U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.

“Nećemo spustiti cijene u dva dana”

Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”

Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.

Problem: Lažni popusti u trgovinama

Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.

“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.

Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.

Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.

• Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
• Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
• Stanarine su porasle 4,7 %
• Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
• Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
• Restorani i hoteli – +6,2 %

Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.

Kod svakodnevnih troškova:

• Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
• Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
  Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.

U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.

Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.

Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.

75 % Austrijanaca kaže “ne”

Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.

“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.

Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina

Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:

• Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
• 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
• 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
• Gradovi: oko 22–24 % za
• Ruralna područja: samo 15–16 % za

“Nema ni potrebe ni koristi”

Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.

“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.

Sindikat pokreće inicijativu

Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.

“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.

Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima

Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.