Austrija
Austrijska vlada planira paket poticaja vrijedan 38 milijardi eura
Austrijska vlada zbog krize izazvane pandemijom corona virusa priprema veliki paket pomoći gospodarstvu u vrijednosti od čak 38 milijardi eura. Iz Vlade su istaknuli kako sve mjere koje se donose ide u smjeru olakšavanja tereta krize na gospodarstvo te prevenciju velike nezaposlenosti.
Austrijska vlada nastavlja s donošenjem novih mjera pomoći austrijskom gospodarstvu pa nakon prvog hitnog paketa pomoći vrijednog 4 milijarde eura kreću i u realizaciju drugog, još vrjednijeg. Austrijska vlada ukupno planira izdvojiti 38 milijardi eura. Drugi paket pomoći predviđa još devet milijardi eura garancije za kredite, 15 milijardi eura za pomoć onim najpogođenijim u krizi, te još i dodatnih deset milijardi eura kroz nova porezna rasterećenja. Pomoć koju najavljuje Vlada stoji na raspolaganju svim tvrtkama, ali će najprije biti omogućena onim sektorima najpogođenijim krizom.
“U dobrim vremenima država mora štedljivo koristiti sredstva poreznih obveznika za pomoć u lošim vremenima. A ovo je loše vrijeme! Želimo učiniti sve što je moguće kako bi se spriječila nezaposlenost i nesolventnost. Austrijski građani ne boje se samo virusa, već se plaše i nezaposlenosti. Sada je važno učiniti sve kako bi se spriječila masovna nezaposlenost”, – naglasio je Kurz.
Vicekancelar Werner Kogler istaknuo je da će za razliku od 2008. godine, pomoć ovaj put krenuti s dna, od onih najugroženijih, najosjetljivijih i najpogođenijih. Paket poticaja koji dolaze iz Vlade idu u smjeru očuvanja radnih mjesta kao osnovnog prioriteta, uz zdravlje građana Austrije.
“Nema sumnje kako se suočavamo s najvećom krizom od Drugog svjetskog rata. Posljedice su veće od posljedica globalne financijske krize 2008. i 2009. To također zahtijeva dramatične i posebne mjere za suzbijanje” – istaknuo je vicekancelar Werner Kogler.
“Živimo u novom dobu” – rekao je ministar financija Gernot Blümel koji je istaknuo činjenicu da je situacija izvanredna kada se govori i iz domene državnog proračuna. On je istaknuo i da će Austrija ove godine imati deficit od barem 1 posto BDP-a. Austrija, ujedno i jedna od najbogatijih zemalja Europske unije, imala je u 2019. stopu rasta od 1,6 posto, što je više od prosjeka EU. Austrija je 2018. i 2019. ostvarila proračunski suficit od 0,7 posto.
Zbog krize ove godine, po prvi put od 1953. godine neće biti ni tradicionalnog govora o proračunu, a ministar financija Gernot Blümel će parlamentu dati samo uvid o trenutnoj situaciji proračuna.
R.P
Foto: APA
Austrija
Otkriven lanac ilegalne prostitucije u Austriji: ‘Loverboy metoda’
U Austriji je razotkriven široko rasprostranjen lanac ilegalne prostitucije. Policija je u koordiniranoj akciji uhitila nekoliko osumnjičenih te identificirala žene koje su vjerojatno bile žrtve trgovine ljudima.
Pogođene žene su rumunjske i mađarske državljanke u dobi od 18 do 25 godina. Policija je u ponedjeljak priopćila da su istrage protiv osoba koje su osumnjičene da su djelovale kao svodnici i dalje u tijeku.
Istrage protiv svodnika
Već prošlog tjedna provedena je ciljana akcija u kojoj su se istrage fokusirale na seksualno iskorištavanje, trgovinu ljudima, svodništvo i prekograničnu prostituciju. Tijekom istrage uhićeno je deset žena, koje su potom deportirane u svoje matične zemlje. U ponedjeljak su još uvijek bile u tijeku istrage protiv dviju prostitutki kako bi se otkrili potencijalni svodnici i organizatori ilegalne mreže.
‘Loverboy metoda’
Prema navodima policije, postoje naznake da su neke od žena i same bile žrtve takozvane ‘Loverboy metode’. Ova metoda temelji se na manipulaciji ženama kroz lažne ljubavne veze kako bi ih se prisililo na prostituciju. ‘Zbog ove metode žene se vrlo često ne doživljavaju kao žrtve i vjeruju da ilegalnu seksualnu djelatnost obavljaju dobrovoljno’, navodi se u policijskom priopćenju. U mnogim slučajevima financijski problemi navedeni su kao glavni razlog za ulazak u ilegalnu prostituciju.
Često su sastanke prostitutki organizirale takozvane ‘kontakt osobe’, koje su ih kasnije i nadzirale. Istrage o ovom načinu djelovanja još uvijek nisu završene.
Policija nastavlja istragu kako bi u potpunosti razotkrila mrežu ilegalne prostitucije i identificirala moguće nove žrtve.
Austrija
Gubitak od milijardu eura! ÖGK štedi na pregledima
Situacija u zdravstvenom sustavu postaje sve ozbiljnija. Budući da se financijska rupa u Austrijskoj zdravstvenoj kasi (ÖGK) neprestano povećava, potreban je strogi plan štednje.
Austrijska zdravstvena kasa (ÖGK) ove godine očekuje gubitak do milijardu eura. Kao razlozi navode se gospodarska situacija i povećani troškovi zdravstvene skrbi zbog sve duljeg životnog vijeka stanovništva, što povećava potražnju za skupljim medicinskim tretmanima.
ÖGK planira uštedjeti 500 milijuna eura
Kako bi pokrila ovaj veliki financijski manjak, planira se povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenika – od 1. lipnja stopa doprinosa povećat će se na šest posto. Prema riječima čelnika ÖGK Petera McDonalda, time bi se prikupilo oko 300 milijuna eura: “Ovim doprinosom pomažete nam da ne moramo rezati zdravstvene usluge”, izjavio je za Ö3.
No, planira se i ušteda na skupim medicinskim pregledima. Na udaru su magnetska rezonanca i kompjutorizirana tomografija, a također se razmatra smanjenje broja naručivanja krvnih pretraga, koje se prema procjeni ÖGK prečesto provode. Ukupno, zdravstvena kasa planira uštede od 500 milijuna eura ove godine, a trenutačno pregovara s liječnicima o tome gdje bi se moglo smanjiti troškove. Cilj je da ÖGK od 2027. ponovno ostvaruje dobit.
Austrija
Proračunski šok: Svaki građanin Austrije duguje 42.849 eura
Proračunski deficit Austrije veći je nego što se ranije mislilo. “Svi moraju dati svoj doprinos”, poručuje ministar financija. Evo što planira vlada.
Sada su na stolu konkretni podaci koji potvrđuju da je proračunska rupa Austrije još veća nego što se pretpostavljalo. U ponedjeljak je Statistik Austria objavila službene brojke za savezne države, općine i socijalna osiguranja, koji se ubrajaju u ukupni deficit. Taj deficit sada iznosi zabrinjavajućih 4,7 % BDP-a.
To znači da je Austrija znatno iznad maksimalne granice deficita od 3 % propisane unutar Europske unije, tzv. “Mastrichtske granice”. Očekuje se da će Bruxelles zbog toga pokrenuti postupak zbog “prekomjernog deficita”.
Kako je deficit toliko narastao?
Razlog za ovakav rast deficita je jednostavan: država troši više nego što prihoduje. U 2024. godini državni prihodi porasli su za 4,9 %, dok su rashodi skočili za čak 8,8 %. To je rezultiralo povećanjem državnog duga za 22,6 milijardi eura, na ukupno 394,1 milijardu eura do kraja 2024. godine. Računica kaže da sada na svakog stanovnika otpada 42.849 eura duga, što je 5,6 % više nego prethodne godine.
“Svi će morati dati svoj doprinos”
Iako je iznos od gotovo 43.000 eura po stanovniku samo teoretski, građani će osjetiti posljedice kroz štedljive mjere koje vlada planira provesti. “Svi će morati dati svoj doprinos”, izjavio je ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ).
“Situacija je ozbiljna, stoga ćemo korak po korak poduzimati sve potrebne mjere za smanjenje deficita”, rekao je Marterbauer u službenoj izjavi vlade. Smatra da je moguće prevladati ovu krizu, podsjećajući na još veći deficit od 5,38 % tijekom bankarske krize 2009. godine: “Tada smo, odgovornim zajedničkim djelovanjem vlade i saveznih država, uspjeli smanjiti deficit. Uspjet ćemo i sada.”
Sepp Schellhorn, državni tajnik za deregulaciju i birokraciju (NEOS), bio je jasan: “Ovo neće biti nimalo lako za nikoga.”
Nema dodatnog paketa štednje
Za ovu godinu planirane su uštede i povećanje prihoda u ukupnom iznosu od 6,4 milijarde eura. Unatoč većem deficitu, vlada za sada ne planira dodatne mjere štednje. “Držimo se jasno zacrtanog proračunskog puta”, naglasila je državna tajnica za financije Barbara Eibinger-Miedl (OVP).
Vlada sada želi potaknuti gospodarski rast kako bi povećala porezne prihode i stabilizirala državne financije. “Potrebna nam je zajednička akcija savezne vlade, saveznih država i općina”, poručuje Eibinger-Miedl.
Ipak, ostaje pitanje hoće li planirane mjere biti dovoljne ili će se deficit nastaviti povećavati, što bi moglo dovesti do dodatnih fiskalnih restrikcija u budućnosti.
You must be logged in to post a comment Login