Panorama
Beč proglašen europskom prijestolnicom drveća 2021.
Grad Beč okrunjen je titulom „Europski grad drveća” (European City of the Trees – ECOT) za 2021. godinu. Ovom se nagradom odlikuje izuzetna predanost austrijske prijestolnice urbanom ekosustavu. Brojnim istraživanjima i inovativnim mjerama Beč pridonosi boljoj prilagodbi ekosustava klimatskim promjenama.
Europsko vijeće za arborikulturu (European Arboricultural Council – EAC) od 2007. dodjeljuje ovu nagradu gradovima koji posvećuju posebnu pozornost svojim stablima. Voditelj radne skupine EAC-a za nagradu ECOT Jan Goevert istaknuo je održiv bečki sustav upravljanja oborinskim vodama: „Beč stoji uz bok najmlađim dobitnicima nagrade ECOT kao što su Apeldoorn za 2018. i Moskva za 2019. godinu. I ondje odlučujuću ulogu igraju stabla otporna na klimatske promjene i voda. Velika posvećenost Beča stablima može poslužiti kao primjer na koji se mogu ugledati drugi europski gradovi”, objašnjava voditelj skupine. Dodjela nagrada održana je 22. listopada u sklopu godišnjeg sastanka EAC-a u Beču. Osim već navedenih gradova među dosadašnjim dobitnicima nalaze se i Valencia, Prag, Amsterdam, Krakov i Frankfurt.
Bečko poduzeće za održavanje gradskih vrtova (MA 42) veliku pozornost posvećuje „zelenim plućima” grada. Osim što se brine o oko 500.000 stabala, zaduženo je i za planiranje, gradnju i održavanje 1000 gradskih parkova. Bečki stručnjaci osmišljavaju inovativna rješenja kako bi gradsko drveće učinili otpornijim na klimatske promjene, čime se poboljšava i kvaliteta života u gradu. Pritom važnu ulogu igra sustav navodnjavanja koji stvara najbolje uvjete za zdrava i vitalna stabla.
Inovativan princip „grada-spužve”
Drveću je potreban odgovarajući prostor za širenje korijenja u tlu s porama u kojima se zadržavaju zrak i voda, što u gradovima često nedostaje. Kod principa takozvanog grada-spužve ispod popločane površine postavlja se sloj šljunka i sitnijih čestica te se stvara više prostora za širenje stabala u tlu. Umjesto u kanalizaciju, oborinske vode usmjeravaju se u taj sloj koji ih poput spužve upija i zadržava, što stablima i tijekom vrućih ljetnih dana omogućuje opskrbu dovoljnom količinom vode. Ovakav princip sa sobom nosi brojne prednosti. Tako se, između ostaloga, na održiv način razvijaju zdrava i otporna stabla koja pozitivno utječu na gradsku mikroklimu, apsorbiraju ugljikov dioksid, svojim velikim krošnjama pružaju hlad, a kao staništa biljnih i životinjskih vrsta potiču i biološku raznolikost.
Briga o stablima u Beču kao primjer drugim gradovima
Kako je navelo stručno povjerenstvo nagrade, grad Beč ove je godine odlikovan prije svega zahvaljujući dobrom upravljanju stablima što uključuje i posebne mjere koje provodi gradsko poduzeće MA 42. Zanimljiva je činjenica da su djelatnici ovog poduzeća u suradnji s različitim stručnjacima razvili i patentirali poseban supstrat koji se sastoji od mineralnih i organskih tvari, a poduzeće ga i samostalno proizvodi. Koristi se prilikom sadnje stabala te pospješuje sposobnost skladištenja vode i prozračnost tla.
Sa skupinom stručnjaka izrađen je i popis vrsta drveća koje dobro podnose vibracije, zbijanje tla, visoke temperature i ostale čimbenike karakteristične za urbane sredine. Asortiman drveća u Beču kontinuirano se evaluira i prilagođava, a trenutačno obuhvaća oko 30 različitih vrsta. Na ulicama austrijske metropole najčešće se mogu naći javor, lipa, kesten, jasen, platana i košćela.
Godišnje se u Beču posadi oko 4.500 stabala, a na području grada nalazi se i oko 1.000 automatskih sustava za navodnjavanje. Mlada stabla koja nemaju ovakav automatski sustav zalijevaju se ručno najmanje jednom tjedno, a tijekom velikih vrućina i dva puta tijekom prve tri godine. Osim toga, na debla mladih stabala pričvršćuju se posebne vreće za navodnjavanje zahvaljujući kojima voda polako teče do korijena stabla te se ravnomjerno raspoređuje. Gotovo 150 djelatnika bečkog poduzeća MA 42 svakodnevno opskrbi gradska stabla s oko 300.000 litara vode, piše eurocomm.pr.
Austrijska prijestolnica također ima katastar stabala koji sadrži informacije kao što su vrsta i visina stabla, obujam debla i promjer krošnje, a u pojedinim slučajevima poznata je i godina sadnje.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login