Ekonomija
Austrijske tvrtke sve češće koriste europske “porezne oaze”
Sve veći broj tvrtki koje posluju u Austriji koristi europske “porezne oaze” kako bi izbjegle plaćanje poreza i uvećale svoju dobit. Prema podacima iz istraživanja social-liberalnog instituta “Momentum” Austrija tako godišnje gubi oko 1,3 milijarde eura. Od tvrtki koje svoju dobit ostvaraju u Austriji najviše profitiraju Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta.
Neke kompanije koje posluju na austrijskom tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih “poreznih oaza” kako bi platile manji porez, a isto tako koriste mogućnosti sestrinskih firmi registriranih u zemljama s nižim poreznim stopama, kojim kasnije preplaćuju razne vrste licenci, patentna prava, dozvole za uporabu proizvoda. a sve kako bi novac otišao iz Austrije u zemlje s nižim poreznim stopama. Praksa je to već duži niz godina, a danas su Panamu, Mauricijus i Sejšele zamijenili Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta, zemlje ne tako udaljene od Austrije.
Pored malih i srednjih tvrtki, najveći problem za Austriju, ali i ostatak država u EU predstavljaju ipak tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, i koji ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice. Tu se prije svega misli na tehnološke divove Google, Facebook, Amazon, ali i druge velike europske tvrtke.
Zajednički digitalni porez unutar Europske unije nekoliko je puta bio tema raznih vrsta sastanaka na razini Unije, ali dogovor još nije postignut. Najviše problema stvaraju Irska, Danska, Švedska i Finska, koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza, a one su ujedno i jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. Ipak postoje naznake da će do kraja 2020. godine ipak doći do pomaka po pitanju jedinstvenog europskog digitalnog poreza.
U međuvremenu, Austrija je donijela zakonodavstvo kojim se nameće porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020. Digitalni porez bit će 5% na promet od reklamnih usluga koje pružaju pružatelji usluga u Austriji. Austrija primjenjuje minimalni promet od 750 milijuna eura na globalnoj razini, od čega najmanje 25 milijuna eura u Austriji. Slične zakone su od ove ili od prošle godine uveli i Francuska, Španjolska i Italija.
kroativ.at
foto: ilustracija
Ekonomija
Poznata tvrtka otpušta 300 radnika zbog teške situacije na tržištu
Radna mjesta trebala bi biti ukinuta na što socijalno prihvatljiviji način, bez otkaza, do kraja 2026. godine, izjavila je glasnogovornica tvrtke.
15.000 zaposlenika
Kuka trenutno zapošljava oko 3.200 ljudi u Augsburgu, a ukupno 15.000 diljem svijeta. Planirano je ukidanje 300 radnih mjesta u ključnom području proizvodnje robota, dok bi dodatnih 100 radnih mjesta moglo biti pogođeno unutar holdinga.
Glasnogovornica je ovaj potez opravdala teškom situacijom na tržištu. Kupci su oprezni s investicijama, a posebno u automobilskoj industriji vlada suzdržanost, izjavila je, a prenosi oe24.
Fokus na ponudi Kuka
Proizvodnja robota za proizvođače automobila tradicionalno je jedno od glavnih područja ponude Kuke. Tvrtka je posljednjih godina, s oko 15.000 zaposlenih diljem svijeta, ostvarivala godišnji prihod od otprilike četiri milijarde eura.
Ekonomija
Trgovina u Austriji ponovno zabilježila pad prihoda u prošloj godini
Već treću godinu zaredom trgovina se suočava s izazovnim uvjetima poslovanja. Uzimajući u obzir inflaciju, prodaja je pala za 1,6 posto, nakon pada od 1 posto u 2023. i 3,6 posto u 2022. Ukupni neto prihod u prošloj godini iznosio je 307,4 milijarde eura, pri čemu su maloprodaja i trgovina automobilima prošli znatno bolje od veleprodaje.
Posebno su trgovine namještajem, tiskovinama i nakitom pretrpjele gubitke. Ipak, trgovci u 2025. ulaze s nešto više optimizma.
„Još smo uvijek u krizi“
„Još uvijek smo u krizi, to se ne može ignorirati“, izjavio je predsjednik Udruženja trgovaca Rainer Trefelik. Ključni problem je pad profitabilnosti, a dodatni izazov predstavlja smanjenje broja zaposlenih uz porast broja stečajeva.
Broj bankrota povećao se u 2024. za 18 posto, pri čemu je insolventnost pogodila 1.085 tvrtki. Ipak, pozitivna vijest dolazi iz posljednjeg kvartala 2024., čiji bi se zamah mogao prenijeti u novu godinu. „Trgovina uvelike ovisi o raspoloženju potrošača“, naglasio je Trefelik.
Najveći rast prihoda u prehrambenom sektoru
Najveći rast prihoda, uzimajući u obzir inflaciju, zabilježen je u sektoru prehrambenih proizvoda, a odmah iza njega slijedi drogerijski sektor. U segmentu odjeće i sportske opreme zabilježen je pad cijena, dok su cijene knjiga, časopisa i nakita značajno porasle. Kod zlatarnica je poskupljenje prvenstveno povezano s rastom cijene zlata.
Pad prihoda odražava se i na tržištu rada – jedino su drogerije povećale broj zaposlenih, dok su trgovine obućom i namještajem značajno smanjile radnu snagu.
„2025. mora biti godina akcije“
Trefelik smatra da je sada ključan trenutak za odlučne poteze politike: „Poruka mora biti – radimo, djelujemo!“. Trgovci su predstavili paket zahtjeva koji uključuje prilagodbu poreznog sustava za poticanje rada na puno radno vrijeme, fleksibilniji odlazak u mirovinu, poticaje za rad u mirovini te uključivanje trgovine u sezonsku regulaciju zapošljavanja.
„Trebamo 2025. kao godinu akcije“, zaključio je Trefelik.
Ekonomija
Važna obavijest za sve klijente Bank Austria i RBI u Austriji
UniCredit Bank Austria (BA) i Raiffeisen Bank International (RBI) prodale su svoje udjele u Card Complete, tvrtki za kreditne kartice. Za klijente se zasad ništa ne mijenja. Svi korisnici kreditnih kartica BA i RBI, čija se plaćanja obrađuju putem Card Completea, u narednim tjednima dobit će ponudu za novu karticu iz svoje banke.
Ako klijenti prihvate ponudu, prijelaz će se dogoditi automatski. Time će njihov račun prijeći s Card Completea na Bank Austria ili RBI. “To ima prednost jer će klijenti svoju kreditnu karticu moći vidjeti i u aplikaciji za mobilno bankarstvo”, izjavio je glasnogovornik Bank Austrije. Također, klijentima će biti omogućeno korištenje Google Paya i Apple Paya.
Unatoč promjeni, sve trenutne kartice vrijede do kraja godine. Glasnogovornik Bank Austria naglašava da se zamjena kartica neće dogoditi odjednom, već postupno. Prema Raiffeisenu, zamjena će se odvijati bez prekida. Klijentima je jedino potrebno dati pristanak za prijelaz, a ostalo će obaviti banka.
Tijekom godine, korisnici će moći nastaviti koristiti svoje stare kartice sve dok im nove ne budu aktivirane. “Nova ponuda financijski neće biti nepovoljnija za naše klijente”, izjavio je glasnogovornik RBI-ja. Očekuje se da će svi pogođeni klijenti u prvoj polovici godine putem pisma biti obaviješteni o prestanku suradnje i novoj ponudi.
Card Complete dobio novog investitora
Card Complete je već pronašao novog investitora. Prodani udjeli (50,1 % od BA i 25 % od RBI) preuzima austrijsko investicijsko društvo Eavista. Osnivač Eaviste je međunarodni investitor Arif Babayev, koji tvrdi da ima više od 20 godina iskustva u industriji te planira proširenje na njemačko govorno područje. Zajedno s Nurianom Zhagiparovim, Babayev je osnovao britanskog pružatelja platnih usluga DNA Payments Limited. Preostalih 24,9 % udjela ostaje u vlasništvu AVZ privatne zaklade Grada Beča.
Card Complete je jedno od vodećih kreditnih kartičnih poduzeća na austrijskom tržištu. Poslužuje 30.000 poslovnih klijenata i otprilike milijun korisnika kartica u Austriji. Godišnji promet transakcija iznosi oko 10 milijardi eura. Osim Visa i Mastercard kartica, Card Complete ekskluzivno nudi i Diners Club kartice.
You must be logged in to post a comment Login