trenutak bio je kada je u školama svoje djece vidjela istaknute zastave duginih boja. Smatrala je da takvo okruženje nije prikladno za odrastanje njezine djece:
“Bilo je teško oprostiti se od ljudi među kojima sam živjela 11 godina, ali bila sam sigurna da moja djeca ne bi trebala odrastati u društvu koje ne dijeli naše običaje i tradicije.”
“Zastava duginih boja bila je prekretnica”
Naddaf je pojasnila da ju je na odluku potaknulo više stvari, no najviše ju je pogodilo kada je “zastava duginih boja postala dio svakodnevice u školi njezine djece”.
“Kad promjena spola postane tema poučavanja i svakodnevnog života, meni to ne izgleda kao zdravo okruženje. Možda neki to vide kao slobodu, ali ja to ne mogu prihvatiti,” rekla je 36-godišnja influencerica.
Iako je njezin TikTok profil najpraćeniji u Danskoj (više od tri milijuna pratitelja), Naddaf objavljuje isključivo na arapskom jeziku i ne obraća se danskoj publici. Popularnost je stekla tijekom pandemije, dijeleći savjete o roditeljstvu i kreativnim aktivnostima, a kasnije se preusmjerila na teme uređenja doma i „uradi-sam“ projekte.
U objavi na YouTubeu, koja je prikupila gotovo dva milijuna pregleda, Naddaf je napisala:
“Ovo je razlog zbog kojeg sam napustila Europu. I ne, neću požaliti zbog te odluke.”
Unatoč svemu, video završava porukom zahvalnosti: priznaje da je tijekom boravka u Europi naučila “toleranciju prema svim ljudima, bez obzira na rasu ili vjeru”, ali da je povratak u Siriju bio “nužan radi budućnosti djece”.
Podijeljene reakcije
Reakcije njezinih pratitelja bile su podijeljene. Većina je njezinu odluku pozdravila i citirala stihove iz Kurana. Jedna korisnica komentirala je da je to “najbolja odluka jer je Zapad postao mjesto kriminala i moralnog propadanja”.
Druga pratiteljica, koja živi u Europi, poručila joj je:
“Bog te blagoslovio, sestro. I ja bih se vratila, ali moja odrasla djeca to ne žele. Moli sa mnom da moj sin, koji je prihvatio europske običaje, ponovno pronađe pravi put.”
Salma Naddaf u Dansku je stigla tijekom sirijskog građanskog rata, zajedno s milijunima svojih sunarodnjaka. Nakon što je u prosincu 2024. svrgnut režim Bashara al-Assada i vlast preuzela islamistička opozicija na čelu s Ahmedom al-Sharaom, u zemlji je uspostavljen krhki mir.
Ipak, ne dijele svi optimizam Naddaf. Neki njezini pratitelji upozoravaju da se u Siriji još uvijek teško živi. Jedna žena napisala je da se i sama vratila, ali sada jedva preživljava jer nema posla. Druga je poručila:
“U Europi imam slobodu i sigurnost. U Siriji još uvijek nije sigurno živjeti. Neka vam Bog pomogne.”
Povratak Sirijaca još uvijek spor
Unatoč završetku rata, nema masovnog povratka sirijskih izbjeglica. Prema podacima humanitarnih organizacija, u prvoj polovici 2025. godine vratilo se tek nekoliko tisuća od ukupno 1,2 milijuna Sirijaca koji žive u Europskoj uniji.
Naddaf, s druge strane, ne mora brinuti za egzistenciju — zahvaljujući društvenim mrežama i dalje zarađuje više od 100.000 dolara godišnje, pa može nastaviti svoj posao i iz Sirije.
Svijet
Amerikanci ukinuli sankcije Miloradu Dodiku
Mnistarstvo financija SAD-a izbrisalo je s liste sankcioniranih Milorada Dodika, članicu Predsjedništva BiH, Željku Cvijanović, predsjednika NSRS Nenada Stevandića i ostale kojima su sankcije bile uvedene u prethodnom razdoblju.
Sankcije su ukinute svim fizičkim i pravnim licima iz Republike Srpske, koji su se našli na listi Ureda za kontrolu strane imovine SAD-a.
Iz američkog Ministarstva financija, pod kojim djeluje odjel za sankcioniranje, naveli su da se sankcije ukidaju zbog konstruktivnog djelovanja Narodnse skupštine RS.
“Sjedinjene Države redovno preispituju svoje sankcije da bi osigurale da iste promoviraju ekonomske ciljeve SAD, te ciljeve vezane za nacionalnu sigurnost i vanjsku politiku, o čemu se i ovdje radi. Osobe koje su danas skinute s liste nisu više predmetom odredbi o blokiranju zbog kojih su bila označena. Konstruktivno djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske zadnjih tjedana trebalo bi poboljšati razinu stabilnosti u Bosni i Hercegovini, a omogućit će partnerstvo sa Sjedinjenim Državama zasnovano na obostranim interesima, gospodarskim potencijalima i zajedničkom prosperitetu. Nastavit ćemo blisko surađivati s političkim i ostalim akterima iz cijelog političkog spektra u Bosni i Hercegovini kako bismo promovirali zajedničke prioritete”, naveli su u obrazloženju.
Sankcije su skinute i Alenu Šeraniću, ministru zdravlja Srpske, Milošu Bukejloviću, bivšem ministru pravde, Radovanu Viškoviću, bivšem predsjedniku Vlade, Igoru i Gorici Dodik, Petru Đokiću, ministru energetike, Srebrenki Golić, predsjedavajućoj Doma naroda Republike Srpske, Staši Košarcu, ministru spoljne trgovine BiH, Siniši Karanu, bivšem ministru unutarnjih poslova, Rajku Kuzmanoviću, bivšem predsjedniku Srpske, i drugima.
Ukupno je skinuto 48 pravnih i fizičkih lica s liste.
Cvijanović je na mreži X napisala kako su je po slijetanju u Pariz, gdje će se sastati s francuskim predsjednikom, dočekale lijepe vijesti da su skinute američke sankcije za 30 fizičkih i sedam pravnih lica iz Republike Srpske, uključujući i njene najviše dužnosnike.
“Prethodno su sankcije skinute za četiri osobe koje obavljaju važne poslove u sustavu vlasti Republike Srpske”, napisala je Cvijanović na mreži X.
Svijet
Tragedija u Sloveniji pokrenula puno pitanja, što će Slovenija napraviti s Romima?
Novo Mesto, 25. listopada 2025. — U slovenskom gradu Novo Mesto došlo je do tragičnog incidenta u kojem je 48-godišnji muškarac preminuo nakon sukoba ispred lokalnog kafića. Policija je privela 21-godišnjeg muškarca iz romske zajednice, osumnjičenog za sudjelovanje u napadu.
Nesretan događaj izazvao je val političkih i društvenih reakcija diljem zemlje. Slovenski premijer Robert Golob prihvatio je ostavke ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara i ministrice pravosuđa Andreje Katič, koji su se povukli zbog pritiska javnosti i kritika na račun neučinkovitosti državnih institucija u rješavanju problema međuetničkih napetosti.
„Ovo nije samo pitanje sigurnosti, nego i društvene odgovornosti,“ izjavio je premijer Golob, najavivši dodatne policijske mjere u jugoistočnom dijelu zemlje te ubrzane zakonske izmjene koje bi trebale poboljšati sustav integracije i nadzora.
Gradonačelnik Novog Mesta sazvao je i mirni prosvjedni skup kojim se traže “sistemske promjene” i bolja koordinacija lokalnih vlasti, policije i socijalnih službi.
Društveni kontekst
Romska zajednica u Sloveniji broji između sedam i dvanaest tisuća ljudi, što čini oko 0,4 posto ukupne populacije. Unatoč zakonskoj zaštiti koju jamči Zakon o romskoj zajednici iz 2007., brojni Romi i dalje žive u teškim uvjetima – u neformalnim naseljima, s ograničenim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj skrbi.
Organizacije za ljudska prava već godinama upozoravaju na duboko ukorijenjene probleme segregacije i socijalne isključenosti. Amnesty International navodi da su romska djeca često žrtve diskriminacije u obrazovnom sustavu, dok su odrasli suočeni s visokom stopom nezaposlenosti i predrasudama na tržištu rada.
Najavljene mjere
Slovenska vlada najavila je uspostavu mreže “višenamjenskih romskih centara” koji bi trebali pomoći u obrazovanju, zapošljavanju i društvenoj integraciji romske populacije. Uz to, planira se i jačanje terenskog rada socijalnih službi te pooštravanje zakona o sigurnosti u lokalnim zajednicama.
Dok javnost traži odgovore i pravednost, tragedija u Novom Mestu ponovno je otvorila pitanje koliko je Slovenija spremna suočiti se s dugotrajnim problemima manjinske integracije i međunacionalnih odnosa.
