Austrija
Austrija: Sve više mjesta i općina želi uvesti ograničenje od 30 km/h
Prošle je godine 19 ljudi poginulo, a tisuće su ozlijeđene u nesrećama na cestama Donje Austrije. Kako bi se smanjio broj, VCÖ i 56 općina u državi pozivaju na ograničenje is 30 km/h u gradu i reformu propisa o cestovnom prometu.
U Bad Fischau-Brunn (okrug Wr. Neustadt) dopuštena brzina smanjena je zonu po zonu s 50 na 30 km/h. To sada vrijedi za sve općinske ceste. Iznimka ostaju samo tri državne ceste koje prolaze kroz grad. “To je oko dva kilometra koja nedostaju, ali tu ne uspijevamo”, kaže gradonačelnik Reinhard Knobloch (ÖVP).
Općina je već nekoliko puta pokušala smanjiti brzinu u cijelom gradu i zato što državne ceste vode pored škola. Osim toga, mjerenja općine pokazala su da 85 posto svih sudionika u prometu vozi i brže od 50 km/h. No državna vlast uvijek je odbijala zahtjeve, kaže Knobloch, “jer je državna cestovna mreža namijenjena opsluživanju prometa više razine i stoga nisu planirana smanjenja brzine.”
Jedina iznimka je dionica neposredno ispred osnovne škole, gdje je brzina vozila ograničena na 30 najmanje za vrijeme nastave. Inače, Općina trenutno može postaviti samo informativne ploče – poput “Oprez, djeco”. Čak su i autobusne stanice na kojima autobus mora stati na ulici dobrodošle, jer to naravno usporava promet.
Vlasti su svoje negativne odluke temeljile na cestovno prometnim propisima koji, međutim, datiraju iz šezdesetih godina prošlog stoljeća. Knobloch stoga poziva na reviziju: „Šezdesetih godina prošlog stoljeća fokus je bio na motornom vozilu i sve je bilo prilagođeno motornom vozilu. Situacija se od tada znatno promijenila i svaki sudionik u prometu treba imati jednak tretman.”
Konkretno, Knobloch bi volio da zajednice imaju svoje mišljenje. “Našom općinom prolazi državna cesta i želim da oni koji ovdje žive mogu predložiti ili reći nešto.” Tempo 30 bi naišao na “veliku prihvaćenost” među stanovništvom, kaže načelnik, zbog čega je i on podržava inicijativu VCÖ-a.
Za 30 km/h je i općina Achau (okrug Mödling), gdje se čak i općinsko vijeće izjasnilo za to. U zajednici od 1500 stanovnika sijeku se dvije glavne ceste. Mjesto uglavnom trpi zbog prometa, kaže gradonačelnik Johannes Würstl. Osobito bi mnogi kamioni koristili ceste kako bi uštedjeli dio cestarine za kamione na južnoj autocesti (A2) ili brzoj cesti S1.
Würstl vjeruje da bi se tome moglo suprotstaviti ograničenjem brzine od 30: “Mislim da bi ruta kroz Achau tada bila mnogo manje atraktivna.” U isto vrijeme, policija bi mogla puno učinkovitije provoditi kontrole brzine, “jer to čini razlika u tome vozi li netko 60 umjesto 50 ili umjesto 30 50, mogli biste djelovati mnogo učinkovitije.”
No prijašnji pokušaji da se dobije iznimka za mnogu djecu koja idu u školu, na primjer, propali su, kao u Bad Fischau-Brunn, kaže Würstl: “To nam je teško razumjeti.” jer za stanovništvo to znači “višu kvalitetu života “. To je već slučaj na općinskim cestama.
Ali ne samo male zajednice, već i gradovi poput Schwechata žele više fleksibilnosti kada su u pitanju državne i savezne ceste: „Bilo da cijeli grad u konačnici treba postati zona od 30 km/h ili to možete ili želite učiniti za određene ulice, odlučit će se ako dobijemo pravo glasa ”, kaže gradska upraviteljica Karin Baier (SPÖ).
Prema Baieru, nadležnost ne treba jednostavno prenijeti samo na općine; savezne države također mogu ostati uključene. Međutim, gradski je cilj dovesti gradski promet na obilaznice. “Vjerujemo da bi više od 30 područja to sigurno podržalo.” Istovremeno, kontrole brzine na državnim i saveznim cestama trebale bi biti lakše provodive, “neki to ne žele shvatiti drugačije”.
Uz to, s Tempom 30 mogli bi se stvoriti ciljani poticaji, smatra Baier. Iako je Schwechat grad s više od 20.000 stanovnika, „još uvijek možete puno hodati ili voziti bicikl, a jedan od načina može biti i da usporite tempo tako da kažete: ‘Mogu držati tempo i voziti bicikl. ‘ Onda bismo možda imali više sportskih građana.
U svojoj inicijativi s Austrijskom udrugom gradova i više od 230 općina i gradova, VCÖ stoga poziva Saveznu vladu i Nacionalno vijeće da odmah prilagode zakonske zahtjeve u Propisima o cestovnom prometu kako bi gradovi i općine mogli odrediti maksimalnu brzinu od 30 km/h kao maksimalnu brzinu u gradu tamo bez ograničenja i prepreka mogu primijeniti gdje smatraju da je to razumno s obzirom na potrebno prometno okretanje.”
U Donjoj Austriji 56 općina nedavno je potpisalo inicijativu. Rezolucija je prije nekoliko dana predana i ministrici prometa Leonore Gewessler (Zeleni). “Sporiji tempo znači veću sigurnost i bolju kvalitetu života za lokalno stanovništvo. To dovodi do manje smrtnih slučajeva na cestama i uzrokuje manje emisija koje su štetne za klimu”, naglasila je Gewessler i obećala svoju potporu.
Prema Gewessler, nacrt zakona za reformu propisa o cestovnom prometu trenutno se izrađuje u Ministarstvu prometa “kako bi se unaprijedio zahtjev peticije i što je brže moguće proveo.” Međutim, nije moguće dati konkretan raspored. Vjerojatno će proći neko vrijeme dok se ograničenje brzine od 30 km/h ne primijeni posvuda kao u Bad Fischau-Brunn ili Achau.
Austrija
37-godišnji Sirijac želio silovati ženu (23) u Beču
Usred bijela dana 37-godišnji Sirijac na Wiedner Beltu sjeo je pored 23-godišnje žene na autobusnoj platformi. Muškarac je ženu pokušao uvući u razgovor. Međutim, mlada Bečanka nije pokazala zanimanje za njega.
Nakon kraćeg jednostranog razgovora, 37-godišnjak je, kako se navodi, uhvatio 23-godišnjakinju za ruke te je pokušao zagrliti i poljubiti. Žena se pokušala obraniti i glasno je vrištala kako bi privukla pozornost okoline.
No, to nije spriječilo Sirijca da je gurne na tlo, sjedne na nju i dodiruje je po tijelu.
23-godišnjakinja se nasilno branila od 37-godišnjaka, a ženi su u pomoć priskočila i dva svjedoka. Tek tada je Sirijac pustio ženu i pobjegao. Ljudi su potom obavijestile policiju.
Bečka stručna služba spašavanja pružila je hitnu medicinsku pomoć potpuno šokiranoj ženi na licu mjesta. Srećom je otpuštena na kućnu njegu i nije morala u bolnicu.
U sklopu potrage policijski službenici su nedaleko od mjesta zločina zaustavili osumnjičenika i privremeno ga uhitili. U prvom ispitivanju priznao je djela, ali je zanijekao bilo kakvu namjeru silovanja. 37-godišnjak je konačno odveden u zatvor po nalogu bečkog javnog tužitelja.
Austrija
Austrija: Poznata tvrtka traži radnike od svibnja, plaća od 2523 bruto
Ponovno počinje potraga za ljetnim i prazničnim poslovima. MA 48 također ponovno traži aktivnu podršku u ljetnim mjesecima.
Iza MA48 su si postavili cilj da Beč učine gradom pogodnim za život kakav svi poznajemo. Kako bi to nastavili činiti, traže radničku podršku za ljeto.
“Tražimo učenike i studente od 18 i više godina koji žele pomoći u poslovima prikupljanja otpada i čišćenja ulica. Osim toga, MA 48 zahtijeva fizičku spremnost, uživanje u radu na otvorenom i dobro poznavanje govornog i pisanog njemačkog jezika.”, stoji u pozivu na posao.
Zauzvrat vam se nudi posao od 40 sati uz plaću od najmanje 2523 eura bruto mjesečno. 48ersi ističu “lijepu i ugodnu radnu atmosferu” i raznoliku lepezu zadataka. Budući da želimo povećati udio žena u struci, one su posebno pozvane da se prijave.
Svi koji su zainteresirani podržati MA 48 najmanje tri tjedna neprekidno od svibnja do listopada mogu se prijaviti do 30. travnja 2024. Sve informacije i online prijavu možete pronaći na: jobs.wien.gv.at
Austrija
Prodajete stvari putem interneta, evo što sve trebate prijaviti Finanzamtu
Pravila za prodaju robe putem internetskih platformi utječu i na same platforme i na prodavače te uključuju detaljne informacije o transakcijama i prijavu prodaje poreznoj upravi.
S digitalnim dobom online platforme za prodaju robe postaju sve popularnije. No s porastom internetskih transakcija, austrijsko Ministarstvo financija također pooštrava svoje smjernice. Od 1. siječnja 2020. vrijede novi propisi za prodaju putem online platformi, koji su važni kako za same platforme tako i za prodavače.
Internetske platforme koje kupcima u Austriji omogućuju trgovinu robom dužne su prikupiti detaljne podatke o transakcijama i proslijediti ih poreznoj upravi. To uključuje ime prodavatelja, njegove bankovne podatke, iznos prodaje i opis prodane robe. Ovom se mjerom želi omogućiti poreznoj upravi provjeru porezne usklađenosti dohotka.
Kada se plaća porez na dohodak?
Pitanje treba li i kada platiti porez na dohodak od prodaje na internetskim platformama ovisi o održivosti prodajnih aktivnosti. Bitno je radi li se o jednokratnoj prodaji ili ponovljenoj prodaji. Samo je dohodak, odnosno višak od te prodaje oporeziv i mora se prijaviti u prijavi poreza na dohodak. Za osobe s dohotkom koji podliježe porezu na plaću, postoji ograničenje izuzeća od 730 eura godišnje za dodatni prihod.
Poduzetnicima u smislu zakona o porezu na promet smatraju se prodavači koji robu putem interneta nude održivo i s namjerom ostvarivanja prihoda. Ako godišnja prodaja prelazi 35.000 eura, mora se prijaviti u poreznoj upravi. Porez na promet, 10 ili 20 posto, mora se platiti u skladu s tim. Zanimljivo je da prodavatelji imaju mogućnost potraživanja pretporeza nastalih u vezi s prodajom.
