Ekonomija
Beč: Još uvijek ništa od poreza na prazne stanove
Tisuće stanova u Beču trenutačno su prazni. S obzirom na porast najamnina i manjak stanova, grad želi uvesti porez na prazne stanove. Ali to bi morala uvesti savezna vlada, međutim ona to odbija uvesti.
Grad je u studenom prošle godine uputio dopis nadležnom Ministarstvu financija – u njemu piše da hitno traže porez na prazne stanove. Savezna vlada trebala bi poduzeti mjere ili prenijeti nadležnost za takav porez na savezne države. Jer trenutačno samo savezna vlada može odlučivati o porezu na prazne stanove. Ministarstvo financija sada je odgovorilo – namet će vjerojatno ostati samo na listi političkih želja Beča.
Jer Ministarstvo se protiv poreza na prazne stanove izjašnjava iz više razloga. S jedne strane, upražnjeno mjesto je često teško dokazati, tvrde u ministarstvu, “jer su potrošnja električne energije ili uvid u registar stanovništva samo indikativni”, stoji u odgovoru koji je dostupan ORF-u.
S druge strane, takav bi namet mogao dovesti do “povećanja ugovora o kratkoročnom najmu, koji su obično nepovoljni za najmoprimca”. Ministarstvo također strahuje od pokušaja utaje koje je teško dokazati, poput lažnih ugovora ili lažnih registracija. Osim toga, postoji rizik da će se naknada za prazne stanove uračunati u najamninu i tako prenijeti na stanare. “Čak i priznati stručnjaci za porezno pravo i stambena pitanja stoga sumnjaju u upravljački učinak nameta”, izjavili su iz ministarstva.
Osim toga, navodi ministarstvo, takav bi porez morao poštivati temeljno pravo na nepovredivost vlasništva i načelo razmjernosti koje je sadržano u njemu, kao i načelo jednakosti. Iz tih razloga, naknada za prazne stanove trenutačno nije na dnevnom redu ministarstva, već se razmatraju druge mjere “kako bi se i stanovi koji su izgrađeni za cjelogodišnje stambene potrebe osigurali ljudima koji ovdje žive”.
Beč je već 1980-ih imao odgovarajući porez. No, to je poništio Ustavni sud jer je to savezna stvar i Beč ne može sam o tome odlučivati.
Ekonomija
40 posto građana Austrije može zamisliti da radi u mirovini
Mnogi ljudi jedva čekaju dugo očekivani kraj svog radnog vijeka. Očito ima ljudi koji žele ili su sposobni raditi i nakon 65. godine.
Pokazuje to izvješće Silver Workers Report koje je izradio institut za istraživanje tržišta Marktagent u ime platforme za zapošljavanje Xing. U ožujku je ispitano 520 Austrijanaca u dobi od 50 do 75 godina.
Sukladno tome, gotovo četvero od deset ispitanih može zamisliti rad u dobi za mirovinu. Desetina kaže da zapravo žele završiti svoj profesionalni život kasnije nego je propisano.
No, 41 posto, većina, ipak želi otići u starosnu mirovinu. Glavni razlozi tome su vrijeme s obitelji, godišnji odmor, ali i fizičke tegobe. Čak 37 posto sudionika ankete voljelo bi prije dati otkaz na posl
Motivacija za rad nakon umirovljenja ne proizlazi samo iz financijskih interesa. 54 posto ispitanih izjavilo je da uživa u poslu. Više od polovice također cijeni ljudski kontakt putem radnog mjesta.
Među onima koji mogu nastaviti raditi i u mirovini razlozi su različiti. No, oko 35 posto ljudi koji mogu zamisliti da rade u starosti razmišljaju o protoku novca – čak i ako ne ovise o njemu. Prema odgovorima, to je ključni razlog za nastavak rada posebice muškaraca. 30 posto nastavilo bi raditi svoj posao ako bi to bilo financijski potrebno.
Ekonomija
Austriji sve više nedostaje radnika
Revizorski sud analizirao je stanje u vezi s nedostatkom kvalificiranih radnika u Austriji i Europi. Stoga je sada potrebna opća strategija.
U svom “Popisu nedostatka kvalificiranih radnika” Revizorski sud (RH) preporučuje izradu sveobuhvatne strategije. Prema RH, bilo bi moguće “bolje promicati željeno useljavanje kvalificiranih radnika iz trećih zemalja s Crveno-bijelo-crvenom iskaznicom (RWR Card)”. Kako bi se to postiglo, sustav je potrebno pojednostaviti i učiniti fleksibilnijim, istaknula je Margit Kraker, predsjednica Revizorskog suda.
Pojasnila je da je RH dobio uvid u cjelokupnu situaciju oko nedostatka kvalificiranih radnika. Izgledi za budućnost su otrežnjujući. Zbog “demografskog razvoja, dostupnost radnika u Austriji, kao i u cijeloj EU, smanjit će se tijekom sljedećih deset godina”. To znači da će u Austriji biti još manje radnika nego što ih ima sada. “Srednjoročno i dugoročno, očekuje se da će se nedostatak kvalificiranih radnika pogoršati”, rekao je Kraker u priopćenju za javnost, prenosi kroativ.at.
Kraker kao važnu prilagodbu vidi daljnji razvoj crveno-bijelo-crvene karte i razvoj ukupne strategije. ÖVP vidi potencijal za privlačenje više kvalificiranih radnika “stvaranjem novog posebnog pravila za turističke djelatnike iz država Zapadnog Balkana”.
SPÖ vidi priliku za poboljšanje uvjeta boljom integracijom tražitelja azila na tržište rada. Ali neće biti inicijative federalne vlade da se to učini. AMS čini malo ili ništa kako bi kvalificirao i motivirao migrante u Austriji za tržište rada. “Savezna vlada se fokusira samo na dovođenje sve više i više ‘ljudi iz daleka’ u zemlju. S obzirom na rastuće brojke nezaposlenosti, to je potpuno pogrešan pristup”, rekla je Dagmar Belakowitsch (FPÖ).
Međutim, situacija je i dalje napeta. Ministar rada Martin Kocher nedavno je razvio paket vrijedan 75 milijuna eura koji je trebao osigurati bolju integraciju migranata iz Sirije, Iraka i Afganistana na tržište rada.
Austrija
Inflacija na najnižoj razini još od rujna 2021
Inflacija u Austriji nastavlja slabiti. U travnju je stopa inflacije iznosila 3,5 posto na godišnjoj razini, pa je pala na najnižu razinu od rujna 2021. Najznačajniji pokretač inflacije bio je rast cijena u restoranima i hotelima (plus 7,6 posto).
Prvi put od početka naglog rasta potrošačkih cijena 2021., cijene plina imale su “značajan prigušujući učinak” na inflaciju, objavio je danas Statistički ured Austrije.
“Parant-aranžmani su također značajno pridonijeli padu inflacije u travnju, umjesto da su imali snažan učinak na povećanje cijena kao u prethodnih dvanaest mjeseci”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u izjavi za javnost.
No, poskupljenja u ugostiteljstvu “i dalje su iznad prosjeka”, a poskupljenja na benzinskim postajama “čak su i porasla”.
Razina cijena mikro košarice, koja je namijenjena dnevnim kupnjama, a uglavnom sadrži prehrambene artikle te dnevne novine i kavu u kafiću, u travnju je na godišnjoj razini porasla za 4,3 posto. Razina cijena mini košarice – tjedne kupnje koja uključuje hranu, usluge i gorivo – porasla je na godišnjoj razini za 4,9 posto.
You must be logged in to post a comment Login