Ekonomija
Austrijske tvrtke sve češće koriste europske “porezne oaze”
Sve veći broj tvrtki koje posluju u Austriji koristi europske “porezne oaze” kako bi izbjegle plaćanje poreza i uvećale svoju dobit. Prema podacima iz istraživanja social-liberalnog instituta “Momentum” Austrija tako godišnje gubi oko 1,3 milijarde eura. Od tvrtki koje svoju dobit ostvaraju u Austriji najviše profitiraju Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta.
Neke kompanije koje posluju na austrijskom tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih “poreznih oaza” kako bi platile manji porez, a isto tako koriste mogućnosti sestrinskih firmi registriranih u zemljama s nižim poreznim stopama, kojim kasnije preplaćuju razne vrste licenci, patentna prava, dozvole za uporabu proizvoda. a sve kako bi novac otišao iz Austrije u zemlje s nižim poreznim stopama. Praksa je to već duži niz godina, a danas su Panamu, Mauricijus i Sejšele zamijenili Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta, zemlje ne tako udaljene od Austrije.
Pored malih i srednjih tvrtki, najveći problem za Austriju, ali i ostatak država u EU predstavljaju ipak tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, i koji ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice. Tu se prije svega misli na tehnološke divove Google, Facebook, Amazon, ali i druge velike europske tvrtke.
Zajednički digitalni porez unutar Europske unije nekoliko je puta bio tema raznih vrsta sastanaka na razini Unije, ali dogovor još nije postignut. Najviše problema stvaraju Irska, Danska, Švedska i Finska, koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza, a one su ujedno i jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. Ipak postoje naznake da će do kraja 2020. godine ipak doći do pomaka po pitanju jedinstvenog europskog digitalnog poreza.
U međuvremenu, Austrija je donijela zakonodavstvo kojim se nameće porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020. Digitalni porez bit će 5% na promet od reklamnih usluga koje pružaju pružatelji usluga u Austriji. Austrija primjenjuje minimalni promet od 750 milijuna eura na globalnoj razini, od čega najmanje 25 milijuna eura u Austriji. Slične zakone su od ove ili od prošle godine uveli i Francuska, Španjolska i Italija.
kroativ.at
foto: ilustracija
Ekonomija
Rekordni val stečajeva trese Austriju: Više od 4.500 firmi pred gašenjem!”
Austrija se suočava s trećom godinom zaredom obilježenom rekordnim brojem stečajeva poduzeća. Prema procjenama Alpenländischer Kreditorenverbanda (AKV), do kraja 2025. godine očekuje se oko 4.500 insolventnih firmi, što bi nadmašilo prošlogodišnje crne rekorde.
Samo u prvoj polovici godine pokrenuto je 2.173 stečajnih postupaka, što je porast od 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prošle godine i ujedno najviša brojka ikada zabilježena u tom periodu.
Iako su ukupne obveze insolventnih firmi u prvoj polovici 2025. godine pale za 44 % – s prošlogodišnjih 14,08 milijardi na 7,82 milijarde eura – AKV upozorava na velike neizvjesnosti, osobito zbog slučajeva povezanih sa Signa grupacijom, gdje mnoge tražbine još nisu priznate.
Signa koncern – epicentar stečajnog potresa
Najvećih deset stečajeva ove godine dolazi iz sektora nekretnina, a devet od deset firmi pripada posrnulom carstvu Renéa Benka. Od siječnja do lipnja, 94 tvrtke iz Signa grupacije završile su u stečaju. Od kraja 2023. godine ta brojka prelazi 150 – čineći Signa ključnim faktorom u rekordnim brojkama.
Najpogođeniji sektori su:
- Trgovina (523 stečaja)
- Građevinarstvo (472)
- Ugostiteljstvo (362)
Broj zaposlenika pogođenih stečajevima smanjen je za četvrtinu u odnosu na prošlu godinu. Najveći udar pretrpjela je Palmers Textil AG, koja je u veljači prijavila stečaj – zatvoreno je oko 50 poslovnica, otpušteno više od stotinu radnika, a tvrtku je preuzeo danski brend Change of Scandinavia.
Ekonomija
Rad na praznike i nedjelje napokon isplativ: Tko radi praznikom i nedjeljom, dobit će punu plaću bez odbijanja poreza!
Rad na praznike i nedjelje uskoro bi mogao postati isplativiji za mnoge zaposlenike u Austriji. Prema najavama ministra gospodarstva Wolfganga Hattmannsdorfera, u pripremi je zakon kojim bi se naknada za rad na blagdanima i nedjeljama ponovno oslobodila od oporezivanja – uključujući i osnovnu satnicu, koja je prema presudi Saveznog financijskog suda iz prosinca 2023. trenutno podložna oporezivanju.
Planira se izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o radnom vremenu, čime bi se nova porezna olakšica i zakonski osigurala. Ova mjera cilja rasteretiti radnike u sektorima poput trgovine, zdravstva i ugostiteljstva, koji često rade kad većina odmara.
„Tko radi na blagdan, treba tu svoju žrtvu i trud osjetiti i na plaći – bez poreza“, poručio je Hattmannsdorfer. Cilj je dodatno vrednovati rad onih koji se odriču slobodnih dana zbog posla.
Ekonomija
AK upozorava: Kartično plaćanje i podizanje novca u inozemstvu može vas skupo koštati – i do 20 eura po transakciji!
Austrijska Radnička komora (AK) upozorava građane na visoke troškove koji ih mogu dočekati prilikom korištenja bankovnih kartica na odmoru, posebno izvan eurozone.
Korištenje kartica izvan eurozone – skupi trošak!
Ako, primjerice, u Turskoj kreditnom karticom podignete 400 eura, možete platiti i do 20 eura samo za tu jednu transakciju. Čak i bez uračunate razlike u tečaju! U zemljama poput Turske ili Ujedinjenog Kraljevstva, kartično plaćanje i podizanje gotovine redovno uključuje provizije – za debitne kartice one iznose 0,75 % + 1,09 € za plaćanje, odnosno 0,75 % + 1,82 € za podizanje novca. Za kreditne kartice troškovi su još viši: plaćanje košta od 1,65 % do 2 %, dok podizanje gotovine ide i do 3,3 %, uz minimalne troškove od 2,50 do 4 eura.
Upozorenje i za zemlje eurozone
Čak i u državama koje koriste euro, kao što su Italija ili Španjolska, moguće je naići na troškove, osobito ako koristite bankomate u vlasništvu neovisnih operatera – tada se dodatno naplaćuje i do 10 eura po podizanju. Debitne kartice uglavnom ne uključuju dodatne troškove pri plaćanju, no ovisno o banci može biti naplaćeno 34 centa po transakciji.
Kreditne kartice posebno rizične za gotovinu
Upozorava se da je podizanje novca kreditnim karticama skuplje i unutar eurozone. I ovdje se obračunava 3 do 3,3 % po transakciji, uz fiksne minimalne naknade.
Savjeti AK-a za turiste:
- Uvijek provjerite naknade i minimalne troškove.
- Ne podižite male iznose jer se fiksne naknade ne isplate.
- U zemljama izvan eurozone obratite pažnju na tečaj i dodatne naknade bankomata.
- Izbjegavajte opciju „dinamičke konverzije valute“ – često dovodi do nepovoljnih tečajeva.
You must be logged in to post a comment Login