Connect with us

Austrija

Benko živi u skupocjenoj vili, mama plaća najamninu 238 tisuća eura mjesečno

Objavljeno

na

René Benko nastavlja voditi skup život. Osim odlaska u lov koji, kako se navodi, ima ozbiljne posljedice za njegove slavne goste, Benko i dalje živi u luksuznom imanju u Innsbruck-Iglsu. Ali mama Benko sada mora plaćati stanarinu za otmjeni dom.

Za najam Benkove vile mjesečno treba plaćati impresivnih 238.500 eura. Nije neobično za takav objekt. Ali kako si navodno “siromašni žongler” nekretninama može priuštiti luksuzni život? U slučaju njegove otmjene kuće, njegova majka, Ingeborg Benko, plaća stanarinu.

Nekretnina službeno pripada tvrtki koja je dio Benkove Laura Private Foundation, a koja ju je pak iznajmila Signa Holdingu koji je krajem studenoga 2023. otišao u stečaj. Za gradnju vile Benko je dao srušiti nekadašnji hotel dvorac i izgraditi novu zgradu, što je koštalo oko 60 milijuna eura.

Međutim, imovina nikada nije pripadala samom Benku, već firmi Schlosshotel Igls Betriebs GmbH & Co KG, tvrtki koja pripada privatnoj zakladi Laura nazvanoj po njegovoj kćeri. Zakladu su osnovali Benko i njegova majka, a korisnici su njegova majka, supruga i djeca. To objašnjava i zašto mama Benko plaća stanarinu za Juniora.

Operativno društvo je u rujnu retroaktivno sklopilo ugovor o najmu vile Benko s Benkovom majkom. Mjesečna neto kamata na glavnicu bila je fiksna na 238.500 eura. U to je uključena i najamnina pokretnina u iznosu od 57.000 eura. Iako ugovor o najmu isključuje podnajam ili prijenos vile, dopušteno je njeno prosljeđivanje korisnicima Laura Private Foundation ili njihovim bliskim rođacima, piše u četvrtak “Standard”, a prenosi Krone.

Sličnu cijenu Signa Holding plaća od 2021. A cijena najma je u svakom slučaju “na tržištima” ako se radi o 3 do 5 posto uloženog kapitala. To će, rečeno je, dokazati i odgovarajućim odlukama Upravnog suda.

U svakom slučaju, zaklada ne gubi novac zbog ugovora o najmu. U konačnici, dio raspodjele Benkovoj majci slijeva se natrag u Zakladu. Uglavnom perpetum mobile kada je najam u pitanju.

Advertisement

Austrija

Poznato kolika je bila prosječna satnica u Austriji prošle godine

Objavljeno

na

By

U Austriji postoje velike razlike u plaćama po satu ovisno o djelatnosti, saveznoj državi, obrazovanju i spolu. U 2024. godini izvršena je procjena satnica u Austriji. Jasno, zbog različitih promjena ove će godine rasti satnice.

Sada je konačno dovršena vrlo složena procjena: satnica (bruto) konačno je poznata. Ona je u prosjeku iznosila 17,49 eura. Međutim, postoje ogromne razlike unutar sektora, ali i među spolovima. No, udio onih koji moraju raditi za nisku satnicu od 11,66 eura ostao je isti već 15 godina (14,1 posto).

“Obuka ima jasan pozitivan utjecaj na potencijal zarade”, sažima generalni direktor Austria Statistik Tobias Thomas. Zaposlenici s višom ili višom tehničkom diplomom dobivali su gotovo duplo više bruto po satu od osoba s najviše obveznom školskom spremom. “Obrazovanje se isplati.”, ističe on

Prema istraživanju, najviše se zarađuje u opskrbi energijom (27,12 eura), zatim u informacijsko-komunikacijskim (24,63 eura) te financijskim uslugama i uslugama osiguranja (24,42 eura). Najniža bruto satnica bila je u ugostiteljstvu, ali u iznos od 11,16 eura nije uračunata napojnica.

U maloprodaji, drugoj najvećoj industriji, ljudi su u prosjeku zarađivali 15,30 eura po satu. Također zanimljivo: ljudi u kvalificiranim zanatima zarađivali su nešto više od 17,93 eura od uredskih radnika od 17,21 eura.

U svim su sektorima bruto satnice žena bile niže od bruto satnica muškaraca. Dok muškarci zarađuju 18,69 eura, žene tek 15,73 eura, odnosno 15,8 posto manje. Uostalom, 2006. godine ta je vrijednost iznosila 22,7 posto. Međutim, žene su i dalje znatno češće radile za niske plaće (20,6 prema 9,4 posto).

Gledano po obrazovnim kvalifikacijama, prosječno se zarađuje 13,15 eura bruto po satu s obveznom školskom svjedodžbom, 17,08 eura s pripravničkom kvalifikacijom i 20,42 eura s BHS maturom. Za zaposlenike s visokom ili višom stručnom spremom bruto plaće po satu iznosile su 24,17 eura i stoga su bile 1,8 puta veće od osoba s najviše školskom spremom.

Prema saveznim pokrajinama, najveća primanja bila su u Vorarlbergu 19,48 eura, a najmanja u Gradišću 15,40 eura. Vorarlberg je savezna država s najvećom razlikom u plaćama žena i muškaraca. Razlika u plaćama između spolova bila je najmanja u Beču.

Nastavi čitati

Austrija

Jučer zabilježen novi potres u Austriji

Objavljeno

na

By

U subotu, 1. veljače 2025., zabilježen je potres u blizini Judenburga (Štajerska). Kako javlja “GeoSphere Austria”, neki stanovnici Štajerske su “blago osjetili potres i također ga akustički percipirali”.

U subotu 1. veljače 2025. zemlja se zatresla zapadno od Judenburga (Štajerska). Kako prenosi “GeoSphere Austria”, radilo se o potresu magnitude 2,3. Stoga se ne očekuju štete na objektima ili slično. U području epicentra neki su stanovnici Štajerske osjetili potres, a neki su ga i čuli, zaključili su stručnjaci.

Nastavi čitati

Austrija

Pivo će u Austriji zbog jednog razloga poskupjeti za 11 centi

Objavljeno

na

Ako kod kuće imate puno (još uvijek) punih ili praznih pivskih boca, možete biti sretni: vrijednost praznih pivskih boca raste. Prvi put u više od 40 godina povećan je depozit piva, i to značajno.

Nakon više od 40 godina, polog za staklene boce za višekratnu upotrebu povećat će se s 9 centi (prethodno 1,2 šilinga) na 20 centi u nedjelju. Prema Udruzi pivara, staklene boce pogođene povećanjem depozita su one koje se trenutno polažu s 9 centi u automatima za povrat u supermarketima: to uključuje klasične pivske boce od 0,5 litara, ali i bijele staklene boce s čepom na navoj.

Budući da su “90 posto” ovih staklenih boca za višekratnu upotrebu pivske boce, Udruga pivara kaže da je inicirala, pregovarala i provela povećanje depozita. “Nizak depozit očito je doveo do toga da sve više ljudi baca boce i tako onemogućuje njihovo recikliranje”, objasnio je nedavno predsjednik Udruge pivara Karl Schwarz.

Staklene boce za višekratnu upotrebu koje završe u staklenoj ambalaži umjesto da se vrate u supermarket nedostaju pivovarama i drugim proizvođačima pića i, prema udruzi, nanose milijunsku štetu industriji. “Pretpostavljamo da će veći depozit osigurati skraćenje intervala povrata”, rekao je direktor Udruge pivovara Florian Berger.

U udruzi očekuju da će povećanje pologa rezultirati većim brojem vraćenih boca. “Ovim se štedi puno resursa u energetski vrlo intenzivnoj proizvodnji staklenih boca”, kaže predsjednik udruge Schwarz. Staklene boce za višekratnu upotrebu mogu se puniti do 40 puta.

Nastavi čitati
LM