Austrijska narodna banka (OeNB) znatno je smanjila prognozu rasta za ovu i naredne godine. Ipak, OeNB očekuje da će se domaće gospodarstvo ove godine stabilizirati. Inflacija bi trebala padati tek dugoročno, dok za proračun trenutno predviđa deficit od 3,8 posto BDP-a.

Za 2025. godinu OeNB sada predviđa blagi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,1 posto, umjesto ranije prognoziranog rasta od 0,8 posto iz prosinca. Time bi se Austrija mogla suočiti s trećom uzastopnom godinom recesije. Guverner OeNB-a Robert Holzmann objasnio je na predstavljanju prognoze u utorak da razlika proizlazi i iz činjenice da podaci iz četvrtog kvartala nisu bili u potpunosti dostupni u prosincu.

Za 2026. i 2027. OeNB je također smanjio prognoze rasta na 1,2 posto godišnje, nakon što je ranije predviđao 1,6 posto za 2026. i 1,3 posto za 2027. Institut za viša studija (IHS) i Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u prosincu su očekivali rast od 0,7, odnosno 0,6 posto, a svoje ažurirane proljetne prognoze predstavit će u četvrtak.

OeNB: Gospodarstvo je prošlo najgoru fazu

Unatoč smanjenim prognozama, OeNB očekuje da će se gospodarstvo stabilizirati. „Najniža točka gospodarskog ciklusa vjerojatno je iza nas“, izjavio je Holzmann. Kao pokazatelje naveo je poboljšanje indeksa povjerenja i rast industrijske proizvodnje u prosincu i siječnju. Međutim, rast se očekuje tek u drugoj polovici 2025. godine.

Rast inflacije održava visokim povećanje cijena energije nakon isteka nekih državnih potpora početkom godine, kao i iznadprosječna inflacija u uslužnom sektoru. Za ovu godinu očekuje se harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HVPI) od 2,9 posto, dok bi inflacija u 2026. trebala pasti na 2,3 posto, a 2027. na 2,1 posto.

Pozitivan utjecaj na austrijsko gospodarstvo mogao bi imati njemački paket gospodarskih poticaja, dok prijetnje uvođenjem carina od strane SAD-a predstavljaju rizik za rast i inflaciju. Očekuje se da će se inflacija u eurozoni već ove godine približiti cilju Europske središnje banke (ECB) od dva posto, a početkom 2026. bi trebala dosegnuti tu razinu.

OeNB ponovno bilježi velike gubitke

OeNB je u 2024. ponovno zabilježio znatan gubitak – ukupni bilancirani gubitak iznosio je 4,184 milijarde eura, dok je poslovni rezultat bio negativan u iznosu od 2,122 milijarde eura. Glavni uzrok su razlike u kamatnim stopama između aktive i pasive, a prema Holzmannu, monetarne mjere posljednjih godina „ostavile su traga na bilanci“ – ne samo u Austriji, već i u drugim nacionalnim središnjim bankama. Savezna država ponovno neće dobiti isplatu dobiti.

Proračunski deficit daleko iznad Maastrichtskog kriterija

Slaba gospodarska situacija ima negativan učinak i na državni proračun. OeNB procjenjuje proračunski deficit za 2025. na 3,8 posto BDP-a, što je i dalje znatno iznad Maastrichtske granice od tri posto, unatoč vladinom paketu mjera štednje. Do 2027. deficit bi se mogao smanjiti na 3,1 posto.

Prema OeNB-u, planirani paket štednje za 2025. vrijedi oko četiri milijarde eura, iako je vlada predvidjela 6,4 milijarde eura. Slabija konjunktura donosi niže porezne prihode i povećava rashode za tržište rada. Očekuje se da će se gospodarstvo oporaviti 2026. i 2027., što bi omogućilo daljnje mjere štednje. Unatoč brojnim poreznim olakšicama u posljednjih nekoliko godina, porezna opterećenja su do 2024. rasla, no očekuje se preokret tog trenda.

Veći proračunski jaz od očekivanog

Međutim, prema Fiskalnom vijeću, potreba za dodatnom konsolidacijom proračuna mogla bi biti znatno veća. Predsjednik Fiskalnog vijeća Christoph Badelt procjenjuje dodatni potreban iznos na četiri do pet milijardi

Prema presudi Vrhovnog suda, bankama prijete milijunske povratne isplate kreditorima. Evo što trebate znati – svi detalji.

Radnička komora (AK) pobijedila je u udruženoj tužbi protiv banke Bawag pred Vrhovnim sudom. Presuda navodi da su postotne naknade za obradu kredita na potrošačke kredite, koje ovise o iznosu kredita, nepravedne. Naime, veći iznos kredita ne znači nužno veći trošak za banku, pa naknade nisu opravdane.

Radnička komora trenutno analizira presudu, a banka Bawag već je obaviještena o tome. Cilj je postići izvan sudsku nagodbu koja bi bila korisna za potrošače, odnosno povrat novca bez potrebe za tužbama. Ako to ne uspije, poduzet će daljnje pravne korake.

Zahtjev za povrat novca i 30-godišnji rok zastare

Potrošači mogu sami podnijeti tužbu protiv Bawag-a, no stručnjaci savjetuju da pričekaju kako bi vidjeli hoće li banka ponuditi rješenje nakon napora Radničke komore. Rok zastare za podnošenje tužbe u Austriji je 30 godina, pa to neće biti problem.

Očekuju se daljnje presude

Konsumentaštvo navodi da su već podnesene tužbe protiv drugih banaka, a uskoro se očekuju i presude koje bi mogle proglasiti druge naknade za obradu kredita nezakonitima.

Sammelklagen protiv velikih banaka

Padronus, financijska tvrtka koja financira procese, zajedno s privatnom udrugom za zaštitu potrošača (VSV), najavila je kolektivne tužbe protiv svih velikih banaka, uključujući Bawag, Erste Banku, Sparkasse, Bank Austria i Raiffeisen. Cilj je povratiti sve naknade za obradu kredita od privatnih zajmova, a za to će pokušati prikupiti što više oštećenih korisnika.

Rizik financiranja procesa

Kreditni korisnici koji su već platili naknadu za obradu kredita mogu se pridružiti ovoj tužbi. Rizik troškova snosi Padronus, a u slučaju uspjeha, oni uzimaju 35% od iznosa koji bude vraćen.

Procjena povrata do 5 milijardi eura

Prema Richardu Eiblu, banke u Austriji suočavaju se s rizikom od milijardu eura, jer je dugi niz godina bio uobičajen praksa naplaćivati velike naknade za obradu kredita. Ukupno, procjenjuje se da bi iznos mogao premašiti 5 milijardi eura.

Reakcija WKO-a

Prva reakcija iz WKO-a (Ekonomske komore) bila je da naknade za obradu kredita ostaju “prvenstveno prihvatljive”, te su opovrgnuli da je Vrhovni sud zabranio njihovu naplatu.

Bez značajnog povećanja troškova stanovanja, inflacija u veljači bila bi znatno niža, izvještava Statistički ured Austrije.

Prema novoj analizi Statističkog ureda, inflacija u veljači ostala je na neugodnih 3,2 posto, kao i u siječnju. Iako su cijene u ugostiteljstvu i hotelijerstvu i dalje u porastu, troškovi stanovanja (+5,2 posto) postali su glavni pokretač inflacije.

Cijene energije porasle su dramatično zbog ukidanja plafona cijena struje i značajnog povećanja naknada za mrežu, zbog čega su troškovi energije porasli za 36 posto u odnosu na prošlu godinu. Također, najamnine su porasle u prosjeku za 4,4 posto, a novim najmoprimcima troškovi najma povećali su se za čak 9,4 posto u odnosu na veljaču 2024.

Bez troškova za stanovanje, vodu i energiju, inflacija bi u veljači iznosila samo 2,1 posto.

Ugostitelji i hotelijeri također nastavljaju s povećanjem cijena, što je povećalo inflaciju za oko šest posto u odnosu na prošlu godinu. Da nije bilo tih povećanja, inflacija bi u veljači bila samo 2,4 posto.

U eurozoni inflacija je pala na 2,3 posto, a Austrija je i dalje u sredini EU s inflacijom od 3,4 posto prema europskoj metodologiji.