Hamburg – U hamburškoj podzemnoj željeznici u četvrtak navečer došlo je do događaja koji se, prema navodima policije, tretira kao mogući slučaj ubojstva.

Na postaji Wandsbek-Markt dvije su osobe smrtno stradale nakon što ih je udario vlak koji je ulazio u stanicu. Prema prvim policijskim informacijama, obje su osobe prethodno stajale neovisno jedna o drugoj na rubu perona. U trenutku dolaska vlaka jedna je osoba zgrabila drugu te su zajedno pali na tračnice.

Incident se dogodio oko 22 sata. Zbog sumnje na kazneno djelo ubojstva istragu je preuzela hamburška kriminalistička policija (Mordkommission LKA 41). Identiteti stradalih osoba zasad još nisu utvrđeni. Također, u ovom trenutku nije poznata pozadina događaja. Očevici su, prema policijskim navodima, na mjestu nesreće dobili psihološku i duhovnu podršku.

Događaj je imao posljedice i na javni prijevoz. Kako je priopćila tvrtka Hamburger Hochbahn AG putem društvene mreže X, promet na liniji U1 između postaja Wartenau i Wandsbek-Gartenstadt bio je obustavljen do kraja dana. Za putnike je organiziran zamjenski prijevoz autobusima. Očekuje se da će promet na toj dionici biti ponovno uspostavljen u petak.

U povodu tragične i još uvijek nerazjašnjene smrti 26-godišnjeg I. B. iz Vrgorca, koja je u crno zavila Vrgorsku krajinu i susjedno ljubuško selo Vojniće (BiH), iz kojeg ovaj mladić vuče podrijetlo, nakon upita Slobodne Dalmacije oglasilo se hrvatsko veleposlanstvo u Pragu.

Naime, mladić je prije nekoliko dana stradao u Češkoj. Obitelj još uvijek čeka rezultate istrage češkog Ministarstva unutarnjih poslova, kao i tijelo stradalog mladića kako bi ga mogli dostojanstveno pokopati.

Dok se čeka službeno očitovanje češkog MUP-a, oglasila se hrvatska veleposlanica u Pragu Ljiljana Pancirov.

”Svjesni smo težine situacije i u stalnom smo kontaktu s obitelji. Budite uvjereni da smo učinili, kao i da i dalje činimo, sve što je u našoj moći kako bi se tijelo mladića što prije prevezlo u Hrvatsku i kako bi se slučaj riješio. Nadam se da razumijete da ne možemo utjecati na tijek istrage, kao ni javno davati izjave ili komentirati ovaj slučaj”, kazala je hrvatska veleposlanica u češkoj prijestolnici za Slobodnu Dalmaciju.

Španjolska vlada dekretom namjerava dodijeliti privremenu dozvolu boravka i trenutačnu radnu dozvolu za oko 500.000 migranata bez reguliranog statusa, a prema nekim procjenama broj bi mogao doseći i do 800.000 osoba.

Riječ je uglavnom o ljudima koji već rade u poljoprivredi, turizmu i uslužnim djelatnostima, često bez ikakve pravne zaštite. Kako bi ostvarili pravo na dozvolu, migranti će morati dokazati da su se nalazili u Španjolskoj prije 31. prosinca 2025., da su u zemlji boravili najmanje pet mjeseci te da nisu kazneno osuđivani.

Dozvola će vrijediti godinu dana, a nakon toga će se moći pretvoriti u redovnu boravišnu dozvolu. Podnošenje zahtjeva trebalo bi započeti u travnju, nakon što dekret stupi na snagu.

Oporbene stranke desnice, PP i Vox, upozoravaju na moguće „privlačne učinke“ i dodatni pritisak na tržište rada i socijalni sustav. Vlada, s druge strane, ističe da će legalizacija smanjiti rad na crno, povećati uplate u socijalne fondove i priznati realnost da su migranti već važan dio gospodarstva.

Prema službenim podacima, početkom 2025. Španjolska je imala 49,1 milijun stanovnika, od čega je 19,3 posto rođeno u inozemstvu, odnosno oko 9,8 milijuna ljudi.

Mjera se smatra i političkim zaobilaznim rješenjem, jer sličan zakon trenutačno nema dovoljno podrške u parlamentu. Na donošenje dekreta dodatno su utjecali pritisci migrantskih udruga i crkvenih organizacija.

Vlada naglašava da Španjolskoj nedostaje radne snage u turizmu, poljoprivredi, skrbi i uslugama te da migracije pomažu popuniti te praznine. Tome u prilog idu i pozitivni gospodarski pokazatelji: stopa nezaposlenosti krajem 2025. pala je na 9,93 posto, najnižu razinu od 2008., dok je BDP prema procjeni OECD-a porastao za 2,9 posto.

Španjolska je prošle godine zabilježila i rekordan turizam, s oko 97 milijuna stranih posjetitelja. Među najvećim skupinama migranata su osobe iz Maroka, Rumunjske, Kolumbije i Venezuele.

Za razliku od sve restriktivnijih politika u mnogim državama, uključujući SAD, Španjolska se ovim potezom pozicionira kao zemlja koja migraciju vidi i kao gospodarsku priliku.