Ekonomija
Austrijske tvrtke sve češće koriste europske “porezne oaze”
Sve veći broj tvrtki koje posluju u Austriji koristi europske “porezne oaze” kako bi izbjegle plaćanje poreza i uvećale svoju dobit. Prema podacima iz istraživanja social-liberalnog instituta “Momentum” Austrija tako godišnje gubi oko 1,3 milijarde eura. Od tvrtki koje svoju dobit ostvaraju u Austriji najviše profitiraju Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta.
Neke kompanije koje posluju na austrijskom tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih “poreznih oaza” kako bi platile manji porez, a isto tako koriste mogućnosti sestrinskih firmi registriranih u zemljama s nižim poreznim stopama, kojim kasnije preplaćuju razne vrste licenci, patentna prava, dozvole za uporabu proizvoda. a sve kako bi novac otišao iz Austrije u zemlje s nižim poreznim stopama. Praksa je to već duži niz godina, a danas su Panamu, Mauricijus i Sejšele zamijenili Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta, zemlje ne tako udaljene od Austrije.
Pored malih i srednjih tvrtki, najveći problem za Austriju, ali i ostatak država u EU predstavljaju ipak tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, i koji ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice. Tu se prije svega misli na tehnološke divove Google, Facebook, Amazon, ali i druge velike europske tvrtke.
Zajednički digitalni porez unutar Europske unije nekoliko je puta bio tema raznih vrsta sastanaka na razini Unije, ali dogovor još nije postignut. Najviše problema stvaraju Irska, Danska, Švedska i Finska, koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza, a one su ujedno i jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. Ipak postoje naznake da će do kraja 2020. godine ipak doći do pomaka po pitanju jedinstvenog europskog digitalnog poreza.
U međuvremenu, Austrija je donijela zakonodavstvo kojim se nameće porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020. Digitalni porez bit će 5% na promet od reklamnih usluga koje pružaju pružatelji usluga u Austriji. Austrija primjenjuje minimalni promet od 750 milijuna eura na globalnoj razini, od čega najmanje 25 milijuna eura u Austriji. Slične zakone su od ove ili od prošle godine uveli i Francuska, Španjolska i Italija.
kroativ.at
foto: ilustracija
Ekonomija
Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji
U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.
“Nećemo spustiti cijene u dva dana”
Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”
Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.
Problem: Lažni popusti u trgovinama
Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.
“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.
Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.
Ekonomija
Inflacija u Austriji usporava, ali cijene i dalje divljaju – struja skuplja 36%, kava čak 23%
Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.
- Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
- Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
- Stanarine su porasle 4,7 %
- Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
- Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
- Restorani i hoteli – +6,2 %
Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.
Kod svakodnevnih troškova:
- Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
- Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.
U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.
Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.
Ekonomija
Građani protiv otvaranja trgovina nedjeljom: “Nitko ne dobiva, a radnici najviše gube”
Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.
75 % Austrijanaca kaže “ne”
Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.
“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.
Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina
Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:
- Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
- 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
- 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
- Gradovi: oko 22–24 % za
- Ruralna područja: samo 15–16 % za
“Nema ni potrebe ni koristi”
Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.
“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.
Sindikat pokreće inicijativu
Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.
“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.
Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima
Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.
You must be logged in to post a comment Login