Austrija
Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu
Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.
Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.
Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.
Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).
Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).
U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).
Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).
333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.
Austrija
Na A10 u Austriji kaos, u velikoj gužvi cestu blokirali i klima prosvjednici
Duhovi su jedan od vikenda s najprometnijim putovanjima u godini – rano na Duhove zabilježene su prometne gužve u Salzburgu i Tirolu. Na A10 (Tauernautobahn) u Salzburgu, promet je usporen ispred područja jednog gradilišta. Povremeno su kolone bile 28 kilometara natrag do čvorišta Salzburg. Putnici su gubili između tri i ponekad pet sati vremena. Usred prometne gužve, klimatski aktivisti blokirali su promet na A10 i u Salzburgu, kao i na cestama u Tirolu i Vorarlbergu. .
Tisuće turista iz Austrije i Njemačke krenulo je na jug tijekom produženog vikenda – a kaos u prometnoj gužvi na autocesti Tauern bio je gotovo neizbježan.
Kao da to nije dovoljno, oko 10:30 sati nekoliko klimatskih aktivista zalijepilo se na A10 u Salzburgu i na Fern Passu u Tirolu, uzrokujući još dulja kašnjenja. Aktivisti su također izazvali opstrukcije u Hohenemsu u Vorarlbergu. Policija je brzo stigla na mjesto događaja kako bi spriječila nered.
Četiri djelatnika ASFINAG-a opskrbljivali su vozače koji su čekali u prometnoj gužvi bocama vode koje su iz predostrožnosti bile pohranjene u odjelu za održavanje autocesta u Salzburgu.
Već u petak stvorio se zastoj dugačak i do 20 kilometara. Zastoji u prometu zabilježeni su i na graničnim prijelazima.
Kilometarske gužve bile su i u susjednoj Švicarskoj. Touring Club Switzerland (TCS) objavio je na platformi X da su automobili stajali u redu od 16 kilometara ispred tunela Gotthard. Gubitak vremena za vozače ondje je bio do dva sata i 40 minuta.
Austrija
Billa zbog zdravstvenog rizika povlači ovaj proizvod
Billa i Billa Plus sada povlače biljni maslac zbog potencijalnog rizika za zdravlje. Rečeno je da je kontaminiran bakterijama.
Billa i Billa Plus sada povlače biljni maslac zbog potencijalnog rizika za zdravlje. Mole se kupci da ne konzumiraju proizvod. Rečeno je da je kontaminiran bakterijom “Listeria monocytogenes”.
Radi se o proizvodu “Die Grillerei Herbal Butter AMA 100 grama” s rokom trajanja 13. srpnja 2024. Zalihe pogođenog proizvoda više se neće prodavati, rekla je grupa Rewe u priopćenju za javnost. “Pogođeni proizvodi koji su već kupljeni sada se mogu vratiti bez računa.”
Pronađene bakterije uglavnom su bezopasne za zdrave odrasle osobe, objašnjava bavarski Državni ured za zdravlje i sigurnost hrane. U zdravih ljudi tijek varira od simptoma sličnih gripi kao što su vrućica i bolovi u mišićima do povraćanja i proljeva.
Međutim, postoji opasnost za trudnice. U ekstremnim slučajevima bakterijska infekcija može dovesti do mrtvorođenčadi, prijevremenog poroda ili trovanja krvi, ističu inspektori za hranu.
Austrija
Kontrolori karata u Beču napadnuti 168 puta
Sigurnost je uvijek problem u Wiener Linien. Od početka pandemije bilježi se porast napada, ali za razliku od prošlih godina napada je ipak nešto manje.
U cijeloj mreži bečkog javnog prijevoza radi 330 djelatnika zaštite i službe, od kojih 120 radi izravno u službi sigurnosti Wiener Linien. Provjeravaju kućni red i uvjete prijevoza.
Ako se putnici ne pridržavaju pravila, zaposlenici će razgovarati s njima. Kako bi ovo bilo što nenasilnije, velik dio obuke snaga sigurnosti također se sastoji od deeskalacije i samozaštite.
S putnicima se najčešće mora razgovarati jer njihovi psi nemaju brnjicu ili zato što se netko vozi skuterom ili skateboardom na stanici podzemne željeznice, rekla je glasnogovornica Wiener Liniena. U većini slučajeva dovoljan je jedan razgovor. Ako to ne uspije, putnici će biti istjerani sa stanice ili iz vozila. Ako se to ne poštuje, policija će biti uključena u pružanje podrške.
Od 2018. svi zaštitari u Wiener Linien opremljeni su kamerama na tijelu. Oni mogu snimati slike i zvuk i namijenjene su deeskalaciji i dokumentiranju. Odgovarajući zaposlenik na licu mjesta odlučuje treba li uključiti kameru, a razlikuju se četiri kategorije:
➤ Situacija prijeti eskalacijom
➤ Situacija eskalira
➤ kritična situacija
➤ situacije koje spašavaju živote
Ako zaposlenik uključi kameru, mora to unaprijed najaviti riječima: „Sada snimamo“. Wiener Linien smatra korištenje kamera pozitivnim. Na primjer, situacije su već ublažene, “osim toga, incidenti se mogu transparentno obraditi korištenjem kamera”, kažu iz Wiener Linien.
Osobito tijekom pandemije, zaštitari su se morali boriti sa sve agresivnijim raspoloženjima među putnicima. To je bilo osobito vidljivo oko demonstracija mjerenja Corone. U 2022. godini (posljednjoj godini obveze nošenja maski) bilo je 207 napada na zaposlenike, a 2023. brojka je ponovno pala na 168.
Kada je riječ o napadima na zaposlenike, bilježe se različiti prekršaji, od verbalnog vrijeđanja do fizičkog napada. Bilježe se i razlozi napada; oni su vrlo različiti i kreću se od utjecaja alkohola ili drugih narkotika do toga da netko napadne kontrolu jer nema kartu tijekom kontrole.
