Nakon mnogo godina na vrhu, Zürich je prednjačio na ovogodišnjoj Mercerovoj ljestvici. Razlog ispadanja Beča može se pripisati padu dostupnosti nekretnina za iznajmljivanje prikladnih za međunarodne primatelje, navodi se u priopćenju objavljenom u utorak.

U “Quality of Living Ranking 2024” globalne konzultantske tvrtke, gradovi diljem svijeta ponovno su ocjenjivani na temelju toga u kojoj mjeri zadovoljavaju svakodnevne potrebe iseljenika i njihovih obitelji. U obzir su uzeti političko i društveno okruženje, medicinski i zdravstveni aspekti, škole i obrazovanje, javne usluge, prijevoz i okoliš.

Zürich je ove godine bio na vrhu, a odmah iza njega su bili Beč i Ženeva na drugom i trećem mjestu. Kopenhagen je opet zauzeo četvrto mjesto. Auckland je slijedio na petom mjestu.

Prema Merceru, Zürich je dosegao prvo mjesto zahvaljujući izvrsnim javnim uslugama, niskoj stopi kriminala, živahnoj kulturnoj sceni i predanosti održivosti. “Ovi čimbenici, kao i cilj širenja interkontinentalnih zračnih veza, čine Zürich idealnim mjestom za međunarodne zaposlenike”, navodi se. Međutim, Zürich je također jedan od najskupljih gradova na svijetu, zbog visokih troškova stanovanja i prijevoza, kao i zbog cijene robe i usluga.

“Beč je izgubio mjesto na našem poretku u usporedbi s prethodnom godinom. To se može pripisati padu dostupnosti nekretnina za iznajmljivanje prikladnih za međunarodne ustupljene osobe”, rekao je Markus Kurth, voditelj globalne prakse mobilnosti za Njemačku i Austriju u Merceru. Međutim, Beč je uspio osvojiti bodove kada je riječ o dostupnosti internetskih veza.

Carina je krajem listopada u bečkoj zračnoj luci Schwechat zaplijenila jedanaest kofera s ukupno 170.000 cigareta i druge krijumčarene robe. “Nikada se nismo susreli s takvim količinama tijekom putovanja”, rekao je vođa carinskog tima Roland Karner.

Istaknuto je da je carinski tim za putne i mobilne kontrole 31. listopada uspio provesti “veliku operaciju povijesnih razmjera”. Od trojice putnika koji su dolazili iz egipatske prijestolnice Kaira zaplijenjeno je 852 šteke cigareta, oko 50 kilograma duhana za nargilu i 6276 tableta za potenciju.

Carina je već unaprijed bila na oprezu analizama rizika, a prva osoba koja je pregledana tijekom ključnog pregleda bio je 61-godišnji Talijan. Putovao je s četiri kofera. Kako je provjera rendgenskim aparatom pokazala, u njemu su bile samo cigarete i duhan za vodenu lulu.

Nedugo nakon toga, 30-godišnji Francuz i 49-godišnjak bili su također na kontroli na aerodromu. Kada su shvatili da im je prijatelj na kontroli, pokušali su izbjeći carinu, no to je ostalo samo na pokušaju. U njihovih su koferima otkrili cigarete, šišu duhan i tablete za potenciju.

“Naše analize rizika rade”, rekao je voditelj carinskog odjela Michael Kalcher. “Na taj način učinkovito sprječavamo krijumčarenje i štitimo tvrtke koje korektno posluju od ilegalne crne trgovine”, dodao je voditelj tima Karner.

Prema ministru financija Gunteru Mayru, redovito se postižu zapaženi uspjesi u borbi protiv ilegalno uvezene robe kako u cargo sektoru tako i u putovanjima: „Ako se iz milijuna kofera precizno izvuku pravi koferi, onda to pokazuje koliko je profesionalna borba protiv šverca”.

Beč dodatno učvršćuje svoj status vodećeg znanstvenog i inovacijskog centra kroz nove investicije u istraživanje, digitalni humanizam i potporu mladim znanstvenicima. Zahvaljujući značajnim ulaganjima i međunarodnim inicijativama, dunavska se metropola pozicionira kao ključni čimbenik u oblikovanju održive i digitalno odgovorne budućnosti.

Grad Beč dodatno učvršćuje svoj status centra znanosti i inovacija kroz niz novih mjera potpore koje je nedavno usvojila Gradska skupština. Među ključnim inicijativama ističe se organizacija prve međunarodne konferencije o digitalnom humanizmu 2025. godine, za koju je osigurano 300.000 eura potpore. Cilj ove konferencije je pozicionirati Beč kao globalno središte digitalnog humanizma i stvoriti platformu za raspravu o etičkim i društvenim izazovima digitalne transformacije.

Uz to, gotovo dva milijuna eura bit će izdvojeno za potporu znanstvenim projektima u 2025. godini, s maksimalnim iznosima od 70.000 eura po projektu za istraživačke institucije i 10.000 eura za pojedinačne istraživače. Također je uspostavljen program stipendiranja vrijedan 205.000 eura koji je usmjeren na mlade znanstvenike kako bi se potaknulo ostvarivanje njihovih inovativnih ideja i podržao razvoj karijere u dinamičnom znanstvenom okruženju Beča. Osim toga, bečki istraživački institut Complexity Science Hub Vienna dobio je potporu od 550.000 eura za istraživanje složenih sustava i razvoj modela primjenjivih na stvarne probleme.

Ove mjere potvrđuju posvećenost Beča znanstvenom napretku, digitalnim inovacijama i društvenom razvoju, učvršćujući njegovu međunarodnu poziciju kao centra izvrsnosti i digitalnog humanizma.