Ekonomija
Automobilski div ukida čak 600 radnih mjesta u Austriji
Automobilski dobavljač ZKW, sa sjedištem u Wieselburgu (okrug Scheibbs), do kraja 2027. ukinut će ukupno 600 radnih mjesta. Najviše će biti pogođen upravo pogon u Wieselburgu, gdje će nestati oko 570 radnih mjesta, objavila je tvrtka u utorak u priopćenju za javnost.
Konkretno, u ZKW Groupi u Wieselburgu bit će ukinuto oko 100 radnih mjesta, dok će se u tvrtki ZKW Lichtsysteme na istoj lokaciji smanjiti broj zaposlenih za dodatnih 470. Za pogođene zaposlenice i zaposlenike predviđen je dobrovoljni socijalni plan, a pregovori o njegovim uvjetima već su zaključeni, navodi se iz tvrtke.
„Kao odgovoran poslodavac i jedan od najvećih u regiji, prilagodba broja zaposlenih tržišnim uvjetima bila je teška, ali nužna odluka kako bi se osigurao dugoročni opstanak lokacije“, izjavio je Hermann Seitz, direktor lokacije ZKW Lichtsysteme GmbH u Wieselburgu.
Automobilska industrija pod snažnim pritiskom
„I na našim austrijskim lokacijama bit će nužne uštede na svim razinama. Unatoč tome, znanje i ključne kompetencije iz Austrije čine temelj budućeg uspjeha ZKW-a“, poručio je izvršni direktor ZKW Groupa Wonyong Hwang, uz naglasak na opredijeljenost tvrtke za nastavak poslovanja u Austriji.
Operativni direktor pogona u Wieselburgu Andreas Nix izjavio je da se automobilska industrija u Europi i Sjevernoj Americi nalazi u ozbiljnoj krizi. Kao razloge naveo je snažno promjenjive prodajne brojke te odgode ili potpuno ukidanje pojedinih modela. „Zbog toga u sljedeće dvije godine očekujemo znatan pad prihoda“, rekao je Nix, dodavši da ZKW planira sve više ulagati u umjetnu inteligenciju i automatizacijske tehnologije kako bi ostao konkurentan.
Četvrtina zaposlenih ostaje bez posla
Predstavnik zaposlenika Thomas Matuska iz sindikalnog vijeća ZKW Groupa izjavio je da se među radnicima već neko vrijeme očekivao pad broja zaposlenih zbog teške tržišne situacije. „Zaposlenici su jučer doznali vijest i, naravno, riječ je o katastrofi. Radi se o četvrtini radne snage na lokaciji u Wieselburgu“, rekao je Matuska.
Dodao je kako su zaposlenici reagirali „prilično sabrano“, podsjetivši da je prije tri godine na istoj lokaciji već ukinuto 600 radnih mjesta. Tada uvedeni socijalni plan sada je produljen.
Lokalna zajednica i političke reakcije
Gradonačelnik Wieselburga Josef Leitner (SPÖ) naglasio je da je ključno osigurati nove profesionalne perspektive za pogođene radnike. U pisanom priopćenju naveo je da je gradska uprava u stalnom kontaktu s upravom tvrtke i sindikatom te da će se nastaviti suradnja na osiguravanju budućnosti regije.
S druge strane, glasnogovornica FPÖ-a za gospodarstvo i zastupnica u Nacionalnom vijeću Barbara Kolm ocijenila je ukidanje radnih mjesta kao „posljedicu višegodišnjeg urušavanja poslovne lokacije“, pozvavši na „radikalni zaokret“ i snažnu gospodarsku strategiju.
Globalni program smanjenja troškova
Na globalnoj razini ZKW planira do kraja 2027. smanjiti broj zaposlenih za oko 25 posto, što odgovara približno 2.300 radnih mjesta. Tvrtka najavljuje opsežan program smanjenja troškova i povećanja učinkovitosti, s ciljem jačanja operativne sposobnosti i fokusa na ključne djelatnosti.
ZKW Group, koja je od 2018. u vlasništvu južnokorejskog koncerna LG, posluje na ukupno 12 lokacija diljem svijeta. Prema vlastitim podacima, 2024. godine zapošljavala je oko 10.000 ljudi te ostvarila prihod od približno 1,55 milijardi eura.
Ekonomija
Što se to događa s gotovinom u Europi: U Švedskoj se i lemuzina plaća mobitelom
Ako usred zime uđete u neku crkvu u Švedskoj, u jednoj od niša primijetit ćete prigušeno svjetlo. Gusti niz zapaljenih svijeća, koje su posjetitelji upalili u spomen na voljenu osobu, pruža trenutak tišine i odmora od užurbanosti suvremenog života.
Nekada je tu kontemplativnu atmosferu remetio tek zvuk kovanica koje su padale u metalnu kutiju za priloge. Danas je i to nestalo. Svijeće su ostale, ali kutiju za novac često je zamijenio – QR-kod.
Umjesto da kopaju po novčanicima, vjernici i posjetitelji danas putem Swisha, sveprisutne aplikacije za plaćanje, uplaćuju nekoliko kruna crkvi. Zvuk metala zamijenilo je tiho zujanje mobitela koje potvrđuje da je uplata izvršena.
Sjever Europe gotovo bez gotovine
Europa – ili barem njezin sjever – gotovo je zaboravila na gotovinu. U Norveškoj i Švedskoj kovanice i novčanice nestaju jednako brzo kao i Vikinzi ili nekadašnje IKEA-ine dnevne deke. U Švedskoj se čak 90 posto kupnji obavlja digitalnim putem, a samo polovica građana koristi gotovinu barem jednom mjesečno.
Dok Japanci i dalje drže papirnate i metalne jene u vrijednosti od oko 22 posto BDP-a u novčanicima i ispod madraca (ili futona), u Švedskoj taj udio iznosi manje od 1 posto.
Drugi dijelovi Europe postupno ih slijede. U južnoj Europi gotovina je još uvijek uobičajena – dijelom zbog nižeg životnog standarda, dijelom zbog toga što manji poduzetnici ne prijavljuju uvijek sav prihod poreznim vlastima. Njemačka i Austrija i dalje gaje posebnu naklonost prema fizičkom novcu, cijeneći privatnost koju on pruža u svjetlu povijesti represivnih režima.
Gotovina se povlači, ali ne nestaje
Ipak, čak i tamo se gotovina sve rjeđe koristi. U Europi ima upola manje bankomata po stanovniku nego u SAD-u, a njihov broj i dalje opada. U Danskoj banke drže toliko malo gotovine da je pljačkašima više ni ne vrijedi napadati ih.
Nekada se digitalni prijenos novca smatrao vrhuncem modernosti – unatoč prosvjedima uličnih svirača, prosjaka i utajivača poreza. Političari već godinama potiču bezgotovinsko plaćanje kako bi se suzbila siva ekonomija i pranje novca.
Grčka je, primjerice, obvezala tvrtke, restorane i taksiste da prihvaćaju kartice i izdaju račune. Europska unija postavila je ograničenja za gotovinska plaćanja i potaknula države članice da zabrane korištenje novčanica za veće poslovne transakcije.
Europska središnja banka je 2019. prestala izdavati novčanicu od 500 eura – rijetku u svakodnevnoj uporabi, ali često povezivanu sa sumnjivim poslovima, zbog čega je dobila nadimak „Bin Laden“.
Potrošači su odlučili – ali sada se kolebaju
Unatoč protivljenju dijela javnosti, osobito populističke desnice koja gotovinu naziva „tiskanom slobodom“, potrošači su glasali – novčanikom. U eurozoni se 2016. gotovina koristila u 79 posto osobnih transakcija, a 2024. taj je udio pao na 52 posto, pri čemu su kartice dominantne kod većih iznosa.
Mnogi kafići i trgovine shvatili su da im kartično plaćanje povećava promet. Nakon pandemije Covid-19 gotovina je u brojnim poslovnicama postala toliko rijetka da se više nije isplatila. Godine 2024. čak 12 posto europskih poduzeća uopće nije prihvaćalo gotovinu, u usporedbi s tek 4 posto tri godine ranije. U Nizozemskoj više od trećine kina ne prima novčanice i kovanice.
Povratak gotovine – iz sigurnosnih razloga
No sada se vlasti pitaju nije li Europa otišla predaleko. Ako se već ne vraća potpuno na gotovinu, žele barem osigurati da ona ostane univerzalno prihvaćeno sredstvo plaćanja.
Presuda najvišeg suda EU-a iz 2021. potvrdila je da se gotovina u načelu mora prihvaćati. U prosincu su ministri svih 27 država članica dodatno naglasili želju da se zabrani odbijanje gotovinskih plaćanja. Prema budućem zakonu, trgovine i restorani moći će preferirati digitalna plaćanja, ali neće smjeti odbiti gotovinu.
Razloga za takav zaokret ima više. Dio građana i dalje je skeptičan prema digitalnim rješenjima. Dok su aplikacije i kartice praktične za mlađe i tehnološki pismene, starijim osobama često predstavljaju frustraciju. Neki siromašniji građani teško uopće mogu otvoriti bankovni račun.
Kad nestane struje – nestaje i novac
Još veća briga odnosi se na otpornost sustava. Digitalna plaćanja ovise o struji i internetskoj vezi. Tijekom velikih nestanaka struje u Španjolskoj prošlog proljeća, mnogi građani nisu mogli kupiti ni osnovne životne namirnice.
Postoji i geopolitički aspekt: Europa bi se mogla previše osloniti na sustave poput Vise i MasterCarda – američke tvrtke podložne političkim pritiscima. Europska središnja banka razmatra uvođenje digitalnog eura, no taj projekt je još godinama daleko.
U baltičkim i nordijskim zemljama, gdje postoji strah od sabotaža, digitalni sustavi plaćanja već mogu funkcionirati određeno vrijeme i bez struje. Ipak, ništa nije pouzdanije od gotovine.
Zato se Šveđanima već dugo savjetuje da kod kuće imaju dovoljno novca za barem tjedan dana – preporuka koju sada daje i Europska unija. Nakon godina beskontaktnog plaćanja i „swipeanja“, Europa ponovno otkriva vrijednost sitniša u džepu.
Ekonomija
Austrijska industrija i dalje u padu, pada i broj radnih mjesta
Austrijska prerađivačka industrija nalazi se u dugotrajnoj krizi. Prema novoj studiji konzultantske kuće EY, industrijska proizvodnja u Austriji smanjila se već deseto tromjesečje zaredom. U razdoblju od samo jedne godine izgubljeno je približno 21.000 radnih mjesta.
Dok savezna vlada još uvijek radi na izradi industrijske strategije, najnoviji podaci jasno ukazuju na razmjere problema. U trećem tromjesečju 2025. industrija je i dalje bila u dubokoj recesiji, unatoč prvim, još uvijek slabim, naznakama mogućeg oporavka ukupnog gospodarstva.
Nedavno je dodatnu pozornost izazvala vijest o insolventnosti štajerske tvrtke Wollsdorf Leder, koja zapošljava 365 radnika. Kao razlog navedena su „negativna kretanja u industriji dobavljača za automobilsku industriju“, što se uklapa u širu sliku stanja u sektoru.
Deseto tromjesečje pada industrijskog prometa
Prema izračunima EY-a, prihod austrijske industrije smanjio se deseto tromjesečje zaredom te je pao na nešto manje od 95 milijardi eura. To predstavlja pad od 0,6 posto u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Promatraju li se isključivo treća tromjesečja, prihod prerađivačke industrije smanjuje se već treću godinu zaredom.
Pozitivan je signal to što se intenzitet pada tijekom 2025. godine postupno smanjivao. „Austrijska industrija i dalje se nalazi u zahtjevnim okolnostima. Istodobno primjećujemo da se dinamika pada u posljednje vrijeme ublažila, što može biti prvi znak moguće stabilizacije, iako na niskoj razini“, izjavio je Axel Preiss, sektorski stručnjak EY-a u Austriji.
Automobilska, papirna i tekstilna industrija pod najvećim pritiskom
Najveće smanjenje prihoda ponovno su zabilježile automobilska industrija i industrija automobilskih dobavljača (–7 %), industrija papira i kartona (–6 %) te tekstilna i odjevna industrija (–5 %).
S druge strane, kemijska i farmaceutska industrija u trećem tromjesečju ostvarila je rast prihoda veći od 13 posto. Rast su također zabilježile elektrotehnička i elektronička industrija (+9 %) te strojogradnja (+3 %).
Nastavak pada zaposlenosti u industriji
Zabrinjavajući trend pada zaposlenosti u industriji nastavio se i dalje. Na kraju trećeg tromjesečja 2025. u prerađivačkom sektoru u Austriji bilo je zaposleno oko 1,07 milijuna ljudi, što je 1,9 posto manje nego godinu dana ranije. Time je u razdoblju od dvanaest mjeseci izgubljeno približno 20.900 radnih mjesta, što predstavlja nešto veći pad nego u drugom tromjesečju.
U sedam od osam analiziranih industrijskih grana zabilježen je pad zaposlenosti. Najteže je pogođena automobilska industrija, gdje je broj zaposlenih smanjen za više od osam posto, odnosno za oko 2.900 radnih mjesta. Jedina iznimka bila je kemijska i farmaceutska industrija, koja je otvorila približno 280 novih radnih mjesta.
Pad izvoza se nastavlja, snažan pad izvoza u SAD
Izvoz pokretnih dobara, uključujući električnu energiju, iznosio je u trećem tromjesečju 2025. ukupno 45,8 milijardi eura. To je pad od 1,7 posto, odnosno 811 milijuna eura u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Time su austrijski izvozi pali već sedmo tromjesečje zaredom.
Glavni razlog smanjenja izvoza je snažan pad isporuka u Sjedinjene Američke Države, koje su se smanjile za 27 posto, odnosno za 1,6 milijardi eura. Značajno su pali i izvozi u Kinu (–11 %), dok je izvoz u Njemačku, najvažnijeg trgovinskog partnera Austrije, smanjen za nešto više od četiri posto.
Pozitivan razvoj zabilježen je kod izvoza u Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarsku (oba +21 %) te u Italiju.
Klasične industrijske grane pod pritiskom slabe potražnje
„Pad izvoza u Sjedinjene Američke Države iznimno je snažan i jasno pokazuje koliko je izvozno orijentirana industrija ranjiva na globalne gospodarske i trgovinske šokove“, naglasio je Preiss. Prema njegovim riječima, osobito se klasične industrijske grane, poput automobilske industrije, proizvodnje papira i kartona te metalne industrije, i dalje suočavaju sa slabom potražnjom i visokim troškovima.
Sljedeća tromjesečja ključna za budući razv
Preiss zaključuje kako će nadolazeća tromjesečja biti presudna za daljnji razvoj industrije. Uspije li se potaknuti ulaganja u tehnologije budućnosti, stručno usavršavanje radne snage i održive modele proizvodnje, industrija bi iz ove faze mogla izaći ojačana. U suprotnom, upozorava, postoji rizik daljnjeg slabljenja konkurentnosti austrijskog industrijskog sektora.
Ekonomija
Zalando bi mogao navodno ukinuti 2700 radnih mjesta
Erfurt – Nakon preuzimanja internetskog modnog trgovca About You, kompanija Zalando najavila je opsežno restrukturiranje svoje europske logističke mreže. U sklopu tih planova, operativna tvrtka u Erfurtu kao i jedna podružnica koncerna prestat će s radom krajem 2026. godine, što će dovesti do gubitka oko 2.700 radnih mjesta.
Zalando je preuzimanjem About Youa prošle godine nastojao dodatno ojačati svoju tržišnu poziciju. Uprava očekuje da će ta akvizicija dugoročno donijeti dodatni operativni profit od oko 100 milijuna eura godišnje. Kao dio nove strategije, kompanija neće produžiti ugovore s vanjskim logističkim partnerima na tri inozemne lokacije.
Glasnogovornik tvrtke Christian Schmidt potvrdio je da uskoro započinju pregovori s radničkim vijećem o postizanju sporazuma o interesima te izradi socijalnog plana za pogođene zaposlenike.
Logistički centar u Erfurtu otvoren je 2012. godine i predstavlja jedinu logističku lokaciju u istočnoj Njemačkoj u vlasništvu Zalada. U Njemačkoj tvrtka trenutno upravlja i logističkim centrima u Gießenu, Lahru u Schwarzwaldu i Mönchengladbachu.
U okviru restrukturiranja, Zalando planira smanjiti broj svojih logističkih centara s 14 na 7, čime želi povećati učinkovitost poslovanja i prilagoditi se novim tržišnim okolnostima.
