Austrija
Cvjeta rad na crno: U Austriji sve vise prijevara sa socijalnim davanjima
Veliki problem u Austriji su prijevare sa socijalnim davanjima, izvijestila je financijska policija za 2023. godinu. Ljudi obično rade na crno i prikupljaju socijalne naknade kao što su naknada za nezaposlene, minimalni dohodak ili naknada za stanovanje.
Financijska policija zatražila je kazne u iznosu od 23,7 milijuna eura u 2023. godini. Najveći dio (20,1 milijun eura) proizašao je iz kontrola tržišta rada, 3,6 milijuna eura od ilegalnog kockanja, objavilo je u utorak Ministarstvo financija.
Ukupno je izvršeno oko 27.000 provjera. Broj prijava u području prijevara socijalnog osiguranja značajno je porastao, udvostručivši se sa 76 na 159 u prethodnoj godini.
“Važno je iznijeti učinak financijske policije”, rekao je u utorak ministar financija Magnus Brunner (ÖVP). U interesu opće prevencije, financijska policija mora biti “brza i uočljiva”, rekao je Alfred Hacker, voditelj Ureda za borbu protiv prijevara. Prošle godine kontrolirano je ukupno 51.356 zaposlenika. Od toga 4998 zaposlenika nije bilo uredno prijavljeno na socijalno osiguranje, a 3452 osobe radile su na crno bez radne knjižice. Za 4.147 osoba utvrđene su i povrede Zakona o dampingu u plaćama i socijalnom dampingu.
Za financijsku policiju puku kontrolnu aktivnost sve više zasjenjuje borba protiv organiziranog gospodarskog kriminala, rekao je u utorak Wilfried Lehner, šef financijske policije. Počinitelji su sve profesionalniji, a veliki slučajevi sve veći izazov, rekao je Hacker. Prošle je godine financijska policija istraživala nekoliko velikih slučajeva sa štetama većim od 100 milijuna eura.
Prijevare u socijalnom osiguranju također su veliki problem. Obično se koristi prijevara u kojoj ljudi rade na crno ili djelomično na crno, a također primaju socijalne naknade kao što su naknada za nezaposlene, minimalni dohodak ili naknada za stanovanje. Poslodavci svoje zaposlenike prijavljuju kao honorarne radnike, ali isplaćuju znatno veće plaće u gotovini i neoporezivo. Isplata sredstava se evidentira u računovodstvu fiktivnim fakturama fiktivnih tvrtki.
Novac se zapravo transferira, ali se odmah zatim ponovno podiže u gotovini i vraća se poduzetniku kao tzv. “povratna isplata”, koji zatim može izvršiti isplatu neprijavljene plaće. Prema podacima ministarstva, obujam takvih novčanih transfera iznosi više od 800 milijuna eura godišnje. U sklopu ovog modela prijevare financijska je policija prošle godine otkrila 152 lažna poduzeća i izbacila ih iz prometa.
Bio je posebno ekstreman slučaj u industriji čišćenja. Zaposlenici su bili zaposleni na pola radnog vremena, a primali su i naknadu za nezaposlene ili hitnu pomoć. Međutim, stvarno odrađeni sati bili su veći i plaćeni. Ministarstvo je izračunalo da su zaposlenici zaradili neto prihod od oko 3000 eura plus razna oslobađanja i naknade za stanovanje. U takvim slučajevima ne samo da se poduzetnici gone za društvene prijevare, već i zaposlenici za socijalne prijevare.
“Prijevara s povlasticama u kombinaciji s prijevarom iz socijalne skrbi jednostavno je iznimno unosan poslovni model”, rekao je Lehner. To je “win-win situacija” za poduzetnika i zaposlenika i stoga ju je teško otkriti. Najbolja poluga je preko lažnih tvrtki, koje financijska policija sve više izbacuje iz optjecaja. Kao rezultat toga, novi bi dolazili sve brže i brže.
Bilo je i mnogo reklama o zahtjevu za blagajnom. Prošle je godine financijska policija zaprimila više od 350 prijava na tu temu i informacija da u poduzeću nema distribucije računa, nema blagajne ili uopće nema evidencije.
No, smanjio se broj kontrola ilegalnog kockanja. Prošle godine financijska policija provela je 282 kontrole i oduzela 435 aparata za igre na sreću. U 2020. godini bilo je 689 kontrola. “Ilegalno kockanje praktički je potpuno nestalo iz gradske scene zbog velikog pritiska kontrole financijske policije”, stoji u priopćenju ministarstva. Međutim, povremeno se poker kockarnice ili kockarnice još uvijek nalaze u privatnim stanovima ili podrumskim barovima.
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
