Svijet
Austrija “za”, ali EU neće financirati žicu i ograde na granici
Europska unija neće financirati “bodljikavu žicu i ograde” na granici kako bi spriječila dolazak migranata, što traži dvanaest zemlja, među njima Litva i Austrija, rekla je u petak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Bila sam veoma jasna o tome da su Komisija i Parlament odavno suglasni o tome da neće financirati bodljikavu žicu i ograde”, rekla je čelnica EK nakon sastanka na vrhu dvadeset sedam zemalja u Bruxellesu, gdje se razgovaralo o tom pitanju.
Litva gradi ogradu s bodljikavom žicom duž granice s Bjelorusijom kako bi zaustavila val migranata za čiji orkestrirani dolazak se optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je u petak u Bruxellesu da su takve mjere “kratkoročno potrebne kako bi se upravljalo krizom”.
Ako Litva gradi ogradu “može računati na našu solidarnost. Nije na Litavcima da to sami financiraju”, ocijenio je novi austrijski kancelar Alexander Schallenberg, prenosi Hina.
Ministri unutarnjih poslova 12 zemalja (Austrija, Bugarska, Cipar, Danska, Estonija, Grčka, Mađarska, Litva, Latvija, Poljska, Češka i Slovačka) napisali su 7. listopada pismo Komisiji u kojem su zatražili od EU da financira izgradnju takvih barijera.
“Fizička prepreka je vrsta efikasne mjere zaštite granica, koja služi interesima čitave EU, ne samo država članica na prvoj liniji”, ocijenili su oni.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson odgovorila im je da zemlje imaju mogućnost i pravo graditi ograde, ali kada se radi o europskom financiranju “to je već druga stvar”.
Poljska, kao i Litva, počela je graditi ogradu s bodljikavom žicom na dijelu granice s Bjelorusijom. Mađarska je podigla ogradu na granici sa Srbijom i Hrvatskom tijekom migrantske krize 2015. Slovenija je učinila isto prema Hrvatskoj.
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
Svijet
Hrvat u Njemačkoj uz pizzu prodavao i “bijelo” pa završio u zatvoru
Ugostitelj hrvatskog porijekla Stipe R. osuđen je u Duesseldorfu na četiri godine zatvora zbog toga što je u svojoj pizzeriji prodavao kokain, prenose njemački mediji u subotu.
“37-godišnji Stipe R. osuđen je zbog težeg oblika organiziranog raspačavanja droga na četiri godine zatvora”, priopćio je Pokrajinski sud u Duesseldorfu.
Ugostitelju hrvatskog porijekla, koji je u središtu Duesseldorfa prije nekoliko godina otvorio pizzeriju, predbacuje se da je uz jednu od pizza na svom jelovniku dostavljao i pola grama kokaina.
Osuđeni je negirao da je kokain s “pizzom broj 40” prodavao svima nego samo svojim poznanicima.
Istražni organi su u trag raspačavanju kokaina ušli slučajno na proljeće prošle godine kada su kontrolori u potrazi za radnicima na crno pronašli veće količine kokaina u pizzeriji.
Odvjetnici osuđenog su tijekom procesa isticali kako njihov klijent do sada nije bio osuđivan.
Stipe R. je, prema vlastitim navodima, kuhar po zanimanju a u Njemačku je stigao 2014. te 2018. otvorio pizzeriju u četvrti Stari grad u Duesseldorfu.
U prijašnjim medijskim izvještajima o ovom slučaju navodilo se kako Stipe R. dolazi iz “blizine Zadra”.
Državno odvjetništvo je zahtijevalo pet godina zatvora ali je sud kao olakotnu okolnost uzeo činjenicu da osuđeni ne traži povrat 270.000 eura koji su pronađeni prilikom uhićenja te da je pomagao izjavama koje su dovele do brzog okončanja istrage.
You must be logged in to post a comment Login