Hrvatska
Cijepljenje je znatno manje rizično od zaraze koronavirusom i svih njenih posljedica
Nuspojave su nešto što možemo iskusiti koristeći bilo koji lijek koji inače koristimo bez razmišljanja svaki dan, a najčešće se radi o povišenoj temperaturi ili nekoj vrsti malaksalosti.
Cjepiva protiv COVID-19 nisu iznimka. Štoviše, iako u najčešćim slučajevima većina cijepljenih osoba nema nikakvih nuspojava, za neke osobe nije neobično da dožive blaže nuspojave poput blaže boli na mjestu injekcije, povišene tjelesne temperature ili groznice. To je samo znak da njihov imunosni sustav reagira na cjepivo i stvara antitijela koja će ih štititi od virusa.
Ali, kao što brojke pokazuju, rizik od smrtnog ishoda nakon obolijevanja od COVID-19 neusporedivo je veći od rijetkih oblika teških nuspojava nakon cijepljenja i zato cjepivo ostaje najbrži i najsigurniji način da se vratimo starom načinu života.
Općenito, u Hrvatskoj je do sada cijepljeno 707.057 osoba s jednom ili dvije doze cjepiva i ukupno je utrošeno 907.575 doza svih odobrenih cjepiva. Zaprimljeno je ukupno 17 prijava za sumnju na najteže nuspojave koje su vremenski povezane s razdobljem cijepljenja, od kojih je do sada za 6 slučajeva zaključeno da ne postoji uzročno-posljedična veza, dok se 11 slučajeva još istražuje (više o tome na stranicama HALMED-a). Čak i kada bi se potvrdila povezanost teških nuspojava s cijepljenjem za svih 11 slučajeva koji se još istražuju, što tek treba utvrditi, to bi u najgorem slučaju dalo omjer od jedne teške nuspojave na 80.000 utrošenih doza.
Istodobno, na 335.173 potvrđena slučaja zaraze od koronavirusa od početka epidemije u Hrvatskoj, do danas su preminule 7182 osobe, što je jedna osoba na 47 potvrđenih slučajeva zaraze, što je daleko veći rizik i to sa smrtnim ishodom. Povrh toga, od preko 335 tisuća potvrđenih slučajeva zaraze, osim preminulih, treba uračunati i više od 29 tisuća ljudi koji su, nakon ozdravljenja od težih oblika oboljenja od COVID-19, otpušteni iz bolnice. Teži oblik oboljenja zadesio je jednu osobu na 11 potvrđenih slučajeva zaraze, odnosno jednu osobu na 140 u Hrvatskoj. Na to treba pribrojiti i nemali broj osoba koje, i nakon prebolijevanja bolesti COVID-19, i dalje trpe razne, više ili manje ozbiljne posljedice, od gubitka njuha i okusa pa do teških i trajnih oštećenja pluća ili drugih organa.
Sve su to više nego dovoljni razlozi za cijepljenje koje je, unatoč malim rizicima koje nosi, kao i svaki drugi lijek, ipak znatno manje rizično od zaraze koronavirusom i svih njenih posljedica.
- Hrvat u Austriji izveo “ludi trik” pa nestao bez traga
- Masovni sudar na A1 u Austriji, nekoliko ozlijeđenih
- Industrija i građevinski sektor u Austriji u padu: Tisuće radnika manje
- Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena
- Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio
Izvor: koronavirus.hr
Hrvatska
Na ovaj način možete provjeriti da li vas je uslikao radar
U modernom prometu, pitanje “Jesam li uhvaćen radarom?” postalo je uobičajeno među vozačima diljem Hrvatske. Svakodnevno, radari prate našu brzinu na cestama, a zbog sofisticirane tehnologije, vrlo je jednostavno saznati jeste li snimljeni. Kako biste saznali jeste li prešli ograničenje brzine, postoji nekoliko načina za provjeru, piše N1.
1. Kroz sustav e-Građani
Jedan od najsigurnijih načina da provjerite jeste li snimljeni radarom je putem sustava e-Građani. Ovaj sustav omogućava pristup informacijama o prometnim prekršajima, uključujući prekršaje zabilježene radarima. Ako imate aktiviran korisnički račun u e-Građanima, možete provjeriti vašu prometnu povijest putem opcije “e-Prometne prekršajne evidencije”. Tu možete vidjeti sve detalje o prekršajima, uključujući datum, vrijeme, lokaciju, brzinu, dopuštenu brzinu i iznos kazne.
2. Poštanske obavijesti
Drugi način provjere je tradicionalni – čekanje službene obavijesti putem pošte. Ako vas je radar snimio, obavijest će stići na adresu iz prometne dozvole vozila. Obavijest uključuje sve relevantne informacije o prekršaju i fotografiju vašeg vozila. Obavijest obično stiže unutar nekoliko tjedana od prekršaja, ali može potrajati i duže zbog različitih čimbenika.
3. Izravni upit u policijskoj postaji
Ako niste primili obavijest i niste sigurni jeste li prekršili brzinu, možete posjetiti policijsku postaju u kojoj možete provjeriti da li je vaš prekršaj zabilježen. Službenici će vam moći reći je li vaš vozilo snimljeno radarskom kontrolom.
4. Mobilne aplikacije
Postoje i mobilne aplikacije poput Waze, Radarbot ili Coyote koje koriste korisničke informacije u stvarnom vremenu. Korištenjem ovih aplikacija možete dobiti informacije o lokacijama radara i pratiti svoju rutu kako biste saznali jeste li prošli kroz područje s aktivnim radarom. Međutim, ove aplikacije ne mogu potvrditi da ste snimljeni, ali vam mogu pomoći u rekonstrukciji puta.
5. Društvene mreže i forumi
Na društvenim mrežama, posebno u Facebook grupama posvećenim prometu, vozači često dijele informacije o radarskim kontrolama. Provjerom tih izvora možete saznati jesu li radarske kontrole bile aktivne na vašoj ruti u određenom vremenu. Međutim, ove informacije nisu službene, stoga ih treba uzeti s oprezom.
6. Provjera statusa vozačke dozvole
Još jedan način indirektne provjere prekršaja je provjera statusa vozačke dozvole i negativnih bodova. Ako ste prekoračili brzinu, mogli biste dobiti negativne bodove, koji su evidentirani u vašoj vozačkoj evidenciji. Provjeru možete napraviti putem e-Građana ili u policijskoj postaji.
Zaključak: Provjera jeste li snimljeni radarom može biti jednostavna, ali zahtijeva da kombinirate nekoliko metoda. Korištenje sustava e-Građani i praćenje poštanskih obavijesti su najpouzdaniji načini. Osim toga, važno je uvijek poštivati prometne propise kako biste izbjegli kazne i doprinijeli sigurnosti na cestama.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
You must be logged in to post a comment Login