Ekonomija
Austrijske tvrtke sve češće koriste europske “porezne oaze”
Sve veći broj tvrtki koje posluju u Austriji koristi europske “porezne oaze” kako bi izbjegle plaćanje poreza i uvećale svoju dobit. Prema podacima iz istraživanja social-liberalnog instituta “Momentum” Austrija tako godišnje gubi oko 1,3 milijarde eura. Od tvrtki koje svoju dobit ostvaraju u Austriji najviše profitiraju Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta.
Neke kompanije koje posluju na austrijskom tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih “poreznih oaza” kako bi platile manji porez, a isto tako koriste mogućnosti sestrinskih firmi registriranih u zemljama s nižim poreznim stopama, kojim kasnije preplaćuju razne vrste licenci, patentna prava, dozvole za uporabu proizvoda. a sve kako bi novac otišao iz Austrije u zemlje s nižim poreznim stopama. Praksa je to već duži niz godina, a danas su Panamu, Mauricijus i Sejšele zamijenili Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta, zemlje ne tako udaljene od Austrije.
Pored malih i srednjih tvrtki, najveći problem za Austriju, ali i ostatak država u EU predstavljaju ipak tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, i koji ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice. Tu se prije svega misli na tehnološke divove Google, Facebook, Amazon, ali i druge velike europske tvrtke.
Zajednički digitalni porez unutar Europske unije nekoliko je puta bio tema raznih vrsta sastanaka na razini Unije, ali dogovor još nije postignut. Najviše problema stvaraju Irska, Danska, Švedska i Finska, koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza, a one su ujedno i jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. Ipak postoje naznake da će do kraja 2020. godine ipak doći do pomaka po pitanju jedinstvenog europskog digitalnog poreza.
U međuvremenu, Austrija je donijela zakonodavstvo kojim se nameće porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020. Digitalni porez bit će 5% na promet od reklamnih usluga koje pružaju pružatelji usluga u Austriji. Austrija primjenjuje minimalni promet od 750 milijuna eura na globalnoj razini, od čega najmanje 25 milijuna eura u Austriji. Slične zakone su od ove ili od prošle godine uveli i Francuska, Španjolska i Italija.
kroativ.at
foto: ilustracija
Ekonomija
Gotovo 400.000 nezaposlenih u Austriji, puno više nego lani
Val bankrota u Austriji naravno negativno utječe na tržište rada. U Zavodu za zapošljavanje (ZZZ) u studenome je bilo prijavljeno oko 384.000 nezaposlenih ili na obuci, što je više od 31.400 osoba ili 8,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Stopa nezaposlenosti porasla je za 0,6 postotnih bodova na 7,1 posto.
Rast je bio posebno snažan u proizvodnji robe/industriji s povećanjem od 16,2 posto, pri čemu su posebno pogođene posrnule automobilska industrija i prehrambena industrija.
Situacija u maloprodaji nije ništa bolja – nelikvidnost kike/Leinera nedavno je izazvala potres u zapošljavanju: rast nezaposlenih od 10 posto.
Što se tiče saveznih država, najveći porast dogodio se u industrijski jakoj Gornjoj Austriji (plus 15 posto), gdje bankrot KTM-a s 3600 pogođenih zaposlenika trenutačno donosi negativne naslovnice. Značajan porast također je zabilježen u Štajerskoj (plus 11,7%) i Salzburgu (plus 10%). Slijede Beč (plus 8,1 posto), Vorarlberg (plus 7,8 posto), Gradišće (plus 7,6 posto), Donja Austrija (plus 7,2 posto) i Tirol (plus 6 posto). Najmanji porast bilježi Koruška (plus 5%).
Gospodarski razvoj vidljiv je i na tržištu rada. Krajem studenog Zavod za tržište rada prijavio je gotovo 83.000 slobodnih radnih mjesta, što je pad od 12,8 posto.
ÖVP-Wirtschaftsbund, koji u svom monitoru poslova bilježi sve portale za zapošljavanje i stoga općenito bilježi više oglasa za posao od AMS-a, zabilježio je oko 152.000 slobodnih radnih mjesta, što je također manje nego nedavno.
Ekonomija
Automobilski div u krizi?: “Imamo 12 mjeseci za preživjeti”
Kako piše Financial Times, japanski proizvođač automobila Nissan je u krizi i traži novog investitora. Renault želi prodati svoje dionice.
Francuski proizvođač automobila Renault godinama je bio važan partner za Nissan. Sada će, međutim, vjerojatno doći do prekida odnosa s Japancima. Prema “Financial Timesu”, Renault pokušava prodati svoje dionice (35 posto). Nissan, s druge strane, traži stabilnog dioničara koji bi želio preuzeti te dionice.
Voditelj Nissana, koji želi ostati anoniman, daje katastrofalan opis situacije. Brojke prodaje u Kini i SAD-u su pale. “Imamo dvanaest do 14 mjeseci da preživimo”, njegovo je sumorno proročanstvo. Ne može se isključiti mogućnost ulaganja japanskog konkurenta Honde u tvrtku i preuzimanja dionica.
Prema izvješću također je poznato da bi Renault bio voljan prodati svoje dionice Hondi. To bi značilo da bi francusko-japanski savez mogao biti gotov nakon 25 godina. U Nissanu moguću suradnju s Hondom vide kao pozitivnu. Osim toga, Honda, Nissan i Mitsubishi su najavili da će u ljeto 2024. zajednički razvijati električne pogonske sklopove, baterije i softver.
Ekonomija
Mnogi zaposlenici u Austriji mogu dobiti bonus od 3000 eura
Mnogi zaposlenici također mogu imati koristi od bonusa za troškove života ove godine. To je bonus koji se smatra oslobođenim poreza i carine. Maksimalni iznos je 3000 eura.
Bonus za troškove života uveden 2022. bio je dostupan poslodavcima u posljednje dvije godine s do 3000 eura za zaposlenike u svim sektorima kao neoporezivo i bescarinsko oslobađanje od visoke inflacije. Od 2024. može se isplaćivati samo ako je vezana uz mjere za određivanje plaća – poput kolektivnog ugovora. Bonusi zaposlenika do 3.000 eura još se ove godine mogu prenijeti na stotine tisuća zaposlenika.
U industriji kartona i papira ove je godine već isplaćeno 400 eura kao dodatak na troškove života zaposlenicima. Ti su iznosi u lipnju i listopadu na račun stigli po 200 eura. Zaposlenici pošte također imaju koristi od “neto bonusa” od srpnja 2024, prenosi kroativ.at.
Prema kolektivnom ugovoru za 2024. godinu zaposlenici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu do kraja godine mogu dobiti nagradu zaposlenika od 3000 eura bez plaćanja poreza i carina. Poslodavac to mora dobrovoljno isplatiti u skladu s člankom 124b Z 447 lit a) EStG (BGBl I br. 200/2023). Potrebna regulativa uređena je dodatnim kolektivnim ugovorom koji vrijedi od 1. siječnja.
Zaposlenici u metalnoj industriji mogu do 31. prosinca 2024. također dobiti dodatak na troškove života ili bonus zaposlenika do 3.000 eura. I u ovom slučaju iznos se smatra oslobođenim poreza i carine. Isplata mora “u načelu biti odobrena u istom iznosu” za sve zaposlenike u tvrtki. No, prema dodatnom kolektivnom ugovoru, “faktična su razlikovanja dopuštena”. U poduzećima s radničkim vijećem bonus se može dogovoriti samo kroz ugovor o radu.
Zaposlenici banke također imaju mogućnost primanja dodatka na troškove života (“employee bonus”) do kraja godine. U tom slučaju ugovor o radničkom vijeću mora biti sklopljen i za društva s radničkim vijećem. Ako to nije slučaj, to se može zamijeniti ugovorom za sve zaposlenike.
You must be logged in to post a comment Login