Connect with us

Austrija

Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu

Objavljeno

na

Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.

Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.

Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.

Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).

Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).

U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).

Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).

333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.

Advertisement

Austrija

Jedna trećina bečkih osnovnoškolaca su muslimani

Objavljeno

na

By

Otprilike trećina bečke osnovnoškolske djece u tekućoj školskoj godini su muslimani, što ih čini najvećom vjerskom skupinom. Gradski vijećnik za obrazovanje Christoph Wiederkehr (NEOS) ponovno se zalaže za poseban predmet “Demokracija”.

Prema istraživanju Uprave za obrazovanje, katolici su na drugom mjestu s petinom studentske populacije. Najbrže rastuća skupina su studenti bez vjerskih uvjerenja, kojih je oko četvrtine.

Aktualne brojke prikupljene su od javnih osnovnih škola preko Uprave za školstvo, tako da ne uključuju oko deset posto privatnih škola. Prema tome, 35 posto osnovnoškolaca su muslimani, 26 posto nereligiozni, 21 posto katolici, 13 posto pravoslavci, a dva posto su protestanti ili pripadaju nekoj drugoj vjeroispovijesti. Ako se uzmu u obzir privatne škole, vjerojatno bi se udio muslimana malo smanjio, rekao je u utorak sociolog Kenan Güngör.

U usporedbi sa školskom godinom 2016./17., omjeri su se značajno promijenili – iako su se brojke tada prikupljale drugačije i nisu izravno usporedive, a u nekim slučajevima je bilo i praznina. Prema tadašnjim podacima gradskog školskog odbora, prije sedam godina 31 posto je bilo katolika, 28 posto muslimana, a 17 posto djece nisu bili vjernici odnosno nisu dolazili iz obitelji vjernika.

S obzirom na brojke, Wiederkehr je obnovio poziv da predmet “Živjeti u demokraciji” bude obavezan za sve učenike od prvog razreda nadalje. Ovo je namijenjeno prenošenju demokracije, vrijednosti i etike, kao i znanja o svim priznatim religijama. Nasuprot tome, zasebni predmet vjeronauk treba uključiti u raspored samo ako se to traži.

Wiederkehr smatra da je sadašnja konstrukcija da lekcije etike počinju tek od srednje škole i tek kada se izabere vjeronauk u osnovi pogrešna. Međutim, promjena se može napraviti samo saveznim zakonom – a ovdje je više puta dobio odbijenicu od ÖVP-a i Zelenih. “Ali jako sam tvrdoglava u vezi s tim.”, rekao je bečki dogradonačelnik.

Novi predmet u školama

Po njegovom mišljenju, u cijeloj Austriji treba uvesti novi predmet demokracija umjesto religije. Među muslimanima je povećan udio ljudi koji obezvrjeđuju druge skupine – poput Židova, LGBTIQ pripadnika ili žena, piše orf.at.

Međutim, tendencije prema obezvrjeđivanju prema drugim skupinama neovisne su o vjeri, a Wiederkehr navodi i desničarski ekstremizam kao jedan od primjera. Suočavanje s demokracijom i vrijednostima relevantno je za svu djecu u Austriji, smatra on.

Güngör identificira nekoliko paralelnih razvoja u školama. Zbog snažne imigracije iz islamsko-arapske regije, u zemlju dolazi više ljudi koji su više religiozni – što samo po sebi i u većini škola nije veliki problem. Međutim, na nekim mjestima postoje određene ideje o superiornosti koje se temelje na vjeri.

U isto vrijeme u društvu je porastao skepticizam prema islamu. “Muslimanski učenici to primjećuju, naravno.” Stoga su se osjećali zaštićenije u školama s velikim udjelom muslimana. Ali upravo tu postoje te obezvređujuće tendencije prema nevjernicima. “Ovdje moramo razmišljati u oba smjera.” Ova polarizacija se mora riješiti.

Nastavi čitati

Austrija

Evo koliko hrane preko dostave naručuju Hrvati, a koliko Austrijanci

Objavljeno

na

By

Aplikacije za dostavu hrane svoj su nagli rast počele doživljavati još nekoliko godina prije pandemije. Njihov je razvoj započeo u Kini i SAD-u, a ubrzo se proširio i diljem Europe. Od tada, prema istraživanjima, bilježe konstantan rast i popularnost. Nedavno su izašli najnoviji podaci Eurostata o tome gdje ljudi, u Europi, najviše naručuju hranu preko platformi za dostavu.

Srbija je na samom dnu ljestvice sa samo 8% populacije koja hranu naručuje preko platformi za dostavu. Prati ju Poljska s 18%, Italija s 19%, a odmah iza nalaze se Slovenija i Francuska s 20%, Bosna i Hercegovina s 21%, a sličan trend prati i Hrvatska s malo većih 22%. Unatoč brojnim dostavljačima koje susrećemo na ulicama, čini se da prema navedenoj statistici u Europi to i nije tako velik postotak.

Latvija bilježi 23%, Njemačka 25%, Bugarska 27%, Švedska 28%, Belgija 31%, Slovačka 32%, Rumunjska 33%, Austrija i Češka 35%, Crna Gora 38%, Portugal 39%, Estonija 40%, a Mađarska i Finska 41%.

Čak 42% populacije dostavu naručuje u Španjolskoj, 44% u Grčkoj, 46% u Švicarskoj, 48% u Turskoj i 49% u Irskoj. Zemlje u kojima je u posljednja 3 mjeseca koncept naručivanja dostave najpopularniji su Engleska s visokih 54%, Nizozemska s 55% te Malta s čak 67% naručitelja.

Nastavi čitati

Austrija

Strava!: Djevojčica (1) bačena u kutiji za mačke s 3. kata

Objavljeno

na

By

Nevjerojatan čin u Berlinu: 21-mjesečna djevojčica navodno je u ponedjeljak izbačena s trećeg kata stambene zgrade u transportnoj kutiji za mačke – pretpostavlja se od strane vlastite majke. Uplakanu djevojčicu pronašli su prolaznici. Sada odjel za ubojstva provodi istragu.

Nakon što je dijete pronađeno, odmah je pokrenut lanac spašavanja. Djevojčici je pružena pomoć na licu mjesta, a zatim je prevezena u bolnicu. Unatoč padu s visine od oko 11 metara, djetetov život nije u opasnosti, ali prema pisanju lista “Bild” djevojčici su polomljene ruke i noge, prenosi kroativ.at.

Istragu je preuzeo odjel za umorstva. Kako javljaju mediji, majka djeteta još se ispituje, ona i još jedno dijete pronađeni su u stanu na trećem katu. Drugo dijete sada je pod skrbi ureda za mlade.

Nastavi čitati
LM