Sve veći broj tvrtki koje posluju u Austriji koristi europske “porezne oaze” kako bi izbjegle plaćanje poreza i uvećale svoju dobit. Prema podacima iz istraživanja social-liberalnog instituta “Momentum” Austrija tako godišnje gubi oko 1,3 milijarde eura. Od tvrtki koje svoju dobit ostvaraju u Austriji najviše profitiraju Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta.
Neke kompanije koje posluju na austrijskom tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih “poreznih oaza” kako bi platile manji porez, a isto tako koriste mogućnosti sestrinskih firmi registriranih u zemljama s nižim poreznim stopama, kojim kasnije preplaćuju razne vrste licenci, patentna prava, dozvole za uporabu proizvoda. a sve kako bi novac otišao iz Austrije u zemlje s nižim poreznim stopama. Praksa je to već duži niz godina, a danas su Panamu, Mauricijus i Sejšele zamijenili Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta, zemlje ne tako udaljene od Austrije.
Pored malih i srednjih tvrtki, najveći problem za Austriju, ali i ostatak država u EU predstavljaju ipak tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, i koji ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice. Tu se prije svega misli na tehnološke divove Google, Facebook, Amazon, ali i druge velike europske tvrtke.
Zajednički digitalni porez unutar Europske unije nekoliko je puta bio tema raznih vrsta sastanaka na razini Unije, ali dogovor još nije postignut. Najviše problema stvaraju Irska, Danska, Švedska i Finska, koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza, a one su ujedno i jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. Ipak postoje naznake da će do kraja 2020. godine ipak doći do pomaka po pitanju jedinstvenog europskog digitalnog poreza.
U međuvremenu, Austrija je donijela zakonodavstvo kojim se nameće porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020. Digitalni porez bit će 5% na promet od reklamnih usluga koje pružaju pružatelji usluga u Austriji. Austrija primjenjuje minimalni promet od 750 milijuna eura na globalnoj razini, od čega najmanje 25 milijuna eura u Austriji. Slične zakone su od ove ili od prošle godine uveli i Francuska, Španjolska i Italija.
kroativ.at
foto: ilustracija
