Austrija
Austrijska vlada planira paket poticaja vrijedan 38 milijardi eura
Austrijska vlada zbog krize izazvane pandemijom corona virusa priprema veliki paket pomoći gospodarstvu u vrijednosti od čak 38 milijardi eura. Iz Vlade su istaknuli kako sve mjere koje se donose ide u smjeru olakšavanja tereta krize na gospodarstvo te prevenciju velike nezaposlenosti.
Austrijska vlada nastavlja s donošenjem novih mjera pomoći austrijskom gospodarstvu pa nakon prvog hitnog paketa pomoći vrijednog 4 milijarde eura kreću i u realizaciju drugog, još vrjednijeg. Austrijska vlada ukupno planira izdvojiti 38 milijardi eura. Drugi paket pomoći predviđa još devet milijardi eura garancije za kredite, 15 milijardi eura za pomoć onim najpogođenijim u krizi, te još i dodatnih deset milijardi eura kroz nova porezna rasterećenja. Pomoć koju najavljuje Vlada stoji na raspolaganju svim tvrtkama, ali će najprije biti omogućena onim sektorima najpogođenijim krizom.
“U dobrim vremenima država mora štedljivo koristiti sredstva poreznih obveznika za pomoć u lošim vremenima. A ovo je loše vrijeme! Želimo učiniti sve što je moguće kako bi se spriječila nezaposlenost i nesolventnost. Austrijski građani ne boje se samo virusa, već se plaše i nezaposlenosti. Sada je važno učiniti sve kako bi se spriječila masovna nezaposlenost”, – naglasio je Kurz.
Vicekancelar Werner Kogler istaknuo je da će za razliku od 2008. godine, pomoć ovaj put krenuti s dna, od onih najugroženijih, najosjetljivijih i najpogođenijih. Paket poticaja koji dolaze iz Vlade idu u smjeru očuvanja radnih mjesta kao osnovnog prioriteta, uz zdravlje građana Austrije.
“Nema sumnje kako se suočavamo s najvećom krizom od Drugog svjetskog rata. Posljedice su veće od posljedica globalne financijske krize 2008. i 2009. To također zahtijeva dramatične i posebne mjere za suzbijanje” – istaknuo je vicekancelar Werner Kogler.
“Živimo u novom dobu” – rekao je ministar financija Gernot Blümel koji je istaknuo činjenicu da je situacija izvanredna kada se govori i iz domene državnog proračuna. On je istaknuo i da će Austrija ove godine imati deficit od barem 1 posto BDP-a. Austrija, ujedno i jedna od najbogatijih zemalja Europske unije, imala je u 2019. stopu rasta od 1,6 posto, što je više od prosjeka EU. Austrija je 2018. i 2019. ostvarila proračunski suficit od 0,7 posto.
Zbog krize ove godine, po prvi put od 1953. godine neće biti ni tradicionalnog govora o proračunu, a ministar financija Gernot Blümel će parlamentu dati samo uvid o trenutnoj situaciji proračuna.
R.P
Foto: APA
Austrija
Milijunska prevara s “Reparaturbonusom” razotkrivena: uhićeno 15 osumnjičenih
Petnaestorici osumnjičenih stavljeno je na teret da su putem prevare s “Reparaturbonusom” nezakonito stekli 3,5 milijuna eura. U utorak su uslijedila uhićenja.
Sumnje koje su kružile već neko vrijeme sada su potvrđene: u Beču, Donjoj Austriji i Burgenlandu otkrivena je velika prevara u okviru subvencijske akcije “Reparaturbonus”. Ova inicijativa financira se iz sredstava EU, pa je vođenje više paralelnih istraga preuzelo Europsko javno tužiteljstvo.
Lažne prijave za subvencije
Više poduzeća sumnjiči se da su namjerno podnosila lažne prijave kako bi se kroz netočne dokumente domogla subvencija. Iako istraga još traje, dosad je identificiran veći broj osumnjičenih. Sumnja se da su, od svibnja 2022. do lipnja 2023., usmjereni na nezakonito stjecanje približno 3,5 milijuna eura.
Velika policijska akcija sa 230 policajaca
U utorak je izvedena velika policijska operacija u kojoj je sudjelovalo više od 230 policajaca, uključujući specijalne jedinice poput EKO Cobra, savezni kriminalistički ured, WEGA, istražitelje iz Bečkog ureda kriminalističke policije, te brze interventne jedinice iz Donje Austrije i Burgenlanda. Provedeno je 37 pretraga stanova i poslovnih prostora u navedenim regijama.
Tijekom operacije, privremeno je uhićeno 15 osumnjičenih, dok je sedam osoba dovedeno na ispitivanje. Dvojica osumnjičenih lakše su ozlijeđena tijekom pokušaja sprječavanja ulaska policije, tvrdeći da su mislili da je u tijeku provala. Istraga se nastavlja, a očekuje se daljnje prikupljanje dokaza.
Ključne točke:
- Otkivena velika prevara s “Reparaturbonusom” u Austriji, s nezakonitom dobiti od 3,5 milijuna eura.
- Istragu vodi Europsko javno tužiteljstvo zbog korištenja EU sredstava.
- Uhićeno 15 osumnjičenih, provedeno 37 pretraga s više od 230 policajaca.
- Istraga se nastavlja, a očekuje se dodatno prikupljanje dokaza.
Austrija
Nova austrijska vinjeta – sve informacije na jednom mjestu
Asfinag je u četvrtak predstavio detalje nove vinjete za 2025. godinu. Nova samoljepljiva vinjeta bit će u morskozelenoj boji i koštat će 103,80 eura. Bit će dostupna od posljednjih dana studenog kod približno 6000 prodajnih partnera Asfinaga, kako u Austriji tako i u inozemstvu, a vrijedit će od 1. prosinca 2024. godine.
Ove godine dolazi do povećanja cijena vinjeta, budući da će se, prema zakonskim propisima, prilagoditi harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC). Nakon što prošle godine nije bilo promjena cijena, za 2025. su vinjete skuplje za 7,7%. To znači da će godišnja vinjeta za automobile iduće godine koštati 103,80 eura, prema izvješću kroativ.at.
Promjena boje za lakšu kontrolu
Nova boja, morskozelena, odabrana je kako bi se osigurala bolja vidljivost i kontrola vinjeta, izjavila je Claudia Eder, izvršna direktorica Asfinaga. Prethodna vinjeta bila je u sunčano žutoj boji, a promjena boje pomaže razlikovanju od prošlogodišnjih vinjeta, što olakšava nadzor i povećava sigurnost.
Prihodi od prodaje vinjeta, kao i svi ostali prihodi od cestarina, ulažu se u održavanje, izgradnju i sigurnost na austrijskoj mreži autocesta i brzih cesta koja se prostire na 2.265 kilometara.
Godišnja vinjeta i dalje vrijedi 14 mjeseci, od 1. prosinca prethodne godine do 31. siječnja sljedeće godine.
Nove cijene vinjeta za 2025. godinu:
- Jednodnevna: 9,30 eura (stara cijena 8,60 eura)
- Desetodnevna: 12,40 eura (stara cijena 11,50 eura)
- Dvomjesečna: 31,10 eura (stara cijena 28,90 eura)
- Godišnja: 103,80 eura (stara cijena 96,40 eura)
Nove cijene za motocikle:
- Jednodnevna: 3,70 eura (stara cijena 3,40 eura)
- Desetodnevna: 4,90 eura (stara cijena 4,60 eura)
- Dvomjesečna: 12,40 eura (stara cijena 11,50 eura)
- Godišnja: 41,50 eura (stara cijena 38,50 eura)
Ključne točke:
- Nova vinjeta za 2025. u morskozelenoj boji, cijena 103,80 eura.
- Cijene su povećane za 7,7% prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena.
- Vinjeta vrijedi 14 mjeseci, od 1. prosinca do 31. siječnja sljedeće godine.
- Prihodi od vinjeta ulažu se u održavanje i sigurnost prometne infrastrukture.
- Promjena boje olakšava kontrolu i razlikovanje od prošlogodišnje vinjete.
Austrija
Austrija donijela važnu odluku vezanu za Schengen
Austrija je pristala ukinuti svoj dugogodišnji veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske bezgraničnom Schengenskom prostoru, što su ove dvije istočnoeuropske zemlje dugo priželjkivale. Ovaj važan korak objavljen je danas poslijepodne tijekom sastanka u Budimpešti, koji je organiziralo mađarsko predsjedništvo Vijeća EU, uz prisustvo ministara unutarnjih poslova Rumunjske, Bugarske i Austrije.
Ministri su potpisali zajednički sporazum koji otvara put prema punopravnom članstvu u Schengenu, prema izjavama glasnogovornika Mađarske. Ovo će u praksi značiti ukidanje kopnenih graničnih kontrola, koje su bile posljednja prepreka. Početkom godine već su ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama kao prvi korak prema integraciji.
Pozdravne reakcije europskih čelnika
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je ovu odluku, ističući da Rumunjska i Bugarska “u potpunosti pripadaju” schengenskom prostoru. Dodala je kako bi 2025. trebala biti godina jačanja Schengena. Predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola također je izrazila zadovoljstvo, naglašavajući da jači Schengen znači i jaču Europu.
Ključne točke:
- Austrija ukinula veto na pristupanje Rumunjske i Bugarske Schengenskom prostoru.
- Sastanak održan u Budimpešti uz sudjelovanje ministara unutarnjih poslova triju zemalja.
- Potpisan zajednički sporazum za ukidanje kontrola na kopnenim granicama.
- Početkom godine već ukinute kontrole na morskim i zračnim granicama.
- Ursula von der Leyen i Roberta Metsola pozdravile ovu odluku kao korak prema jačoj Europi.
You must be logged in to post a comment Login