Hrvatska
Božinović: Austrija je poslala poruku svima – postoji problem s migrantima.
Ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović sazvao je konferenciju za medije na kojoj je govorio o ulasku Hrvatske u Schengen.
Podsjetimo, austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner protivi se širenju schengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, objavila je njemačka agencija dpa pozivajući se na austrijski list Kurier. “Nije prikladno glasati o proširenju kad sustav vanjskih granica ne funkcionira”, kazao je Karner tom austrijskom listu.
“Ništa se posebno ne događa. Razgovarao sam s ministrom. Austrija je oduvijek podržavala ulazak Hrvatske u Schengen i ona će imati najviše koristi od našeg ulaska”, rekao je Božinović. “Postoje neke zabrinutosti, ove godine je povećan broj ilegalnih migracija, porast je i preko 190 posto. I mi bilježimo porast. Kada je u pitanju Austrija, oni ne dolaze preko Hrvatske. No problem postoji što se tiče migracija.
U petak imamo izvanredno vijeće i tu će se raspravljati o cjelokupnom paketu migrantskih valova”, rekao je Božinović.
“Ovo je bila poruka koju je Austrija uputila svima na tom sastanku koji se organizira u petak u Bruxellesu, da se mora voditi računa o ukupnim problemima s migrantima. Prema informacijama koje imamo, bit će govora o tome”, dodao je.
“Dobar je signal da austrijski kancelar u srijedu dolazi ovdje i ovo će biti tema. Austrija ne vidi Hrvatsku kao problem i siguran sam da će to pokazati 8. prosinca kad će se donositi konačna odluka”, dodao je.
“Imamo porast migranata iz zemalja koje nikad nismo registrirali, to je bila posljedica liberalizacije viznog režima. Nakon Afganistana nam je jedno vrijeme najzastupljenija nacija bila Burundi. I to se bilježi i u ostalim državama članicama EU. To je potaknulo Komisiju i Vijeće na pritisak”, objašnjava Božinović.
“Ilegalne migracije će dugo ostati tema kojom ćemo se baviti”, dodao je. “Među članicama EU imate one kojima je pitanje migracija nešto tradicionalno, a imate i one koje se tek sad susreću s pitanjima migracija. Imate one koje su na vanjskim granicama i ni tu izazovi nisu isti. Italija je najviše zabrinuta zbog morske rute”, nastavio je Božinović.
“Hrvatska je jedan od većih dobitaka za Schengen”, zaključio je. Na upit o tome je li se čuo s Milanovićem, rekao je da se na ovu temu nikad s njim nije čuo jer je to najvećim dijelom u nadležnosti MUP-a.
“Siguran sam da će Austrija podržati naš ulazak”
“Siguran sam da će Austrija podržati naš ulazak. Kancelar dolazi u Hrvatsku i to pitanje će biti na dnevnom redu. Inače je kancelar do prije godinu dana bio ministar unutarnjih poslova. Kad je u pitanju Austrija, siguran sam da oni vide sve prednosti ulaska Hrvatske u Schengen”, kaže.
Na upit je li mu austrijski kolega rekao da će glasati za ulazak Hrvatske, Božinović kaže: “On je meni rekao da Austrija nikad nije bila protiv Hrvatske. Austrija je zabrinuta zbog migrantske krize. Češko predsjedanje je predvidjelo dvije odluke, jedna za Hrvatsku, a druga za Bugarsku i Rumunjsku.”
Na upit shvaća li ovo kao politički pritisak, kaže da Austrija od Hrvatske ništa ne traži.
Hrvatska dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta
Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u schengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta. Konačnu odluku donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.
To otvara mogućnost da samo Hrvatska uđe u Schengen, s obzirom na to da su u nizozemskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunjske. Odluku donose države članice EU, koje su istodobno članice schengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus. Austrija se dosad nije protivila ulasku Hrvatske u schengenski prostor.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
You must be logged in to post a comment Login