Austrija
Čuvajte se lažnih stranica za kupovinu austrijskih vinjeta
Prilikom online pretraživanja i kupnje austrijskih vinjeta, neki korisnici su naišli na sofisticiranu prevaru koja vješto oponaša službenu stranicu ASFINAG-a, službene austrijske organizacije za naplatu vinjeta. Lažna stranica, koja vizualno gotovo ne odstupa od originala, vodi korisnike kroz sve faze kupnje, od odabira razdoblja za vinjetu do unosa podataka s kreditne kartice, prikupljajući tako osjetljive informacije, prenosi Autonet.
Ova prevara koristi sličnu domenu koja zavara korisnike i često se prikazuje kao prvi rezultat u plaćenim oglasima na Googleu kada netko upiše termine poput “austria vignette”. Lažni web se u oglasu prikazuje kao službeni, dok je stvarna stranica ASFINAG-a tek drugi ili treći rezultat na stranici pretraživanja. Primjerice, jedan korisnik, zagrebački odvjetnik, primijetio je da oglas vodi na domenu asflnagl.com umjesto na asfinag.at. A kada se stranica otvori, adresa bude sasvim drugačija. Iako je njemu to bilo sumnjivo, prosječan korisnik često ne obraća pažnju na adresnu traku pa nastavlja s kupnjom.
Sam proces prevare osmišljen je pažljivo – lažna stranica funkcionira gotovo identično originalnoj, nudi unos e-maila za potvrdu, odabir trajanja vinjete, pa čak i simulaciju popularnog platnog sustava Stripe za unos podataka o kartici. No lažna stranica je dostupna samo na engleskom i njemačkom jeziku, dok je službena ASFINAG-ova stranica lokalizirana na 14 europskih jezika. Također, lažna stranica omogućuje izbor datuma iz prošlosti, što je na pravoj stranici nemoguće.
Domena afsindgl.com registrirana je 26. listopada, a registrirana je u Tbilisiju, dok su plaćeni oglasi kupljeni putem “verificiranog oglašivača” iz Kazahstana. Google i ASFINAG su upoznati s prevarom, no lažna stranica i dalje aktivno djeluje putem oglasa koji lako zbunjuju korisnike.
Stručnjaci savjetuju korisnicima da uvijek provjere URL stranice na kojoj kupuju i da koriste isključivo službene izvore, osobito kod digitalnih usluga kao što su vinjete, kako bi se zaštitili od sličnih prevara.
Austrija
U mnogim vrtićima djeca imaju problema sa njemačkim jezikom
Nova studija otkriva dramatične jezične deficite u mnogim bečkim i austrijskim vrtićima. Sindikalist Paul Kimberger upozorava na ozbiljan problem u jezičnoj potpori djece.
Studija sa Sveučilišta pedagogije u Tirolu i Gornjoj Austriji pokazala je da vrtići u kojima djeca govore strani jezik kao materinji, a više od 50 posto djece dolazi iz takvih obitelji, imaju ozbiljne jezične i kognitivne probleme.
Paul Kimberger, predsjednik sindikata učitelja osnovnih škola, upozorava da je potrebno poduzeti restriktivne mjere u jezičnoj potpori. Naglašava da roditelji moraju preuzeti odgovornost i bolje sudjelovati u obrazovanju svoje djece.
Kimberger ističe da djeca koja nisu izložena redovitom čitanju imaju slabiji vokabular, dok djeca koja previše vremena provode pred ekranima kasnije imaju značajne poteškoće u učenju.
Također, pored jezičnih problema, neka djeca pokazuju i socijalne deficite, što je dodatni izazov u obrazovnom procesu.
Austrija
Sirijci nisu najbrojniji podnositelji zahtjeva za azil u Austriji
U veljači je u Austriji zabilježeno ukupno 1.397 zahtjeva za azil, a broj sirijskih zahtjeva i dalje opada. Iako su sirijski građani tradicionalno bili među najbrojnijima, u veljači je samo 315 sirijskih zahtjeva bilo podneseno, što je značajno smanjenje u odnosu na siječanj, kada je bilo 618 zahtjeva, te u odnosu na veljaču prošle godine, kada je bilo 1.308 zahtjeva.
Smanjenje broja sirijskih zahtjeva za azil posljedica je promjena u politici prema sirijskim izbjeglicama, kao i smanjenja broja prihvaćenih zahtjeva za azil. Ove godine, samo 39 sirijskih osoba dobilo je status izbjeglice. Usporedbe radi, 860 afganistanskih državljana dobilo je status azilanta.
Na prvom mjestu po broju zahtjeva za azil u veljači, kao i u siječnju, nalazi se Afganistan s 568 zahtjeva, od kojih je samo 120 novih. Ostali zahtjevi odnose se na obiteljske članove ili djecu rođenu u Austriji. Ovaj trend je povezan s odlukom Europskog suda da za afganistanske žene ne mora biti vođen individualni postupak, zbog čega žene često podnose zahtjev za azil kad im je odobren samo subsidiarni status.
U prvom dijelu 2025. godine podneseno je ukupno 3.315 zahtjeva za azil, što je smanjenje u odnosu na 4.489 zahtjeva u isto razdoblje prošle godine. Gotovo 52% podnositelja zahtjeva su maloljetnici.
Obiteljsku reunifikaciju trenutno karakterizira nizak broj zahtjeva, što je rezultat privremenog obustavljanja tog postupka od strane vlade. U veljači 2025. bilo je samo 60 zahtjeva za spajanje obitelji, dok je prošle godine bilo gotovo 1.000.
U Europi je do kraja veljače zabilježeno 131.056 zahtjeva za azil, što je smanjenje od 19% u odnosu na prošlu godinu. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Austrija se nalazi na devetom mjestu u EU prema broju zahtjeva u odnosu na broj stanovnika.
Smanjuje se i broj osoba u osnovnoj skrbi. Trenutno je njih oko 66.000, što je 1.500 manje nego na početku godine, a 55% njih su Ukrajinci. Ako se Ukrajinci izostave, broj je sličan onom iz 2020./2021. godine, prije ruske agresije na Ukrajinu.
Austrija
U Austriji raste broj ovrha
Broj zakazanih aukcija za ovrhe u Austriji u 2024. godini značajno je porastao. Prema najnovijoj analizi portala za analizu nekretnina “smart facts”, ukupno je zakazano 1.092 termina za ovrhu – što je porast od 32,7 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najveći porast zabilježen je u Salzburgu i Burgenlandu, gdje je broj zakazanih termina više nego udvostručen. Također, broj termina na 100.000 stanovnika porastao je s 9,0 na 11,9, što pokazuje povećanje važnosti u odnosu na broj stanovnika.
Najveći broj ovrha odnosio se na stambene nekretnine s 630 termina. Komercijalne nekretnine (265) i zemljišta (197) imali su manji broj ovrha, iako su i u tim kategorijama zabilježeni porasti.
Usporedba prema vrijednosti nekretnina također je pokazala rast. Ukupna procijenjena vrijednost nekretnina povećala se za 27,1 posto na 437 milijuna eura. Stambene nekretnine porasle su za 16,1 posto, komercijalne za 32,3 posto, dok su zemljišta zabilježila najveći porast od 60,2 posto.
