Austrija
Bonus od 500 eura, jednokratna isplata za nezaposlene, ograničenje cijena struje: Donosimo sve mjere austrijske vlade za suzbijanje inflacije
Vladin paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka: jednokratne isplate za umirovljenike, klimatski bonus od 500 eura, ograničenje cijena struje. Budući da je puno toga predstavljeno, mnogi su se u svemu ‘izgubili’. Upravo iz tog razloga donosimo sve mjere austrijske vlade.
Cijeli paket olakšica sastoji se od mnogo pojedinačnih točaka. Ukupno se za suzbijanje posljedica inflacije i golemog povećanja cijena energije u Austriji ulaže gotovo 35,2 milijarde eura. O prva dva paketa pomoći odlučeno je početkom godine, a o trećem u lipnju. Sada dolazi i ograničenje cijena struje, a slijedi i rasterećenje ostalih energenata za grijanje.
Detaljno sve mjere protiv inflacije
U kolovozu je za svako dijete uz obiteljski dodatak već isplaćeno 180 eura.
U rujnu će 300 eura dobiti ljudi s niskim primanjima, poput onih na socijalnoj pomoći, nezaposlenih i umirovljenika s minimalnim mirovinama.
500 eura: klimatski bonus i bonus za inflaciju
Kako bi se nadoknadila cijena CO2, svi u rujnu dobivaju klimatski bonus od 250 eura plus dodatnih 250 eura bonusa za povećanje cijene. To znači da sve odrasle osobe koje žive u Austriji dobivaju 500 eura. Za svako dijete se isplaćuje dodatnih 250 eura. Ljudi u najvišem poreznom razredu (50 posto) moraju platiti porez na inflacijski bonus, tako da dobivaju samo polovicu.
Obiteljski bonus se povećava
Obiteljski bonus će se 2022. povećati na 2.000 eura po djetetu ili 650 eura za djecu stariju od 18 godina. Ako obiteljski bonus nije uzet u obzir u obračunu plaća poslodavca, mora se podnijeti zahtjev prilikom prijave poreza zaposlenika početkom 2023. godine.
Istodobno će se takozvani dječji doplatak, odnosno porezna olakšica za roditelje s niskim primanjima, povećati s 450 na 550 eura. Može se prijaviti putem prijave poreza na rad početkom 2023. godine.
Za umirovljenike do 500 eura
U rujnu 2022. umirovljenici će od svog nositelja mirovinskog osiguranja primiti jednokratnu isplatu do 500 eura. Istodobno će se postojeće porezne olakšice za zaposlene i umirovljenike povećati jednokratno za 2022. do 500 eura (porezna olakšica za troškove života).
Porezna olakšica na troškove života mora se aktivno prijaviti u prijavi poreza zaposlenika početkom 2023. godine. Umirovljenici koji imaju pravo na jednokratnu isplatu nemaju pravo na poreznu olakšicu za troškove života.
Uredba usvojena tijekom korona krize 2020./21., da se dodatni dodaci i bonusi do 3.000 eura po zaposleniku isplaćuju bez poreza, bit će produžena na 2022./23.
Ukidanje hladne progresije
Od 2023. godine ukida se hladna progresija. To znači povećanje poreznog opterećenja zbog godišnjeg usklađivanja s inflacijom plaća i mirovina. Do sada se porezno opterećenje nadoknađivalo redovnim poreznim reformama. Ubuduće će se porezna stopa usklađivati godišnje. U tu se svrhu porezne razine i odbici usklađuju s 2/3 inflacije prethodne godine. Političari odlučuju kako će se raspodijeliti preostala trećina.
Beneficije su prilagođene CPI-u
Socijalne naknade kao što su obiteljski doplatak, porezna olakšica za djecu, naknada za brigu o djeci, naknada za studiranje i rehabilitaciju, naknada za bolovanje i prekvalifikaciju od početka 2023. kontinuirano će se usklađivati s indeksom potrošačkih cijena (CPI).
Troškovi rada izvan plaće su smanjeni
Troškovi rada izvan plaće trajno će se smanjiti od 2023. godine za 0,3 postotna boda.
Tvrtke čiji su troškovi nabave energije u 2021. godini iznosili najmanje tri posto vrijednosti proizvodnje i čiji je nacionalni energetski porez u 2021. godini iznosio 0,5 posto dodane vrijednosti trebale bi se moći prijaviti za bespovratna sredstva u 2022. godini.
Početkom godine iznos subvencije za zelenu električnu energiju i paušalna stopa subvencije za zelenu električnu energiju postavljeni su na nulu. Time svako kućanstvo u prosjeku uštedi od 90 do 100 eura.
Energetski vaučer u vrijednosti od 150 eura
Sva kućanstva dobila su naknadu za troškove energije u obliku bona u vrijednosti od 150 eura.
Naknada za prijevoz na posao povećana je za 50 posto. Za negativne porezne primatelje postoji jednokratna negativna porezna osnovica od 100 eura.
Najavljeno ograničenje cijena električne energije
Uz ograničenje cijene struje, svim kućanstvima do granice od oko 2.900 kWh električne energije kWh se obračunava po cijeni od 10 centi, samo za prekoračenje treba plaćati uobičajenu tržišnu cijenu. To donosi uštedu od 400 do 800 eura.
Austrija
Poznato zašto je jučer kružio helikopter iznad bečkog kotara Favoritena
Velika policijska akcija uslijedila je nakon pljačke u bečkom okrugu Favoriten. Policija je čak angažirala helikopter kako bi pronašla bjegunca, no potraga nije dala rezultata.
U petak poslijepodne, oko 14:15 sati, nepoznati muškarac odjeven u crno, s plavom zaštitnom maskom na licu i naoružan nožem, ušao je u trafiku u Favoritenu te zaprijetio vlasniku u njegovom uredu.
Potom je pretražio nekoliko ladica i ukrao novac iz blagajne. Nakon toga je pobjegao s plijenom, čiji iznos zasad nije poznat. Pljačkaš je sa sobom imao crni ruksak marke Under Armour sa srebrnim logom.
Helikopter uključen u potragu
Policijski službenici iz gradskog policijskog zapovjedništva Favoriten odmah su pokrenuli potragu, uz podršku policijskog helikoptera, no bjegunac im je uspio umaknuti.
Daljnju istragu preuzeo je bečki Ured kriminalističke policije. Sve korisne informacije, uključujući i anonimne dojave, građani mogu prijaviti u bilo kojoj policijskoj postaji.
Austrija
Najveća pogreška u pandemiji koronavirusa – Anschober otvoreno progovorio
Prije pet godina pandemija koronavirusa uzdrmala je Austriju. Sada bivši ministar zdravstva Rudolf Anschober otvoreno govori o tom razdoblju i pokazuje neočekivanu iskrenost.
Gotovo točno prije pet godina Austrija se našla u prvom lockdownu. Tadašnja vlada donijela je odluku o potpunom zatvaranju 16. ožujka 2020. Rudolf Anschober bio je imenovan ministrom zdravstva iz redova Zelenih tek dva mjeseca ranije.
Danas, pet godina kasnije, osvrće se na tadašnje događaje i njihove posljedice, koje se osjećaju i danas, te pritom ne izbjegava samokritiku.
Najveća pogreška
“Najgora mjera bila je, po mom mišljenju, nedostatak pripreme. To je zaista bio najveći problem koji smo imali”, priznao je bivši ministar zdravstva Anschober u intervjuu za Ö3.
“Trebali su nam tjedni da uspostavimo strukturu kojom bismo mogli upravljati pandemijom i provoditi mjere. Nismo imali krizni stožer, nismo imali pandemijski plan, a zakon o pandemijama bio je iz 1913. godine. Nedostajali su nam kadrovski resursi, nije bilo dovoljno zaposlenika”, rekao je Anschober.
Kritika prema planiranom istražnom odboru
Najavu FPÖ-a o pokretanju parlamentarne istrage o upravljanju pandemijom vidi kritično. “Stranačka politika tijekom pandemije je najgora moguća opcija, a politička analiza događaja samo će dodatno produbiti podjele u društvu.” Ipak, ako Nacionalno vijeće odluči osnovati istražni odbor, Anschober ističe da će se odazvati i svjedočiti “najbolje što zna i može”.
Po njegovom mišljenju, puno bi korisnije bilo da se takva analiza povjeri Europskoj zdravstvenoj agenciji kako bi se provela na razini cijelog kontinenta. “Potrebno nam je više europske suradnje kada je riječ o pandemijama – to nije samo nacionalno pitanje.”
Austrija
Dvojici S. Makedonaca u Austriji oduzeti automobili
Dvije osobe koje su vozile ekstremnim brzinama, a kojima su oduzeti i automobili, dva vozača pod utjecajem alkohola i niz drugih prekršaja – to je bilanca noći intenzivnih policijskih kontrola u Linzu. Najteži prekršaj počinio je 21-godišnjak koji je kroz zonu s ograničenjem od 70 km/h projurio brzinom od 191 km/h.
Opasne brzine na Salzburgerstraße
Mjesto prekršaja bila je Salzburgerstraße u Linzu, poznata po čestim slučajevima prebrze vožnje. Policijski službenici su prvo uhvatili 20-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije iz okruga Linz-Land, koji je vozio brzinom od 154 km/h unatoč ograničenju od 70 km/h. Policija ga je uspjela zaustaviti nakon kraće potjere.
191 km/h u zoni od 70 km/h
Nedugo zatim, policijski radar registrirao je još jednog ekstremnog vozača – 21-godišnjeg državljanina Sjeverne Makedonije, također iz okruga Linz-Land, koji je u istom području vozio čak 191 km/h. Pri takvoj brzini, sam kočioni put iznosi više od 360 metara, dok je ukupni zaustavni put nevjerojatnih 421 metar. I njega je policijska patrola uspjela zaustaviti.
Obojici vozača odmah su oduzete vozačke dozvole, a zbog ekstremnog prekoračenja brzine privremeno su im zaplijenjena i vozila.
Ukupno pet oduzetih vozačkih dozvola
Osim spomenutih slučajeva, vozačku dozvolu morali su predati još jedan vozač, koji je u istoj zoni vozio 125 km/h, te dva vozača pod utjecajem alkohola. Tijekom policijskih kontrola izdano je ukupno 40 prijava i 13 mandatnih kazni.
You must be logged in to post a comment Login