Austrija
Austrija uvodi porez na nikotin, nikotinski proizvodi će dodatno poskupjeti
Austrijanci puše sve manje cigareta, a u isto vrijeme tržište je preplavljeno nikotinskim vrećicama i e-cigaretama. Manje su regulirani, ali to bi se moglo promijeniti. “Porez na nikotin” također bi mogao donijeti hitno potreban novac u državnu blagajnu. Reforma će vjerojatno uskoro postati tema u vladinim pregovorima.
Trenutačno e-cigarete ili tekućine, kao i nikotinske vrećice (male vrećice ispod usne) podliježu porezu na duhan od nula posto; porez na promet iznosi samo 20 posto. Za klasične cigarete pak 60 posto odlazi poreznoj upravi kao porez na duhan, dok je za grijače oko 18 posto.
“To je neshvatljivo u smislu zdravstvene politike”, kaže Hannes Hofer, šef uprave monopola. Razumljivo je manje oporezivati takve proizvode jer su manje rizični od cigareta, ali to što ne podliježu zakonu o porezu na duhan nema smisla. Profesor Bernhard Rupp, zdravstveni ekonomist na AK, vidi to slično: “Oslanjamo se na načelo smanjenja rizika za sve tvari koje izazivaju ovisnost, samo kada su cigarete u pitanju, to političari ignoriraju.”
Hofer se zalaže za pretvaranje duhanskog monopola u “nikotinski monopol” i također za ograničavanje distribucije e-cigareta i nikotinskih vrećica prodavaonicama duhana. Trenutačno svaki trgovac gumama, pekara ili trgovina mobitelima može slobodno prodavati te proizvode. Za to su navodno zainteresirani i veliki trgovački lanci koji žele unovčiti trend prema novim alternativama cigaretama.
No logično bi bilo da se alternativni proizvodi prodaju isključivo u trafikama, kaže Hofer. Time bi se ojačala i zaštita maloljetnika. “Nekontrolirana prodaja ugrožava zdravlje naših mladih”, upozorava šef monopola. Jer potražnja za alternativama za pušenje raste za 50 posto svake godine. Prodavnice duhana također gube na prihodu ako se e-cigarete itd. prodaju nekontrolirano. Problem prepoznaje i stručnjak Rupp: “EU želi smanjiti udio pušača na manje od pet posto, ali što to znači za korisnike duhana? Mislim da širenje monopola ima smisla.”
Sadašnji porezni sustav dovodi i do još jednog problema za državu: nedostatka prihoda. Budući da su se alternative toliko povećale, prihod od poreza na duhan zapravo je jednostavno stagnirao ili umjereno porastao (vidi grafikon). Država je 2023. godine unijela dobre dvije milijarde eura, ove će godine vjerojatno samo oko 2,5 posto više.
Porez na duhan je drugi najveći porez na potrošnju nakon poreza na mineralna ulja! Ministar financija gradi na prihodima koji će barem rasti s inflacijom. No oko 100 milijuna eura moglo bi godišnje pobjeći iz proračuna u budućnosti, budući da se alternative ne oporezuju, a istovremeno brzo rastu – to je novac koji savezna vlada zaista može iskoristiti, posebno u vrijeme ogromnih proračunskih deficita. E-cigarete bi tada poskupjele jer bi porez trebao doći i do potrošača.
Čak je i industrija koja bi bila izravno pogođena oporezivanjem otvorena. Čovjek nije zagovornik “poreza na nikotin”, ali “bilo bi nerealno pretpostaviti da se proizvodi s nikotinom uopće ne oporezuju, osim PDV-om, budući da je to već slučaj u mnogim drugim zemljama”, naglašava Ralf-Wolfgang Lothert iz JTI (Austria Tobacco). Važno je da porezne stope odražavaju manje zdravstvene rizike. Manje štetne proizvode treba manje oporezivati.
Austrija
Austrija: Isplaćeno 300 milijuna eura pomoći za poplave
Nakon rujanske poplave, sada je isplaćeno 300 milijuna eura pomoći za poplave za gotovo 17.000 pogođenih osoba. Država je to objavila u privremenom izvješću. Očekuje se nastavak provjera štete do kraja godine.
Guvernerka savezne države Johanna Mikl-Leitner (ÖVP) istaknula je “odličan rad komisija za štete i nizvodnih tijela” s obzirom na ukupnu sumu od 300 milijuna eura. Isplaćeni iznosi “ne mogu riješiti svu patnju, ali mogu barem dati značajan financijski doprinos.”
Zamjenik državnog guvernera Stephan Pernkopf (ÖVP), koji je također bio upravitelj državnih operacija, ponovno se osvrnuo na razornu poplavu. “Donja Austrija je pokazala da je solidarnost jača od bilo koje prirodne katastrofe.” Nakon toga slijedi brže širenje zaštite od poplava, “predložit će se 70 projekata”.
U nekim slučajevima komisije za štetu još uvijek djeluju u državi. Posljednji zahtjevi za isplatu pomoći očekuju se do kraja godine. Općenito, poplava je imala dugotrajne posljedice.
Na primjer, operacija pomoći Savezne vojske u Donjoj Austriji, koja je započela 15. rujna, trajala je više od tri mjeseca i završena je u četvrtak završnim radovima na stabilizaciji padine u Kirchberg an der Pielach (okrug St. Pölten).
Austrija
Muškarac u Beču pravio nered pa poslao tri policajca u bolnicu
U središtu Beča 38-godišnjak se žestoko opirao uhićenju. Trojica policajaca su ozlijeđena i prebačeni su u bolnicu.
Zbog buke, policajci su pozvani u Helferstorferstrasse u središtu Beča u petak poslijepodne oko 17.45 sati. Kada su stigli na mjesto incidenta, uočili su muškarca koji je vjerojatno izazvao buku.
Tijekom rasvjetljavanja činjeničnog stanja s 38-godišnjakom, isti se pokušao udaljiti s lica mjesta. Policija je pokušala utvrditi njegov identitet, no muškarac je nastavio glasno vikati. Nakon ponovljenog kontakta s muškarcem, on je samo gestikulirao da se policajci udalje.
Od 38-godišnjaka su službenici ponovno zatražili identifikaciju. Zatim je on pokušao pobjeći. Dok su ga policajci progonili, policajac je pokušao ramenom zaustaviti muškarca koji je sada osumnjičen za zločin, no on se okrenuo i snažno gurnuo policajca. Međutim, osumnjičenik je nakon nekog vremena zaustavljen. Prilikom uhićenja zbog nasilnog otpora uhićene osobe ozlijeđena su tri policijska službenika.
Osumnjičenik je prijavljen za stvaranje buke, narušavanje reda i mira, više tjelesnih ozljeda i otpor tijelima državne vlasti. Policajcima je na licu mjesta pružena hitna medicinska pomoć bečke stručne službe spašavanja te su prevezeni u bolnicu.
Austrija
Austrijski ministar: Mjere sigurnosti na austrijskim božićnim sajmovima već su pojačane
U petak navečer nekoliko je ljudi ubijeno u terorističkom napadu u Magdeburgu. Vjeruje se da je još 60 do 80 ozlijeđeno. “Izvješća iz Magdeburga su šokantna”, rekao je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP). Naravno, sada bi se ocjenjivala i trenutačna situacija u ovoj zemlji.
Mjere sigurnosti za božićne sajmove diljem Austrije pojačane su prije nekoliko tjedana, rekao je Karner. U akciji su i naoružani specijalci i civilni istražitelji. “Ured za zaštitu Ustava u bliskom je kontaktu s brojnim europskim sigurnosnim tijelima kako bi mogli stalno procjenjivati situaciju”, rekao je ministar unutarnjih poslova. To uključuje, između ostalog, islamistički ekstremizam i terorizam.
Prema priopćenju federalnog ministarstva, fokus policije je na krađama i sprječavanju “ekstremističkih prijetnji”. “Situacija povećane prijetnje” na snazi je od listopada 2023. – također i u mnogim drugim europskim zemljama.
Kako je objavljeno, nešto poslije 19 sati u petak navečer, tamni BMW uletio je u gomilu na božićnom sajmu u središtu Magdeburga – prema policiji, prešao je “najmanje 400 metara” između božićnih štandova. Prijavljeni su deseci ozlijeđenih, ali kasno u petak navečer premijer Saske-Anhalta Reiner Erich Haseloff potvrdio je samo dvije smrti – uključujući i malo dijete.
Osumnjičeni počinitelj, za kojeg se tvrdi da je muškarac iz Saudijske Arabije star oko 50 godina, uhićen je nakon napada. Nakon zločina, veliki kontingent hitnih službi okupio se na mjestu incidenta – dio zbrinjavanja brojnih ozlijeđenih osoba zbrinut je u posebno postavljenim šatorima.
Mnogi austrijski političari još su bili pogođeni u petak navečer. “To su užasne vijesti iz Magdeburga”, napisao je savezni predsjednik Alexander Van der Bellen. Njegove su misli “sa žrtvama, njihovim obiteljima i svima koji su pogođeni ovim užasnim napadom”.
Vijest nas je “zaprepastila”, rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP), koji je spomenuo i spasioce. Čelnik Zelene stranke Werner Kogler tvitao je o “solidarnosti sa žrtvama, rodbinom i svima koji pružaju pomoć u ovim teškim trenucima”. Puno snage poželio je i čelnik SPÖ-a Andreas Babler.
Glavni tajnik Michael Schnedlitz iz FPÖ-a reagirao je u petak navečer. “Jednostavno je tužno vidjeti užasne slike. Veliki problem: ove se slike ponavljaju uvijek iznova. Europa je talac islamističkog terora najkasnije od 2015. godine.”
