Ekonomija
Austrijske tvrtke sve češće koriste europske “porezne oaze”
Sve veći broj tvrtki koje posluju u Austriji koristi europske “porezne oaze” kako bi izbjegle plaćanje poreza i uvećale svoju dobit. Prema podacima iz istraživanja social-liberalnog instituta “Momentum” Austrija tako godišnje gubi oko 1,3 milijarde eura. Od tvrtki koje svoju dobit ostvaraju u Austriji najviše profitiraju Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta.
Neke kompanije koje posluju na austrijskom tržištu koriste registraciju u nekoj od europskih “poreznih oaza” kako bi platile manji porez, a isto tako koriste mogućnosti sestrinskih firmi registriranih u zemljama s nižim poreznim stopama, kojim kasnije preplaćuju razne vrste licenci, patentna prava, dozvole za uporabu proizvoda. a sve kako bi novac otišao iz Austrije u zemlje s nižim poreznim stopama. Praksa je to već duži niz godina, a danas su Panamu, Mauricijus i Sejšele zamijenili Švicarska, Irska, Luxemburg i Malta, zemlje ne tako udaljene od Austrije.
Pored malih i srednjih tvrtki, najveći problem za Austriju, ali i ostatak država u EU predstavljaju ipak tehnološki divovi, koji imaju podružnice u mnogim državama Europske unije, i koji ne sudjeluju podjednako u plaćanju svog djela poreza posebice jer plaćaju manje od onoga što bi trebali s obzirom na svoju veliku tržišnu vrijednost. Ubrzani rast digitalnih kompanija razotkrio je ključni problem međunarodnih poreznih pravila jer velike kompanije mogu knjižiti svoje profite u zemljama s najnižim porezima bez obzira na to gdje je njihovo sjedište. Iz tih razloga kompanije su odabrale zemlje s najnižim poreznim obvezama za svoje podružnice. Tu se prije svega misli na tehnološke divove Google, Facebook, Amazon, ali i druge velike europske tvrtke.
Zajednički digitalni porez unutar Europske unije nekoliko je puta bio tema raznih vrsta sastanaka na razini Unije, ali dogovor još nije postignut. Najviše problema stvaraju Irska, Danska, Švedska i Finska, koje su blokirale konsenzus za uspostavu digitalnog poreza, a one su ujedno i jedne od najvećih proizvođača digitalnih usluga i mjesta koja imaju povoljne zakone za situiranje podružnica tehnoloških tvrtki unutar njihovog teritorija. Ipak postoje naznake da će do kraja 2020. godine ipak doći do pomaka po pitanju jedinstvenog europskog digitalnog poreza.
U međuvremenu, Austrija je donijela zakonodavstvo kojim se nameće porez na digitalno oglašavanje od 1. siječnja 2020. Digitalni porez bit će 5% na promet od reklamnih usluga koje pružaju pružatelji usluga u Austriji. Austrija primjenjuje minimalni promet od 750 milijuna eura na globalnoj razini, od čega najmanje 25 milijuna eura u Austriji. Slične zakone su od ove ili od prošle godine uveli i Francuska, Španjolska i Italija.
kroativ.at
foto: ilustracija
Ekonomija
Egzistencijali problemi muče sve više građana Austrije pred Božić
Dok jedni planiraju božićne jelovnike i dobivaju darove, drugi ne znaju kako će financirati svoj život. Zabrinutost za vlastitu egzistenciju trenutačno se osjeća snažno, navodi krizna linija Psynot. Velika je potražnja i na društvenim tržnicama pred Božić.
Dežurni telefon Psynota već je zauzet tijekom cijele godine. U odnosu na prethodnu godinu broj poziva udvostručen je na prosječnih 1200 mjesečno. Glavni problemi su biti sami i obitelj, ali u posljednje vrijeme sve su veće i novčane brige.
Ulrike Walch iz Psynota kaže: “Jasno je da su ljudi zabrinuti zbog svakodnevnog života. Ljudi koji se oslanjaju na vanjsku pomoć prirodno primjećuju gdje je potrebno napraviti rezove, a također primjećujemo da Ljudi također brinu o tome.”
To možete osjetiti i na društvenim tržištima, potvrđuje voditeljica Graz Vinzimarkta Sigrid Wimmer: “Prošle godine smo imali između 110 i 120 kupaca dnevno, sada smo narasli na 150 kupaca. Ono što sada jako primjećujemo je da naši austrijski kupci hitno trebaju pomoć jer kažu da si više ne mogu priuštiti svakodnevni život.”
Situacija se pogoršava za Božić: Posebno tijekom blagdana, mnogi žele svojoj obitelji ponuditi nešto posebno, a za darove jedva da ostane novca. Voditelj Vinzimarkta u Grazu stoga je ove godine pokrenuo božićnu akciju – u sklopu akcije obiteljima je podijeljeno 200 prehrambenih paketa: “To su osnovne namirnice i sitnice za Božić unutra, kako bi naši kupci mogli i mogu poželjeti sretan Božić.”
Caritas također pomaže sa svoja tri tržišta solidarnosti u Knittelfeldu, Mürzzuschlagu i Hartbergu. Već dvije godine ovdje postoji sveukupno veća potreba za potporom. Potreba koja postaje vidljivija zbog povećane potrošnje oko Božića.
Ekonomija
Austrija: Još dva milijunska stečaja u građevinskoj industriji
Zaštitnici vjerovnika AKV i KSV1870 prijavili su u srijedu još dva milijunska stečaja u štajerskom građevinskom sektoru. S jedne strane pogođena je tvrtka H2 Hochbau koja je podnijela zahtjev za otvaranje postupka restrukturiranja u samoupravi. Državni građanski sud u Grazu imenovao je odvjetnika Maria Leistentritta za stečajnog upravitelja.
H2 Hochbau posebno je aktivan u stanogradnji, no kako smo već nekoliko puta pisali, ona je u krizi. S jedne strane su porasli troškovi, ali s druge strane postoji problem financiranja zainteresiranih za privatne stanove. Iz tvrtke kažu da je trenutačna situacija na tržištu nekretnina otežavala privlačenje isplativih narudžbi. Osim toga, postojala su značajna nenaplativa potraživanja na nekoliko građevinskih projekata. H2 Hochbau navodi obveze (obaveze) po knjigovodstvenoj vrijednosti od 3,75 milijuna eura, a pogađa 14 zaposlenika i 107 vjerovnika. U roku od dvije godine trebali bi dobiti kvotu od 30 posto. Imovina (po likvidacijskim vrijednostima) procijenjena je na 1,139 milijuna eura.
H2 Hochbau želi se reorganizirati, smanjiti troškove i nastaviti s radom. Rečeno je da se trenutačno vode razgovori s novim klijentima.
Drugi stečaj pogađa tvrtku Exakt am Bau, osnovanu 2011. godine. Tvrtka je specijalizirana za suhomontažne gradnje, kompletne toplinske izolacije i soboslikarske radove. Navodi se da su obveze oko 2,6 milijuna eura, ali više nema zaposlenih niti se planira restrukturiranje ili nastavak. Stečajni upravitelj Stefan Kohlfürst unovčit će imovinu, tri nekretnine.
Prema najnovijim projekcijama Udruge za zaštitu kredita iz 1870. godine, štajerska građevinska industrija ove godine bilježi 42 posto više nelikvidnosti – u apsolutnim brojkama vjerojatno će ih biti 141 do kraja godine. U svim sektorima, porast stečajeva je oko 20 posto na 734 u usporedbi s prethodnom godinom i 25 posto u usporedbi s 2019. Dolazi li uskoro kraj vala stečajeva? Naprotiv. KSV u narednoj godini očekuje zamjetan porast insolventnosti poduzeća u Štajerskoj.
Ekonomija
Poznata autokuća iz Burgenlanda ide u stečaj
“Danas vas moramo obavijestiti da smo podnijeli zahtjev za pokretanje postupka restrukturiranja tvrtke. Ovim zaustavljanjem u boksu želimo napraviti novi početak i izaći iz krize jači nakon generalnog remonta.”
Ovim je riječima “Auto Wiener” u srijedu putem društvenih mreža obavijestio svoje kupce o nelikvidnosti autokuće u Eltendorfu (okrug Jennersdorf).
Obiteljsko poduzeće, osnovano 2016., podnijelo je zahtjev pokrajinskom sudu u Welsu za pokretanje postupka restrukturiranja bez samoupravljanja, javlja Iris Scharitzer iz austrijske udruge Creditreform.
Stečajem je pogođeno osam zaposlenika i oko 40 vjerovnika. Imovina od 266.000 eura kompenzirana je s obvezama od 1,51 milijun eura.
Planom restrukturiranja predviđen je nastavak poslovanja tvrtke. Vjerovnicima se nudi kvota od 20 posto u roku od dvije godine. Plaćanje treba izvršiti u četiri rate od po pet posto.
Kao razlozi bankrota navode se korona kriza, pad potražnje, rast cijena i viši troškovi energije. Sve to, zajedno s “neučinkovitostima u radionici”, dovelo je do gubitka prodaje.
Kako navode iz “Auto Wienera”, usluga klasičnih automobila ubuduće se više neće nuditi. Na ostale usluge ne utječe nelikvidnost; termini u radionici također se mogu dogovoriti u bilo koje vrijeme.
You must be logged in to post a comment Login