Austrija
Austrijska Vlada najavljuje pomoć, a radnici svakim danom ostaju bez posla?!
Veliki broj građana Austrije ostao je bez posla u protekla dva tjedna. Corona virus ozbiljno je uzdrmao austrijsko gospodarstvo, a mjere austrijske Vlade koje za cilj imaju suzbijanje širenja corona virusa natjerale su mnoge gospodarske djelatnosti na mirovanje. Već u prva dva tjedna na Austrijski zavod za zapošljavanje (AMS) prijavilo se preko 100 tisuća radnika, a veliki broj radnika strahuje za svoja radna mjesta. Ni poslodavcima nije lako, poslovi miruju, a radnicima treba isplatiti plaće. Mjere austrijske Vlade se čine dobre, no veliki broj poslodavaca je već opustio svoje zaposlenike.
Fokus austrijske Vlade od samog početka krize izazvane corona virusom je i austrijsko gospodarstvo. Austrijska Vlada je u nekoliko navrata jasno istaknula da je primarni cilj, poslije ljudskih života, sačuvati i radna mjesta kako bi se izbjegla velika nezaposlenost izazvana krizom. Shodno tome, Vlada je već u početku donijela i neke jako dobre odluke, a paket pomoći austrijskom gospodarstvu u konačnici će biti vrijedan oko 38 milijardi eura. Iz Vlade su najavili i da će pomoć ovaj put krenuti od onih najpogođenijih – mikro, malih i srednjih poslodavaca. Najave iz Vlade bude optimizam, no u prva dva tjedna na Austrijski zavod za zapošljavanje (AMS) prijavilo se preko 100 tisuća radnika. Kriza, nedostatak posla, neizvjesna budućnost – razlozi su zbog kojih su poslodavci radnicima otkazali suradnju.
Vlada, Sindikati, Radnička komora i sve organizacije zadužene za prava radnika već su apelirale i stalno apeliraju da otkazi trebaju biti posljednja mjera svakog poslodavca. Vlada je već donijela model skraćenog radnog vremena “Kurzarbeit” (“Corona Kurzarebeit”) koji bi trebao spriječiti gubitak radnih mjesta. Model su pozdravili i iz Austrijske gospodarske komore i iz Radničke komore pa ostaje nada da će poslodavci manje pribjegavati otkazima, a više uvođenju modela “Kurzarbeit”.
Koliko će kriza potrajati i kad će se sve stvari vratiti u normalu teško je zapravo pretpostaviti. Veliki broj radnika zaposlenih u turističkom, ugostiteljskom i građevinskom sektoru dobilo je otkaze, a veliki broj radnika strahuje da ih ista sudbina očekuje uskoro. Iz Radničke komore ističu nekoliko stvari.
- Radnička komora Austrije preporučuje svim zaposlenima da pokažu spremnost na rad kako bi u slučaju generalnog otpuštanja imali pravo da i dalje dobivaju svoje plaće. Radnička komora i dalje poziva sve poslodavce na uvođenje skraćenog radnog vremena kao mogućnosti u vrijeme corona krize. Cilj je izbjegavanje otkaza.
- Ističu isto tako da sve odluke donose u zajedničkom interesu s poslodavcem, te da se prije svake odluke vezane za obavljanje posla konzultiraju s poslodavcem. Poslodavac ima zakonsku obvezu da na najbolji mogući način zaštiti zaposlene od potencijalne zaraze. Poslodavac, odnosno zaposlenici isto tako imaju tri mogućnosti za vrijeme krize izazvane corona virusom: rad od kuće (Homeoffice), oslobođenje od rada (Dienstfreistellungen) ili skraćenjem radnog vremena (Kurzarbeit).
No što u slučaju otkaza? Veliki broj ljudi ipak je dobio otkaze, a ako ste jedan od onih koji je dobio otkaz, a vaš poslodavac je kao razlog naveo krizu zbog corona virusa postoji mogućnost da odluku možete osporiti. U tom slučaju Radnička komora Austrije preporučuje da im se bez zadrške javite.
Isto tako iz Radničke komore Austrije savjetuju sve zaposlene, ali i one koji su zbog corona virusa trenutno nezaposleni da posjete specijaliziranu stranicu https://jobundcorona.at/job-arbeitsrecht/ te se pobliže upoznaju s pravima radnika tijekom krize izazvane corona virusom.
R.P
Foto: APA
Austrija
Trump prijeti Austriji carinama
Američki predsjednik Donald Trump razmatra uvođenje carina na uvoz iz zemalja koje nameću poreze na digitalne usluge američkim tehnološkim tvrtkama. Ovi porezi, usmjereni na vodeće američke tehnološke gigante poput Googlea, Facebooka, Applea i Amazona, već dugo su trn u oku američkim vlastima. Austrija od 2020. godine primjenjuje digitalni porez, a mogućnost njegovog povećanja bila je tema koalicijskih pregovora u kontekstu sanacije državnog proračuna.
Trump je sada potpisao memorandum kojim, prema riječima glasnogovornika, nalaže svojoj administraciji da razmotri protumjere poput carina kako bi se suprotstavila “porezima na digitalne usluge, novčanim kaznama, praksama i politikama koje strane vlade nameću američkim tvrtkama”. “Ono što nam rade u drugim zemljama s digitalnim porezima je strašno”, izjavio je Trump u petak (po lokalnom vremenu) pred novinarima.
Velika Britanija, Francuska, Italija, Španjolska, Turska, Indija i Kanada – poput Austrije – uvele su ove poreze na prihode velikih pružatelja digitalnih usluga unutar svojih granica. Tijekom Trumpova prvog mandata, američki trgovinski predstavnik pokrenuo je istrage o nepravednim trgovinskim praksama protiv više ovih zemalja, utvrdivši da diskriminiraju američke tvrtke, što je otvorilo put za carine odmazde na određene uvozne proizvode.
Prethodna američka administracija već je prijetila uvođenjem carina. No, do prošle godine postojala je privremena dogovorena suspenzija tih mjera između SAD-a, Austrije, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije i Španjolske, kako bi se omogućilo više vremena za pregovore o međunarodnim poreznim pravilima za velike, visoko profitabilne kompanije.
Austrijski digitalni porez
Austrija je 2023. godine od digitalnog poreza uprihodila oko 100 milijuna eura. Porez je usmjeren na internetsko oglašavanje koje nije obuhvaćeno postojećim porezom na oglašavanje. Obuhvaća tvrtke koje u Austriji ostvare najmanje 25 milijuna eura prihoda od online oglašavanja te imaju globalni prihod od najmanje 750 milijuna eura. Porezna stopa iznosi 5 posto. Tijekom aktualnih koalicijskih pregovora razmatrala se mogućnost proširenja digitalnog poreza u svrhu stabilizacije državnog proračuna.
Trump je prošlog tjedna već najavio odmazdu i rekao da će uvesti carine na robu iz Kanade i Francuske zbog njihovih poreza na digitalne usluge. Prema podacima Bijele kuće, ove dvije zemlje ostvarile su više od 500 milijuna dolara godišnje prihoda od ovih poreza, dok su globalni prihodi premašili dvije milijarde dolara.
Trumpov memorandum također nalaže istragu o tome kako su američke tvrtke tretirane u okviru Akta o digitalnim tržištima (Digital Markets Act) i Akta o digitalnim uslugama (Digital Services Act) Europske unije.
Austrija
Upozorenje: U Austriji sve više lažnih novčanica
Sve više lažnih novčanica pojavljuje se u novčanicima građana Austrije. Najčešće su krivotvorene novčanice od 50 i 100 eura.
Značajan porast krivotvorenog novca
Prema statistici Austrijske narodne banke (OeNB), 2024. godine zabilježen je znatan porast lažnih novčanica u opticaju. Tijekom godine zaplijenjeno je i povučeno iz prometa ukupno 10.213 krivotvorenih novčanica, što je povećanje od približno 2.500 u odnosu na prethodnu godinu (2023. ih je bilo 7.842). Time se broj lažnih novčanica ponovno približio razinama zabilježenima prije pandemije koronavirusa.
Najčešće krivotvorena novčanica 2024. bila je 50 eura s 4.258 primjeraka (41,7%). Slijedi 100 eura s 2.520 komada (24,7%) te 20 eura s 2.154 primjeraka (21,1%). Ukupna vrijednost zaplijenjenog krivotvorenog novca iznosi nekoliko stotina tisuća eura.
Kap u moru pravog novca
U usporedbi s 2,5 milijarde novčanica koje su tijekom 2024. provjerene na autentičnost od strane OeNB-a, Geldservice Austria (GSA) i poslovnih banaka, krivotvoreni novac i dalje je iznimno rijedak. Statistički, samo jedna od 255.000 novčanica nije autentična.
Gotovina ostaje najsigurnije sredstvo plaćanja
Unatoč postojanju krivotvorina, gotovina se i dalje smatra najsigurnijim sredstvom plaćanja. “Novac u gotovini štiti od phishinga, cyber kriminala i internetskih prijevara. Kada se usporede iznosi prevara kod gotovinskih i bezgotovinskih plaćanja, zlouporaba kartica i bankovnih podataka za prijenos sredstava doseže srednji dvoznamenkasti milijunski iznos, dok šteta od krivotvorenog novca iznosi tek nekoliko stotina tisuća eura”, naglašava Austrijska narodna banka u svom priopćenju.
Austrija
BMW-om u Austriji vozio 230 km/h pa mu oduzeta i vozačka i automobil
Filmska potjera odigrala se u petak navečer u bečkom okrugu Donaustadt. Vozač BMW-a (21) dao se u bijeg pred policijom, izazvavši dramatičnu potjeru.
Divlja vožnja kroz grad
Petak navečer pretvorio se u kaotičnu akciju za bečku policiju kada je oko 23:00 sata civilna patrola primijetila jarko crveni BMW M3 koji je s glasnim pucanjem iz auspuha jurio kroz tunel Stadlau (A23). Policajci su uključili rotacijska svjetla kako bi ga zaustavili, no vozač nije imao namjeru stati – umjesto toga, stisnuo je gas do kraja.
230 km/h kroz naseljeno područje
Mladić je pobjegao u bijesnoj vožnji, na cesti Raffineriestraße postigavši nevjerojatnih 230 km/h. Unatoč gustome prometu, više je puta prelazio u suprotni trak, riskirajući frontalne sudare. Policija je angažirala dodatne ophodnje kako bi ga konačno zaustavila.
Kada je vozač pokušao ponovno izaći na autocestu A23 kod ulice Donaustadtstraße, policajac ga je taktičkim manevrom udario službenim vozilom u stražnju osovinu, prisilivši ga na zaustavljanje. Ispostavilo se da je za volanom bio 21-godišnji Austrijanac.
Uhićenje i oduzimanje vozila
Mladić je odmah uhićen i prijavljen zbog sumnje na namjerno ugrožavanje sigurnosti, pružanje otpora policiji i pokušaj teške tjelesne ozljede. Njegov BMW M3 mu je oduzet prema takozvanom „Raserparagrafu“ (zakonu protiv divlje vožnje).
Putnici u šoku
U vozilu su se nalazila još dvojica mladića koji su policiji ispričali da su tijekom sulude vožnje bili potpuno prestravljeni. Kako tvrde, pri brzinama većim od 200 km/h pomirili su se s najgorim ishodom i pokušavali nagovoriti vozača da stane. No njega je najviše zabrinjavala mogućnost da mu policija trajno oduzme automobil – što se na kraju i dogodilo.
You must be logged in to post a comment Login